19:14, 20. Travanj 2019

gospodarstvo...

Gopodarstvo 11. travnja 2019.

Objavljeno: 11.04.2019 u 06:03
Pregledano 61 puta

Autor: Icom, Hina
 Gopodarstvo 11. travnja 2019.

ZAGREB, 11. travnja 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture popustilo je gotovo svim zahtjevima Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika vezanima uz primjenu Pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta, odnosno o tranzitnom prometu, te su iz Udruge poručili kako odustaju od blokade glavnih zagrebačkih prometnica najavljene za ponedjeljak. Predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika Dragutin Kranjčec rekao je za Hinu da je resorno ministarstvo tijekom razgovora u srijedu i četvrtak pristalo na 19 od 20 zahtjeva Udruge, te da neće biti blokade prometnica. Ministarstvo je, kako je Hini rekao Kranjčec, pristalo na sve zahtjeve prijevoznika, uključujući glavni, vezan uz ograničavanje vožnje državnim cestama. Sporno je ostalo, a o čemu će sljedećih dana također razgovarati, zatvaranje graničnog prijelaza Mursko Središće za kamionski promet.

ZAGREB -
Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju (EU) u zajednički europski proračun uplatila 19,7 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju, zaključno s jučerašnjim danom, iz EU-a primila 34,1 milijardu kuna čime je ostvaren višak od 14,4 milijarde kuna, izvijestili su u četvrtak iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. "Sa sve bržom i kvalitetnijom apsorpcijom EU-ovih sredstava dostupnih kroz fondove Europske unije ta će razlika kontinuirano nastavljati rasti", poručuju iz Ministarstva. Ističu da se trenutačno u Hrvatskoj više od 80 posto svih javnih investicija i 8306 privatnih poduzeća financira nepovratnim sredstvima EU-ovih fondova. Iz Ministarstva napominju da je, kada je riječ o korištenju europskih fondova, Hrvatskoj na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura, a da je trenutno ugovoreno 66 posto alokacije, raspisano gotovo 85 posto natječaja, dok je korisnicima isplaćeno 21 posto dodijeljenih sredstava.

ZAGREB -
Krajem ožujka ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bila je registrirana 145.801 nezaposlena osoba, što je za 6,8 posto manje u odnosu na veljaču i 18,1 posto manje nego u ožujku 2018. godine. Podaci HZZ-a pokazuju da je krajem ožujka u evidenciji nezaposlenih bilo 10.577 osoba manje nego krajem veljače. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih krajem trećeg mjeseca ove godine bio je manji za 32.172. Ožujak je tako drugi mjesec za redom u kojem je zabilježen pad broja nezaposlenih na mjesečnoj razini, što se može pripisati uobičajenim sezonskim kretanjima na hrvatskom tržištu rada. Potvrđuju to i najnoviji dnevni podatci HZZ-a koji govore da je broj nezaposlenih pao ispod 140 tisuća - trenutno ih je 139.676, a objavljena su 24.782 slobodna radna mjesta.

BRUXELLES -
"Paška sol" novi je hrvatski proizvod koji je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, objavila je u četvrtak Europska komisija. Zaštita naziva "Paška sol" obuhvaća dva proizvoda - sitnu morsku sol i solni cvijet.

SPLIT -
Hrvatska ostvaruje rast nautičkog turizma pa treba ukloniti nedostatak nautičkih vezova, rečeno je u četvrtak, prvoga dana dvodnevne konferencija nautičkog turizma u organizaciji HGK-a. Pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Anđelko Petrinić je istaknuo kako u Hrvatskoj nedostaje nautičkih vezova. Upitno je koliko nautičkih vezova ima u lukama otvorenim za javni promet, rekao je Petrinić. Načelnik sektora u Upravi sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Boško Ercegovac rekao je da podaci za nautički turizam za 2018. godinu pokazuju kako Hrvatska bilježi porast turističke djelatnosti, pri čemu je charter najznačajniji, a i dalje raste. Pad od tri posto zabilježen je u dolascima stranih jahti i brodica, a prosječno svake godine u Hrvatsku dođe takvih 60 tisuća plovila. "Država ulaže velik novac u obnovu luka otvorenih za javni promet, a postoje i značajne privatne investicije u lukama nautičkog turizma. Uvodimo registar luka u koji se upisuju podaci o vezovima u lukama otvorenim za javni promet i tu je 22 tisuće, uglavnom komunalnih i tri tisuće nautičkih vezova koji se koriste kao tranzitni vezovi u sezoni", rekao je Ercegovac. Iznio je i podatak o približno 80 tisuća jahti i brodica pod hrvatskom zastavom.

SPLIT -
Na Zapadnoj obali u Splitu u četvrtak je otvoren 21. nautički sajam Croatia Boat Show (CBS), na kojemu nastupa 300 izlagača iz 25 zemalja, a izloženo je više od 150 plovila. Sajam je to koji okuplja brodograditelje, proizvođače brodske opreme, čarter tvrtke, ugostitelje i predstavnike iz turističkog i gospodarskog sektora. Otvoren je do ponedjeljka, 15. travnja. Posjetitelji uz ostalo mogu vidjeti brojne luksuzne jahte, a po prvi puta je predstavljena i stotinjak metara duga teglenica pretvorena u Yacht club.

LUXEMBOURG -
Rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj osjetno je usporio u četvrtom tromjesečju 2018. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine dok je na razini Europske unije i eurozone bio gotovo ravnomjeran, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci europskog statističkog ureda. U četvrtom su prošlogodišnjem tromjesečju cijene stambenih nekretnina u EU i eurozoni porasle 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, izračunali su u Eurostatu. U trećem su tromjesečju na oba područja uvećane 4,3 posto. Među zemljama EU-a najviše su u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca na godišnjoj razini poskočile cijene stambenih nekretnina u Sloveniji, za 18,2 posto. Slijedi Latvija s 11,8 posto, te Češka, s 9,9 posto. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u četvrtom tromjesečju 2018. porasle 4,7 posto na godišnjoj razini, nakon 6,8-postotnog skoka u razdoblju od srpnja do rujna.

PARIS -
Srednja klasa u razvijenim gospodarstvima smanjuje se jer rast plaća radnika znatno zaostaje za sve većim izdvajanjima za stanovanje, obrazovanje i zdravstvene usluge, pokazalo je najnovije izvješće OECD-a. Većina građana u 36 članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) pripadnici su srednje klase koju u OECD-u definiraju kao kućanstva s dohotkom u rasponu od 75 do 200 posto nacionalne medijalne plaće. Njihov se broj pritom polagano smanjivao posljednjih desetljeća, i to sa 64 posto u 1980-ima na sadašnjih 61 posto u zemljama OECD-a za koje trenutno postoje raspoloživi podaci, objavio je OECD-u u izvješću pod naslovom "Pod pritiskom: stiješnjena srednja klasa”. Srednja klasa smanjuje se sa svakom novom generacijom - tako je 68 posto generacije "baby- boomera", rođenih od 1942. do 1964. godine pripadalo srednjoj klasi dok su bili u svojim dvadesetima, dok taj udio kod "milenijalaca", onih rođenih između 1983. i 2002. godine, iznosi 60 posto. U OECD-u smanjenje srednje klase najvećim dijelom pripisuju stagnaciji njihovih primanja budući da su u posljednjih 30 godina njihovi medijalni dohotci porasli za trećinu slabije nego oni 10 posto najbogatijih.

ZAGREB -
Dioničari mađarskog MOL-a u četvrtak su na glavnoj skupštini odobrili isplatu dividende u iznosu od 107 milijardi forinti (376 milijuna američkih dolara), što je znatno više nego lani, izvijestili su iz MOL-a. Kako se navodi u priopćenju, skupština je prihvatila prijedlog Uprave o raspodjeli dobiti kroz isplatu dividende u iznosu 107 milijardi forinti, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Po podatcima iz priopćenja, osnovna bi dividenda trebala porasti za 11,8 posto, na oko 95 forinti po dionici, dok je lani iznosila 85 forinti. Uz to, dioničari su, slično kao i prošle godine, odobrili isplatu posebne dividende koja predstavlja dodatak od 50 posto odnosno 47,5 forinti po dionici, tako da bi ukupna dividenda po dionici za prošlu godinu trebala dosegnuti približno 142,5 forinte, ističu iz MOL-a.

MILANO -
Najveća talijanska banka UniCredit objavila je da je u skupini banaka optuženih za kartel u trgovini državnim obveznicama zemalja eurozone u razdoblju od 2007. do 2012., u vrijeme financijske krize u Europi. Talijanska banka objavila je tu informaciju sinoć na zahtjev talijanskog regulatora, više od dva mjeseca nakon što je Europska komisija izvijestila da su neki trgovci u osam neimenovanih banaka razmjenjivali osjetljive informacije i koordinirali strategiju trgovanja obveznicama denominiranim u eurima. U priopćenju se navodi da Bruxelles sumnja da su pojedine njihove podružnice prekršile propise koji zabranjuju kartelsko udruživanje. Dodaje se i da bi banka mogla dobiti novčanu kaznu. Ta je mogućnost ipak jako mala, procjenjuju u banci.

ZAGREB -
Na Zagrebačkoj burzi u četvrtak Crobex indeks ojačao je četvrti dan zaredom, dosegnuvši najvišu razinu od rujna lani, a po skoku cijene za 155 posto isticala se dionica Uljanika. Crobex indeks u četvrtak je ojačao 0,18 posto, na 1.808 bodova. Ojačao je tako četvrti dan zaredom te se nalazi na najvišoj razini od 24. rujna 2018. godine. Istodobno, Crobex10 bio je u plusu 0,34 posto, na 1.056 bodova, ojačavši treći dan zaredom. Među sektorskim indeksima najviše je porastao Crobextransport, za 4,03 posto, dok je najviše pao Crobexnutris, za 2,43 posto. Redovni promet dosegnuo je 4,86 milijuna kuna, što je otprilike na razini prethodnoga dana. Najveći promet ostvaren je izdanjem Valamar Rivijere, 1,5 milijuna kuna, a cijena joj je pritom poskočila 1,15 posto, na 35,1 kunu. Najveći skok cijene ostvarila je dionica Uljanika, za 155 posto, na 1,02 kune uz promet od 162 tisuće kuna. Ministar gospodarstva Darko Horvat u četvrtak je za obilaska gradilišta Pelješkog mosta potvrdio da se s članovima kineske poslovne delegacije, koja je u posjetu Hrvatskoj, razgovara o njihovom mogućem angažmanu u restrukturiranju Uljanika i 3. maja. "U ovom trenutku mogu reći da smo započeli razgovore", rekao je Horvat.

BRIJESTA - Pelješki most ostat će trajan spomenik prvih nekoliko godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, poručio je u četvrtak premijer Andrej Plenković s gradilišta u Brijesti koje je posjetio s kineskim premijerom Lijem Keqiangom. Dvojica premijera su simbolički u more spustili posljednji i najveći pilot iz prve faze izgradnje mosta, najveći od njih 150 koji će biti središte mosta, a potom su otkrili prigodnu metalnu ploču za završetak prve faze gradnje. Most gradi kineska državna tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC), a uvelike ga financira EU. "Mi u Kini kažemo da poslije kiše dolazi duga, zato će most, kad bude izgrađen, biti duga na zemlji, a kineski graditelji s hrvatskim prijateljima mogu slaviti jedno takvo čudo", poručio je Keqiang. Istaknuo je i da je taj projekt važan i za suradnju njegove države s Europskom unijom. Premijer Plenković poručio je kako je Pelješki most za Hrvatsku posebno važan "jer će njegova realizacija predstavljati trajni spomenik, u najvidljivijem smislu, prvih nekoliko godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji". Most je zajedno s prilaznim cestama ukupne vrijednosti 520 milijuna eura.  

BRIJESTA - Ministar gospodarstva Darko Horvat u četvrtak je za obilaska gradilišta Pelješkog mosta potvrdio da se s članovima kineske poslovne delegacije, koja je u posjetu Hrvatskoj, razgovara o njihovom mogućem angažmanu u restrukturiranju Uljanika i 3. maja. "U ovom trenutku mogu reći da smo započeli razgovore", rekao je Horvat. Upitan je li točno da je kineski premijer Li Keqiang kontaktirao potencijalne zainteresirane ulagače u Kini za ulaganje u Uljanik i 3. maj, odgovorio je da takvu informaciju trenutno nema te da ne zna je li ona provjerena ili točna. "No, činjenica je da pored svih onih partnera koji su dosad bili zainteresirani za brodogradnju i kineska nacionalna kompanija pokazuje interes da investira u brodogradnju i u Rijeci i u Puli", rekao je Horvat. Dodao je kako neće "prejudicirati nikakve događaje koji bi se mogli dogoditi" te da će o svemu pravovremeno informirati javnost. Ipak, naznačio je da su Kinezi pokazali interes za to kakve brodove je moguće izgraditi u Puli i Rijeci, kako i za projektnu dokumentaciju.

ZAGREB - Krajem ovogodišnjeg ožujka zbog neispunjenih osnova za plaćanje u blokadi je bilo 261.025 građana, koji su za glavnicu i kamate dugovali ukupno 23,67 milijardi kuna te 18.843 poslovna subjekata, s ukupnim dugom od 8,47 milijardi kuna, objavila je u četvrtak Fina. Po podacima Fine, krajem ožujka blokiranih građana bilo je 1.735 ili 0,7 posto manje nego krajem veljače. Blokirani su građani krajem ožujka dugovali za glavnicu iznos od 17,12 milijarde kuna, što je za 121,45 milijuna kuna ili za 0,7 posto manje nego krajem veljače. Istodobno, dug građana po osnovi kamata iznosio je 6,56 milijardi kuna, što je u odnosu na veljaču manje za 86,65 milijuna kuna ili za 1,3 posto. Ukupan iznos duga (glavnica i kamate) blokiranih građana tako je krajem ožujka iznosio 23,67 milijardi kuna, što je za 208,1 milijuna manje nego krajem veljače. Podaci Fine pokazuju i da su krajem ožujka bila blokirana 18.843 poslovna subjekata (pravnih i fizičkih osoba), što je za četiri pravne osobe ili 0,02 posto manje u odnosu na veljaču. Dug poslovnih subjekata na osnovi glavnice bio je 6,48 milijarde kuna, a pribroje li se tomu i kamate u iznosu od 1,99 milijardi kuna, ukupni je dug poslovnih subjekata krajem ožujka iznosio 8,47 milijardi kuna.

ZAGREB - Čak 59 posto hrvatskih tvrtki smatra da je stanje digitalizacije hrvatskog gospodarstva slabo ili jako loše, pokazuje istraživanje o digitalnoj spremnosti hrvatskih tvrtki - Hrvatski digitalni indeks (HDI), koje je provela tvrtka Apsolon. Kako navode iz tvrtke za poslovno savjetovanje Apsolon, donedavno Sense Consulting, HDI analizira spremnost gospodarstva na izazove koji ubrzano mijenjanju tradicionalni način poslovanja. Anketa je provedena na uzorku od 300 hrvatskih tvrtki, koje posluju u različitim regijama i industrijskim sektorima. Između ostalog, pokazala je da tek 15 posto domaćih kompanija ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, samo 17 posto ih smatra kako je u potpunosti spremno na promjene koje će ona donijeti, a za manje od trećine, 29,7 posto, transformacija je pri vrhu liste prioriteta. Pritom, čak 59 posto ispitanih tvrtki smatra da je stanje digitalizacije hrvatskog gospodarstva slabo (47 posto) ili jako loše (12 posto). Na skali digitalne spremnosti, hrvatsko gospodarstvo je tako dobilo ocjenu 2 od 5.

ZAGREB - Proizvođačke cijene u hrvatskoj industriji u ožujku su porasle za 0,9 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini porasle za 2,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom su cijene na mjesečnoj razini na domaćem tržištu bile više za 0,6 posto, a na inozemnom tržištu za 1,3 posto. Na godišnjoj su razini, pak, cijene na domaćem tržištu porasle za 2,3 posto, a na inozemnom za 2,2 posto. Isključe li se cijene energije, proizvođačke su cijene u industriji u ožujku u odnosu na veljaču bile više za 0,2 posto, dok su u odnosu na ožujak 2018. više za 0,4 posto.

ZAGREB - Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u 2018. godini u prosjeku su bile više za 6,1 posto u odnosu na godišnji prosjek 2017. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom su cijene novih stambenih objekata porasle u prosjeku za 3,6 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata više za 6,6 posto, pokazuje izvješće DZS-a. U četvrtom lanjskom tromjesečju cijene stambenih objekata u Hrvatskoj su pak porasle za 1,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su na godišnjoj razini skočile za 4,7 posto, pokazuju podaci DZS-a.

WASHINGTON - MMF mora - baš kao i vlade diljem svijeta - naučiti kako obaviti više posla s manje raspoloživih kapaciteta i mora biti učinkovitiji, poručio je američki ministar financija Steven Mnuchin. Među potrebnim reformama ključna je usmjerenost na uvjete za financijsku pomoć i procjena sposobnosti zemalja da upravljaju dugom, rekao je Mnuchin u srijedu u izjavi za MMF-ov upravni odbor. "Dug gospodarstava u nastajanju prema vjerovnicima na kritičnoj je točci, a razina zaduženosti povećava se i među gospodarstvima s niskim prihodima, gospodarstvima u nastajanju i onim razvijenima", ističe američki dužnosnik. "Netransparentna i neodrživa politika kreditiranja sve više oslabljuje povjerenje ulagača, nagriza sustav upravljanja i odgovornost i koči gospodarski rast", dodao je. Zahtjevi za "transparentnošću duga" učestali su uoči ovotjednih proljetnih okupljanja MMF-a i Svjetske banke, u kontekstu zabrinutosti da bi naglo povećanje kineskih kredita zemljama u razvoju moglo posijati sjeme financijskih sukoba.

ZAGREB - Švedska je globalni lider u izgradnji niskougljičnoga gospodarstva, s najmanjim udjelom fosilnih goriva u primarnoj opskrbi energijom među svim zemljama članicama Međunarodne agencije za energiju (IEA) i drugom najnižom stopom ekonomije s intenzivnim emisijama ugljika, objavio je IEA. Prema IEA-ovoj ocjeni, Švedska je uspješno transformirala energetiku putem tržišnih politika koje se usredotočuju na energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju, posebice oporezivanje ugljikova dioksida, što je pomoglo u dekarbonizaciji u nekoliko sektora. Švedska energetska politika dobro je usklađena i s ciljevima zaštite klime, navodi se u najnovijem pregledu energetske politike te zemlje koji je izradio IEA.

BERLIN - Najveća europska tehnološka tvrtka SAP planira do 2023. udvostručiti tržišnu vrijednost, na 250 do 300 milijardi eura, izjavio je izvršni direktor Bill McDermott u četvrtak za njemački tisak. Od početka njegova mandata 2010. tržišna kapitalizacija SAP-a povećana je sa 45 milijardi eura na sadašnjih 140 milijardi eura, navodi McDermott. Prema sadašnjoj cijeni dionica SAP vrijedi 122,35 milijardi eura, što ga svrstava među najvrednije njemačke kompanije. Zaostaje pak za glavnim konkurentom Oracleom, čija je tržišna vrijednost 184,45 milijardi dolara.

PARIS - Francuska grupa LVMH, vlasnica Louis Vuittona, izvijestila je o snažnom skoku prihoda u prvom tromjesečju zahvaljujući ponajprije pojačanoj potražnji za modnim artiklima i proizvodima od kože. Prihodi grupe porasli su 16 posto, na 12,5 milijardi eura. Ako se isključe akvizicije odnosno prodaja imovine i utjecaj valutnih tečajeva, uvećani su 11 posto.

PETROGRAD - Britansko-nizozemski energetski div Royal Dutch Shell odlučio se povući iz projekta ukapljenog prirodnog plina (LNG) na ruskoj obali Baltika kojeg predvodi ruska državna plinska kompanija Gazprom. Odluka se vremenski poklopila s teškoćama zapadnih kompanija u Rusiji zbog američkih sankcija, a Gazpromu bi mogla ograničiti pristup Shellovoj tehnologiji i povećati potrebu za financiranjem. Shell već dugo surađuje s ruskim energetskim tvrtkama, a nedavno je objavio da proučava moguće posljedice Gazpromove odluke o punoj integraciji postrojenja za preradu LNG-a i plina na Baltiku. "Nakon Gazpromove objave od 29. ožujka o konačnom konceptu razvoja Baltičkog LNG-a, odlučili smo stopirati naše sudjelovanje u ovom projektu", izjavio je u priopćenju Cederic Cremers, predsjednik Shellova ruskog poslovanja. U Gazpromu nisu željeli komentirati najnoviju Shellovu odluku.

LONDON - Tečajevi dolara i eura u četvrtak su ostali stabilni na međunarodnim tržištima nakon što su Europska središnja banka (ECB) i američki Fed signalizirali da neće mijenjati kamatne stope uslijed aktualnih trgovinskih napetosti i naznaka posustalog gospodarskog rasta. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest vodećih svjetskih valuta, jutros se u takvim okolnostima zadržao na razinama s prethodnog zatvaranja, na 96,93 boda, nakon što je u srijedu u jednom trenutku skliznuo na najniže razine u dva tjedna, od 96,823 boda. Eurom se jutros trgovalo po 1,1276 dolara, što znači da mu se cijena gotovo nije mijenjala u usporedbi sa zatvaranjem tržišta dan ranije.

LONDON - Na europskim se burzama u četvrtak ujutro trguje oprezno zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i prijetnji SAD-a da će uvesti carine na uvoz niza proizvoda iz Europske unije. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,45 sati u minusu 0,1 posto, nakon što je jučer blago porastao. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,20 posto, na 7.406 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,15 posto, na 11.888 bodova. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,25 posto, na 5.464 boda. Podršku tržištima pružila je još jedna odgoda brexita. Čelnici 27 zemalja članica odobrili su sinoć novu odgodu izlaska Velike Britanije iz EU-a do 31. listopada, s tim da će moći izići i ranije u svakom trenutku kada ratificiraju sporazum o razdruživanju. S druge strane, ulagače zabrinjavaju prijetnje iz Washingtona da će uvesti carine na 11 milijardi dolara vrijedan uvoz proizvoda iz Europske unije zbog nedozvoljenih subvencija Airbusu.

ZAGREB - Na Zagrebačkoj se burzi u četvrtak ujutro trguje kao i proteklih dana - mirno, uz skroman promet i stagnaciju Crobex indeksa - jer nema vijesti iz domaćeg gospodarstva koje bi mogle potaknuti ulagače. Crobex indeks bio je oko 11,00 sati u plusu 0,03 posto, na 1.805 bodova, dok je Crobex10 ojačao 0,07 posto, na 1.054 boda. To je već četvrti dan kako Crobex blago raste, dok je Crobex10 na dobitku treći dan zaredom. No, jutros se indeksi izmjenjuju malo u pozitivnom, malo u negativnom području. Redovni promet dionicama iznosio je do 11,00 sati oko 1,3 milijuna kuna, otprilike 300 tisuća više nego jučer u isto doba. Najveći promet, oko 515 tisuća kuna, ostvaren je dionicom Zagrebačke banke, pri čemu joj je cijena pala 0,8 posto, na 63,50 kuna.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u četvrtak, u odnosu na tečajnicu od srijede, ojačala prema svim važnijim inozemnim valutama, pri čemu prema euru za 0,10 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od petka, iznosi 7,424727 kuna. Najviše je prema kuni oslabio švicarski franak, 0,22 posto, dok je američki dolar oslabio za 0,09 posto, a britanska funta za neznatnih 0,008 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj franka od 6,572300 kuna, dolara 6,584540 kuna te funte od 8,619372 kune.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 73
Utvrđena na dan 11.4.2019.
Primjenjuje se od 12.4.2019.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,698776

4,712915

4,727054

Kanada

124

CAD

1

4,916287

4,931080

4,945873

Češka

203

CZK

1

0,289192

0,290062

0,290932

Danska

208

DKK

1

0,991701

0,994685

0,997669

Mađarska

348

HUF

100

2,304696

2,311631

2,318566

Japan

392

JPY

100

5,908726

5,926506

5,944286

Norveška

578

NOK

1

0,772143

0,774466

0,776789

Švedska

752

SEK

1

0,709115

0,711249

0,713383

Švicarska

756

CHF

1

6,552583

6,572300

6,592017

Velika Britanija

826

GBP

1

8,593514

8,619372

8,645230

SAD

840

USD

1

6,564786

6,584540

6,604294

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,784814

3,796203

3,807592

EMU

978

EUR

1

7,402453

7,424727

7,447001

Poljska

985

PLN

1

1,729302

1,734506

1,739710

Napomena:
Za 10.4.2019. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,148609 kn. 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus