23:44, 17. Studeni 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 9. studenoga 2018.

Objavljeno: 09.11.2018 u 05:54
Pregledano 56 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 9. studenoga 2018.

ZAGREB, 9. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak kako očekuje da će snižene stope PDV-a na određene proizvode utjecati na smanjivanje cijena, te da će poslodavci iskoristiti trostruko povećanje neoporezivih primitaka kako bi nagradili svoje radnike. Marić je na konferenciji za novinare nakon Vladine sjednice rekao da očekuje kako će korekcija PDV-a s 25 na 13 posto na svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja kao i dječje pelene, "biti viđena i na korekciji cijena", iako, kako je napomenuo, iskustva u prošlosti nisu baš bila takva. Što se tiče stope PDV-a na lijekove rekao je kako efekt te mjere iznosi 100 milijuna kuna na godišnjoj razini. U pogledu očekivanja od povećanja iznosa neoporezivih primitaka s 2.500 na 7.500 kuna, Marić je rekao da Vlada tu mjeru ne bi donijela da ne očekuje pozitivne efekte. "Vjerujem da će ovo biti pozitivna vijest i za poslodavce i za zaposlenike i da biti dobro primljena i to ne samo kao vijest, nego u konačnici i materijalizirana", kazao je Marić.

ZAGREB -
Prijedlogom državnog proračuna za 2019. godinu, koji je Vlada u petak uputila u saborsku proceduru, predviđen je rast proračuna svih ministarstava u odnosu na originalni ovogodišnji proračun, jedino će Ministarstvo turizma imati proračun manji za 16,8 posto. Prema prijedlogu Vlade, prihodi državnog proračuna iznosit će u 2019. godini 136,1 milijardu kuna, ili 5,5 posto više u odnosu na originalno planirani proračun za 2018. Rashodi za iduću godinu planirani su, pak, na 140,3 milijarde kuna, što je 6,9 milijardi više u odnosu na originalno planirane rashode u ovoj godini. Prijedlogom proračuna za iduću godinu najveći porast u apsolutnom iznosu ostvarit će Ministarstvo financija, za gotovo 7,5 milijardi kuna. Za to ministarstvo predviđeno je ukupno 41,9 milijardi kuna ili 21,8 posto više nego u originalnom proračunu za ovu godinu.

ZAGREB -
Hrvatska udruga poslodavaca pozdravila je u petak Vladinu najavu povećanja neoporezivog dijela za nagrade te sniženje stope PDV-a na 5 posto za bezreceptne lijekove, no poručuje i kako su za očuvanje konkurentnosti i radnih mjesta potrebni snažniji zahvati i promjene, posebice na rashodovnoj strani proračuna. "HUP pozdravlja odluke Vlade donesene na današnjoj sjednici na kojoj su usvojeni prijedlozi i inicijative HUP-a vezano uz povećanje neoporezivog dijela za nagrade, poput božićnice i uskrsnice s 2.500 na 7.500 kuna, te sniženje stope PDV-a na 5 posto za bezreceptne lijekove", izjavio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić komentirajući odluke s današnje sjednice Vlade. Majetić zamjećuje kako podatci o prihodima i rashodima proračuna "ukazuju da Vlada u sljedećoj godini nema u planu provesti značajnije promjene, odnosno, da ozbiljnijih reformi nema".

ZAGREB -
Krajem listopada ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje registrirane su bile 141.672 nezaposlene osobe, što je za 8,5 posto više u odnosu na rujan i 21,5 posto manje u odnosu na listopad 2017. godine. Podaci HZZ-a objavljeni u petak, pokazuju da je krajem listopada u evidenciji nezaposlenih bilo 11.095 osoba više nego krajem rujna. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih krajem desetog mjeseca ove godine bio je manji za 38.732 osobe. Tako je u listopadu prekinut trend pada broja nezaposlenih na mjesečnoj razini, odnosno to je prvi mjesec u kojem je nakon devet mjeseci pada povećan broj nezaposlenih na mjesečnoj razini. Dnevni podaci HZZ-a pokazuju da je trenutno 143.490 nezaposlenih, a objavljeno je 14.066 slobodnih radnih mjesta.

ZAGREB -
Tvrtka LNG Hrvatska objavila je u petak da je za nabavu plutajućeg terminala odnosno broda za uplinjavanje (FSRU) odabrala ponudu norveške tvrtke Golar Power Limited, koji je ponudio novu konverziju postojećeg LNG tankera u FSRU brod u vrijednosti od 159,6 milijuna eura. "Riječ je o LNG tankeru koji je proizveden 2005. godine i koji plovi pod imenom 'Golar Viking'. U trenutku isporuke brod će na lokaciju LNG terminala biti dopremljen iz brodogradilišta kao nova konverzija FSRU broda u skladu s najvišim tehničkim standardima i standardima zaštite okoliša i prirode", navodi se u objavi na internet stranicama tvrtke LNG Hrvatska. Tvrtka je u postupku nabave "Plutajuće jedinice za prihvat, skladištenje i uplinjavanje (FSRU) te pružanje usluga upravljanja i održavanja FSRU-a" do isteka roka, 5. listopada u 14 sati, zaprimila tri ponude - norveškog Golar Power Limited, japanskog Mitsui O.S.K. Lines i grčkog Maran Gas Maritime Inc.

RIJEKA -
Iz Štrajkaškog odbora 3. maja izvijestili su u petak kako su im iz Uprave pulskog Uljanika potvrdili da će radnicima riječkog brodogradilišta idući tjedan biti isplaćene miminalne plaće, a oni se nadaju i skoroj isplati razlike do punog iznosa rujanskih plaća. Naime, predstavnici Uprave Uljanika i Nadzornog odbora sastali su se u petak s radnicima 3. maja. Član Štrajkaškog odbora 3. maja Boris Bučanac izjavio je kako je predsjednik Uprave Uljanika Emil Bulić potvrdio da će idući tjedan u 3. maju biti isplaćene minimalne plaće, a da će ostatak do pune plaće moguće biti isplaćen naknadno. "Zaključili smo da ipak postoje pozitivni pomaci u odnosu na bivšu Upravu Uljanika i da možemo u mirnijem tonu nastaviti komunikaciju", kazao je Bučanac. Dodao je da će minimalnu plaću za rujan osigurati Uprava Uljanika, putem Agencije za osiguranje radničkih tražbina, a nakon nje radnici očekuju i minimalne plaće za listopad. Drugi dio, razliku između minimalne i pune plaće, osigurali bi brodovlasnici, a detalji zasad nisu poznati.

ZAGREB -
U Kutjevu je u petak predstavljena nova investicija u vinariju Galić vrijedna 54 milijuna kuna kojom će joj se kapacitet povećati za trećinu, priopćili su iz te vinarije. Od 54 milijuna kuna, 35 milijuna uloženo je zgradu, a 19 u opremu. Vlasnik vinarije Josip Galić istaknuo je kako ona ostaje boutique vinarija te će pratit sve trendove i proizvoditi kvalitetna vina, a ne orijentirati se na masovnu proizvodnju. "Iako se naša vinarija može smatrati čudom moderne tehnologije i ima opremu na kojoj bi pozavidjeli i svjetski poznati vinari, mi u Kutjevu ovim tek počinjemo graditi priču. Krajnji cilj nam je razvoj cijeloga kraja, želimo od Slavonije stvoriti hrvatsku Toscanu, jer ona to opravdano zaslužuje", kaže Galić.

ZAGREB -
Trgovački sud u Zagrebu otvorio je danas predstečajni postupak nad Tehnikom, izvijestila je ta tvrtka u petak. Kako uz ostalo piše u obrazloženju rješenja suda, dostavljeni plan restrukturiranja Tehnike sadrži sve elemente propisane stečajnim zakonom, odnosno činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Pozivaju se vjerovnici, dužnik i povjerenica da 6. ožujka iduće godine na Trgovačkom sudu u Zagrebu pristupe ročištu radi ispitivanja tražbina. Zbog obavijesti o otvorenom predstečaju Zagrebačka burza je oko 14,40 sati pa do kraja današnjeg trgovanja privremeno obustavila trgovanje dionicama Tehnike.

LJUBLJANA -
Slovenija je u postupku inicijalne prodaje dionica (IPO) prodala 59 posto dionica Nove Ljubljanske banke (NLB) po cijeni 51,50 eura za dionicu, čime će država dobiti oko 609 milijuna eura, objavili su u petak najveća slovenska banka i Slovenski državni holding (SDH) koji upravlja portfeljom državne imovine. Slovenija je 26. listopada započela postupkom kojim do kraja ove godine treba prodati najmanje 50 posto NLB-a i tada je objavljen raspon cijene od 51,5 do 66 eura za dionicu. Knjiga narudžbi bila je otvorena do 8. studenoga, a danas je objavljena konačna prodajna cijena od 51,50 eura za dionicu. Kako je objavljeno, prodajom 59 posto dionica NLB-a u državni će proračun nakon provedenih transakcija priteći nešto manje od 609 milijuna eura. Cijela transakcija prodaje bit će završena idućeg tjedna, kada kupci doznače novac nakon izvršene alokacije dionica, a predviđeno je da se od srijede, 14. studenoga počne trgovati dionicama NLB-a na Ljubljanskoj i Londonskoj burzi.

LONDON -
Britansko je gospodarstvo i u trećem tromjesečju raslo snažnim tempom, iako podatci za rujan pokazuju posustajanje zamaha, a naznake težih vremena očituju se i u pogoršanim očekivanjima kompanija, pokazuju u petak objavljeni službeni podaci. U tromjesečju zaključno s rujnom britanski je bruto domaći proizvod na tromjesečnoj razini porastao 0,6 posto, izvijestio je Ured za nacionalnu statistiku. Na godišnjoj razini aktivnosti u gospodarstvu porasle su tromjesečju porasle 1,5 posto. Dobar tromjesečni rezultat zasjenili su ipak podaci za rujan koji su pokazali stagnaciju aktivnosti drugi mjesec zaredom. Trgovina je dala značajan doprinos rastu tijekom trećeg kvartala, od 0,8 postotnih bodova, najviše od početka 2016. godine. U trećem je tromjesečju smanjila stopu rasta aktivnosti.

MUENCHEN -
Njemački osiguravatelj Allianz u petak je objavio da mu je neto dobit u trećem ovogodišnjem kvartalu bila za četvrtinu veća u usporedbi s istim razdobljem lani zahvaljujući manjim iznosima naknade šteta izazvanih prirodnim katastrofama. Neto dobit u trećem je tromjesečju iznosila 1,9 milijardi eura, što je gotovo 25 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazalo je poslovno izvješće najvećeg europskog osiguravatelja. Operativna dobit u promatranom je razdoblju uvećana za petinu, na tri milijarde eura, objavio je njemački osiguravatelj s dugogodišnjim poslovanjem u Hrvatskoj. Poboljšanje dobiti u Allianzu pripisuju manjim iznosima po odštetnim zahtjevima vezanim uz prirodne katastrofe i smanjenim troškovima.

LONDON -
Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod razine od 70 dolara zbog veće globalne ponude i zabrinutosti investitora da će slabiji gospodarski rast i trgovinski sporovi nepovoljno utjecati na potražnju za energentima. Na londonskom je tržištu cijena barela pala 80 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 69,85 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u minusu 1,42 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 1,02 dolara nižoj cijeni, od 59,65 dolara. Jučer je također zaključio trgovanje u minusu od jednog dolara. Pozornost tržišta jučer je zaokupio podatak o rekordnoj američkoj proizvodnji. Američka je vlada objavila da je proizvodnja u prošlom tjednu dosegnula 11,6 milijuna barela dnevno, što znači da je SAD istisnuo Rusiju s pozicije vodećeg proizvođača nafte u svijetu. Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 70,68 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na dan ranije.

ZAGREB -
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex u petak je blago porastao, a uz nešto veći promet u odnosu na četvrtak najviše se trgovalo dionicom Končara. Crobex je u odnosu na četvrtak porastao za 0,10 posto, na 1785,70 bodova, a Crobex10 smanjen je za 0,35 posto, na 1038,42 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 4,3 milijuna kuna, što je 1,7 milijuna kuna više nego u četvrtak. Najveći promet među dionicama - 1,13 milijuna kuna, ostvaren je dionicom Končara, a cijena joj je ostala na 610 kuna. Dionicom Podravke trgovalo se za 575,1 tisuću kuna, uz rast cijene od 0,28 posto, na 357 kuna, a dionica Turisthotela pojeftinila je za 4,48 posto, na 2.560 kuna, s prometom od 499,2 tisuće kuna. Većih porasta cijene dionica nije bilo.

ZAGREB
- Prijedlogom proračuna za 2019. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 136,1 milijardu kuna i biti za 5,5 posto viši u odnosu na originalno planirani proračun za 2018., dok će ukupni rashodi iznositi 140,3 milijarde kuna, što je za 6,9 milijardi kuna više, kazao je u petak ministar financija Zdravko Marić. Proračun za iduću godinu temelji se na procjeni rasta hrvatskog gospodarstva od 2,9 posto.  Na prihodnoj strani proračuna, koji se u u 2019. očekuju u iznosu od 136,1 milijardu kuna, uobičajeno se najveći prihodi očekuju od PDV-a, 51,8 milijardi kuna ili 4,4 posto više u odnosu na originalni plan proračuna za 2018. godinu. Od poreza i trošarina očekuju se, pak, 0,4 posto manji prihodi, odnosno 15,7 milijardi kuna. Prihodi od doprinosa iznosili bi 24,1 milijardu kuna ili 0,8 posto manje, uslijed planiranog ukidanja doprinosa za zapošljavanje i ozljeda na radu. Kod rashoda koji se financiraju iz tzv. općih izvora i primitaka povećanje iznosi 2,8 milijardi kuna, od čega se gotovo polovina odnosi na povećanje mirovina i mirovinskih primanja, 1,2 milijarde kuna. Proračunski deficit u idućoj godini bit će, u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, od 0,4 posto BDP-a ili 1,6 milijardi kuna, kazao je Marić. To će rezultirati nastavkom smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. Za ovu godinu, unatoč situaciji s Uljanikom, projekcija je pad duga na 74,6 posto BDP-a, a za iduću godinu tri postotna boda manje (71,6 posto), zaključio je Marić.

ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić predstavio je u četvrtak na sjednici Vlade prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, prema kojem će ukupni prihodi biti povećani za 144 milijuna kuna u odnosu na originalno planirane te će iznositi 129,2 milijarde kuna, a rashodi će biti smanjeni za 1,6 milijardi kuna, na 131,7 milijardu kuna. Marić je kazao kako je, kao i lani, i ove godine prikupljeno više prihoda od originalno očekivanih, a taj višak prihoda se neće trošiti nego se zadržava rashodovna stranu proračuna, koja se financira iz općih izvora. Kada se uključe EU pomoći, u rebalansu su ukupni rashodi smanjeni za 1,6 milijardi kuna, istaknuo je. Dodao je i kako treba apostrofirati činjenicu da je najznačajnija promjena u rebalansu pitanje protestiranih jamstava danih Uljanik grupi, a plaćanje po tom osnovu procjenjuje se na minimalno 2,5 milijardi kuna do kraja godine. Ujedno jamstvena pričuva povećava se s originalno planiranih 265 milijuna kuna za 2,6 milijardi kuna, pa će ukupno iznositi 2,865 milijardi kuna uslijed očekivanog aktiviranja državnih jamstava odobrenih Uljanik grupi.

ZAGREB - Vlada je sa sjednice u petak Saboru na konačno usvajanje poslala paket devet poreznih zakona, među njima i izmjene Zakona o PDV-u kojima planira i sniženu stopu od 5 posto proširiti, uz lijekove na recept, i na bezreceptne lijekove. Vlada u konačnom prijedlogu izmjena Zakona o PDV-u predlaže stopu od 5 posto na sve lijekove, to jest one koji se izdaju na recept i bez njega, rekao je ministar financija Zdravko Marić. Trenutno je stopa PDV-a na lijekova na recept 5 posto, a za bezreceptne lijekove 25 posto. Vlada predlaže i smanjenje stope PDV-a na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika s 25 na 13 posto, rekao je Marić. Pored toga, ostaje Vladin prijedlog iz prvog čitanja kojim se od početka iduće godine planira sniženom stopom od 13 posto oporezivati svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja kao i dječje pelene. Uz izmjene zakona o PDV-u, Saboru su na donošenje upućene i izmjene zakona o porezu na dohodak, o porezu na dobit, o doprinosima, o trošarinama, izmjene Općeg poreznog zakona, itd.

ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić u petak je na sjednici Vlade najavio da će se pravilnikom regulirati povećanje ukupnog godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka, i to za tri puta - sa sadašnjih 2.500 na 7.500 kuna. "Naš je prijedlog da korigiramo ukupni iznos godišnjih neoporezivih primitaka koji idu za prigodne nagrade. To su u pravilu božićnica, uskrsnica, regres. Mi proširujemo ne samo iznos, nego i obuhvat, dakle kako god to poslodavac nazvao i zaposlenik primio - bila to već spomenuta božićnica, regres, uskrsnica, godišnji obrok, 13. plaća, to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati", rekao je. Marić je najavio da će promjena tog pravilnika ići odmah, kako bi stupio na snagu već 1. prosinca ove godine. Tako se, kako je rekao, daje prilika poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike, "bilo u obliku božićnice, 13. plaće, kako god to htjeli nazvati i nagrade njihov rad 2018. godine i svima zažele dobre božićne i novogodišnje blagdane". Premijer Andrej Plenković to je ocijenio posebno dobrom viješću.

ZAGREB - Vlada je sa sjednice u petak u saborsku proceduru uputila izmjene 14 zakona iz domene Ministarstva poljoprivrede koji se, među ostalim, odnose na smanjenje broja agencija i zavoda, a prema kojima će to ministarstvo imati dvije od prvotnih šest agencija. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić objašnjava da će ministarstvo imati samo dvije agencije, u odnosu na prvotnih šest - Agenciju za plaćanje u poljoprivredi te Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu koja će sjedište imati u Osijeku. "Osim milijunskih ušteda, nadam se, imat ćemo i bolju, efikasniju upravu, što mislim da je najbitnije za poljoprivrednike", rekao je.

ZAGREB - Državna sredstva za tri minimalne plaće radnika Uljanika su osigurana, a o menadžmentu i radnicima ovisi hoće li se ona koristiti, izjavio je u petak ministar gospodarstva Darko Horvat. Na pitanje novinara ima li informaciju da je dio radnika Uljanika dobio plaću, Horvat je odgovorio da u ovom trenutku on nije taj koji osigurava plaću za radnike Uljanika, ali i da država ima metode po kojima su osigurane tri minimalne plaće za radnike Uljanika. "Hoće li se to koristiti ovisi o menadžmentu i samim radnicima Uljanika. Ali ovakvom načinu na koji je do sada financirana brodogradnja, takvom načinu došao je kraj i neki novi modeli drugačijeg ugovaranja brodova moraju se pojaviti početkom sljedeće godine", rekao je Horvat odgovarajući na pitanja novinara prije prve sjednice Nacionalnog inovacijskog vijeća.

ZAGREB - Krajem rujna ove godine najviši udio duga blokiranih građana bio je prema bankama, 34,8 posto ili više od 6,5 milijardi kuna, dok s 14,4 posto, odnosno gotovo 2,7 milijardi kuna, slijede dugovanja prema središnjoj državi, pokazuje analiza Fine. Kada se gledaju sve financijske institucije, u što uz banke, kreditne unije i štedionice spadaju i leasing i faktoring društva, osiguravajuće kuće i tvrtke za kartično poslovanje, udio duga građana prema njima kao vjerovnicima penje se na 40,4 posto, odnosno više od 7,5 milijardi kuna. Na trećem mjestu se nalaze građani kao vjerovnici s udjelom od 5,8 posto, dok s 3,7 posto slijede tvrtke iz područja komunikacija i informacija, s tim da se veći dio tog duga odnosi na telekomunikacijske tvrtke, 2,6 posto, odnosno oko 494 milijuna kuna.

ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Addiko banka potpisali su s DIV Grupom ugovor o odobravanju zajedničkog financijskog paketa u vrijednosti od 30 milijuna eura, namijenjenog dugoročnom razvoju kompanije, izvijestili su u petak iz Addika. Kako se navodi u priopćenju, kreditna sredstva su namijenjena za daljnja ulaganja u dugoročni razvoj kompanije, s ciljem povećanja energetske učinkovitosti, jačanja održivog obrtnog kapitala te za restrukturiranje bilance. Kredit EBRD-a je odobren u sklopu Programa za direktno financiranje (Direct Finance Framework) koji je namijenjen za financiranje rasta i razvoja lokalnih poduzeća.

PARIS - Francuska je zaplijenila zrakoplov Ryanaira u zračnoj luci u Bordeauxu radi naplate nezakonitih državnih potpora koje su francuske zračne luke omogućile tom irskom diskontnom zračnom prijevozniku, objavile su u petak francuske vlasti za zrakoplovstvo. Zrakoplov je zaplijenjen u četvrtak navečer nakon što se u njega već ukrcalo 149 putnika na letu za London, izvijestila je zračna luka u Bordeauxu.  Putnici su sljedećim Ryanairovim letom stigli na ciljano odredište ali s pet sati zakašnjenja, objavila je francuska uprava za civilno zrakoplovstvo. U upravi su izrazili žaljenje što su bili prisiljeni posegnuti za "krajnjom mjerom" zapljene zrakoplova, obrazlažući taj potez višekratnim bezuspješnim pokušajima naplate subvencija od Ryanaira, dodaje se u priopćenju.

PARIS - Francuski tužitelji zatražili su od suda da švicarskoj banci UBS odreže kaznu od 3,7 milijardi eura na temelju optužbe da je pomagala bogatim Francuzima da izbjegnu plaćanje poreza. Nakon sedam godina istrage i prekinutih pregovora o nagodbi UBS je optužen za 'pranje' zarade na poreznim prijevarama i za nezakonito vabljenje klijenata u Francuskoj. Prema francuskim zakonima, optuženima za pranje novca može se odrezati kazna u visini pola iznosa 'opranog' novca. Tužitelji procjenjuju da su UBS-ovi klijenti od poreznih vlasti sakrili nekoliko milijardi eura.

MÜNCHEN - Visoki troškovi restrukturiranja poslovanja u Siemensovoj elektrani pogodili su tromjesečne poslovne rezultate njemačkog industrijskog diva pa je njegova dobit pala za 46 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 681 milijun eura. Kompanija, sa sjedištem u Muenchenu, izvijestila je da je u njezinom četvrtom poslovnom kvartalu, do kraja listopada, prodaja porasla za 2 posto na 22,6 milijardi eura, dok je dobit oštro pala. U cijeloj poslovnoj godini Siemens bilježi lagani porast dobiti i prodaje. Tako mu je dobit porasla sa 6,09 milijardi eura, koliko je iznosila u prethodnoj poslovnoj godini, na 6,12 milijardi eura u 2018., dok je prodaja istodobno porasla s 82,86 na 83,05 milijardi eura.

ZAGREB - Cijene nafte su na putu gubitaka i ovoga tjedna, već petoga zaredom pa su u posljednjih mjesec dana potonule više od 20 posto, uronivši u područje 'medvjeda', zbog čega se očekuje da će i idućih dana biti pod pritiskom. Od početka tjedna cijena barela na američkom tržištu skliznula je 2,4 posto, na 61,65 dolara, dok je na londonskom tržištu potonula 2,8 posto, na 70,80 dolara. Premda su u petak ujutro relativno stabilne, analitičari kažu da je moguć daljnji pad cijena jer su zaronile u područje 'medvjeda'. A to znači da je moguć i daljnji pad cijena. "Cijena barela na londonskom tržištu mogla bi skliznuti dalje u područje između 68,59 i 69,69 dolara", kaže Reutersov tehnički analitičar za sirovine Wang Tao. Ostvare li se te procjene, cijena barela na londonskom tržištu pala bi, po prvi put od travnja, ispod razine od 70 dolara.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u petak na tjednoj razini oslabila prema svim važnijim inozemnim valutama, pri čemu najmanje prema euru, za 0,02 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od subote, iznosi 7,429673 kune. Na tjednoj razini, hrvatska valuta je najviše oslabila prema američkom dolaru, 0,93 posto, prema britanskoj funti izgubila je na vrijednosti 0,78 posto, a u odnosu na švicarski franak 0,10 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj dolara od 6,550007 kuna, funte od 8,521244 kune te franka od 6,511545 kuna. Na dnevnoj razini, u odnosu na tečajnicu od četvrtka, kuna je prema dolaru oslabila 0,62 posto, a prema franku 0,28 posto. Istodobno, prema euru ojačala je 0,02 posto, a funti 0,01 posto.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 216
Utvrđena na dan 9.11.2018.
Primjenjuje se od 10.11.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,728017

4,742244

4,756471

Kanada

124

CAD

1

4,949144

4,964036

4,978928

Češka

203

CZK

1

0,285646

0,286506

0,287366

Danska

208

DKK

1

0,993054

0,996042

0,999030

Mađarska

348

HUF

100

2,306088

2,313027

2,319966

Japan

392

JPY

100

5,737265

5,754529

5,771793

Norveška

578

NOK

1

0,773908

0,776237

0,778566

Švedska

752

SEK

1

0,720422

0,722590

0,724758

Švicarska

756

CHF

1

6,492010

6,511545

6,531080

Velika Britanija

826

GBP

1

8,495680

8,521244

8,546808

SAD

840

USD

1

6,530357

6,550007

6,569657

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,787335

3,798731

3,810127

EMU

978

EUR

1

7,407384

7,429673

7,451962

Poljska

985

PLN

1

1,728314

1,733515

1,738716

Napomena:
Za 8.11.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,979175 kn. 

 



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus