02:12, 19. Studeni 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 9. rujna 2018.

Objavljeno: 09.09.2018 u 09:53
Pregledano 85 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 9. rujna 2018.

ZAGREB, 9. rujna 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


ZSE: Najdulji negativni niz Crobexa još od lanjskoga rujna

ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi i protekli je tjedan obilježila vrlo niska likvidnost te nastavak negativnog sentimenta, pri čemu su Crobexi oslabili sedam trgovinskih dana zaredom, što je njihov najdulji negativni niz još od lanjskoga rujna.

Crobex indeks prošloga je tjedna pao 0,86 posto, na 1.806 bodova, a Crobex10 za 0,71 posto, na 1.054 boda.

Svi sektorski indeksi bili su u minusu osim Crobexkonstrukta, koji je ojačao 3,44 posto. Najviše je na gubitku bio Crobextransport, za 3,87 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je oko 21 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna više nego u tjednu ranije.

Uz to, u blok transakciji dionicom HT-a ostvareno je još 7,22 milijuna kuna, a tom dionicom trgovalo se po cijenama od 155 i 156 kuna.

"Iza nas je još jedan miran tjedan na Zagrebačkoj burzi, koji je obilježila niska likvidnost te nastavak negativnog sentimenta s kraja prošlog tjedna. Negativni niz Crobexa produljio se na sedam dana, što je ujedno i njegov najdulji negativni trend od prethodnog rujna”, ističe Luka Grgić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Kako dodaje, prosječni redovni dnevni prometi iznosili su nešto više od 4 milijuna kuna.

Najlikvidnija je prošloga tjedna bila dionica Valamar Riviere, kojom je ostvareno 4,2 milijuna kuna prometa, pri čemu joj je cijena pala 3,04 posto, na 38,3 kune.

Po likvidnosti slijedi dionica Atlantic grupe, s prometom od 3,5 milijuna kuna i padom cijene za gotovo 1 posto, na 1.040 kuna.

Dionicom HT-a ostvareno je, pak, 1,5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ojačala 0,64 posto, na 157 kuna.

Od 66 izdanja kojim se protekloga tjedna trgovalo na burzi, njih 17 ostvarilo je porast cijene, 37 pad, a 12 nije zabilježilo cjenovnu promjenu u odnosu na tjedan ranije.

Najveći rast cijene među likvidnijim izdanjima ostvarila je dionica Jadrana, za 152 posto, na 12,5 kuna, potom Tehnike, za 22,55 posto, na 50 kuna, te Dukata, za 18,42 posto, na 450 kuna.

S druge strane, među najvećim likvidnijim gubitnicama bile su dionice Uljanik plovidbe, s padom cijene za 8,8 posto, na 91,2 kune, i Optima telekoma, za 8,2 posto, na 1,68 kuna.


Dolar ojačao, Fed bi mogao ubrzati tempo povećanja kamata

ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna porasla jer su bolji nego što se očekivalo podaci s američkog tržišta rada potaknuli špekulacije da bi Fed mogao ubrzati tempo povećanja kamata.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,3 posto, na 95,40 bodova.

Pritom je tečaj američke valute prema japanskoj skliznuo blagih 0,05 posto, na 111,00 jena.

U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, ojačao, pa je cijena eura oslabila 0,4 posto, na 1,1550 dolara.

Cijeloga tjedna na valutnim se tržištima trgovalo oprezno zbog trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, a značajniji poticaj dolaru stigao je u petak nakon objave izvješća o snažnom rastu zapošljavanje i plaća u SAD-u.

Broj zaposlenih porastao je u kolovozu za 201.000, više nego što su analitičari očekivali, a snažno su, 0,4 posto na mjesečnoj razini, porasle i plaće. Na godišnjoj razini plaće su, pak, porasle za 2,9 posto, najviše od polovice 2009. godine.

To pokazuje da je situacija u gospodarstvu povoljna, no to potiče i strahovanja od jačanja inflacije, što bi američku središnju banku moglo navesti na ubrzanje tempa povećanja kamata.

„To je solidno izvješće. Ono je ojačalo stajališta da će Fed povećati kamate na idućoj sjednici”, kaže Mark Zandi, glavni ekonomist u tvrtki Moody's Analytics.

Fed se sprema ovoga mjeseca ponovno podići kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, treći put od početka godine, no pitanje je hoće li to učiniti još koji put do kraja godine.

Kako bilo, postupno povećanje kamata Feda ide u prilog dolaru zbog razlike u kamatama, s obzirom da se od drugih najvećih središnjih banaka u svijetu ne očekuje tako brzi tempo povećanja cijene novca.

Ipak, na tržištu vlada oprez zbog trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je u četvrtak istekao rok za javnu raspravu o prijedlogu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se uvedu carine na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda.

Dok se čeka ta odluka, Trump je u petak izjavio kako je spreman uvesti carine na dodatne kineske proizvode vrijedne 267 milijardi dolara.

Trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava započeo je u srpnju kada je Washington uveo carine na 34 milijardi dolara vrijednu kinesku robu.

Tenzije su ojačale u kolovozu kada je u drugoj rundi borbe Trump uveo 25-postotne carine na uvoz 16 milijardi dolara vrijedne kineske robe.

Kina je u oba slučaja uzvratila carinama istog intenziteta i najavila da će i ovoga puta odgovoriti na isti način.

Eskalacija trgovinske retorike uznemirila je ulagače dok čekaju daljnje poteze obje strane.

„Postoji mogućnost da Kina ponovno devalvira svoju valutu, zbog čega bi ojačao dolar, pa bi se američki izvoznici našli pod pritiskom”, kaže Quincy Krosby, glavna analitičarka u tvrtki Prudential Financial.


Svjetske burze pale pod pritiskom trgovinskih napetosti

NEW YORK – Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale jer se ulagači plaše širenja trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i mogućeg ubrzanja tempa povećanja kamata američke središnje banke.

Dow Jones oslabio je prošloga tjedna za 0,3 posto, na 25.916 bodova, dok je S&P 500 skliznuo za 1 posto, na 2.871 bod, a Nasdaq indeks za 2,55 posto, na 7.902 boda.

Za S&P 500 indeks to je najveći tjedni gubitak od lipnja, a za Nasdaq od ožujka.

Posljedica je to trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je u četvrtak istekao rok za javnu raspravu o prijedlogu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se uvedu carine na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda.

Ekonomski savjetnik u Bijeloj kući Larry Kudlow poručio je da Trump ne će donijeti konačnu odluku dok se ne ocijene komentari pristigli u javnoj raspravi.

No, dok se čeka odluka o uvođenju carina na 200 milijardi dolara vrijedne kineske proizvode, Trump je u petak izjavio kako je spreman uvesti carine na dodatne kineske proizvode vrijedne 267 milijardi dolara.

Trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava počeo je u srpnju kada je Washington uveo carine na 34 milijardi dolara vrijednu kinesku robu.

Napetosti su ojačale u kolovozu kada je u drugoj rundi borbe Trump uveo 25-postotne carine na uvoz kineske robe vrijedne 16 milijardi dolara.

Kina je u oba slučaja uzvratila jednakim carinama i najavila da će i ovoga puta odgovoriti na isti način.

Pojačavanje trgovinske retorike uznemirilo je ulagače dok čekaju daljnje poteze obje strane.

„Postoji mogućnost da Kina ponovno smanji vrijednost svoje valute, zbog čega bi ojačao dolar, pa bi se američki izvoznici našli pod pritiskom”, kaže Quincy Krosby, glavna analitičarka u tvrtki Prudential Financial.

No, ne bi se pod pritiskom našli samo američki izvoznici. Mnogim američkim tehnološkim poduzećima ne bi odgovaralo uvođenje carina na kineske proizvode jer mnoge dijelove uvoze upravo iz Kine.

Tako je, primjerice, Apple objavio da bi neki njegovi proizvodi, uključujući Apple Watch i AirPods, bili pogođeni uvođenjem carina.

Ulagači su oprezni i zbog toga što u SAD-u snažno rastu zapošljavanje i plaće. U petak je objavljeno da je broj zaposlenih u SAD-u u kolovozu porastao za 201.000, više nego što su analitičari očekivali, a snažno su, za 0,4 posto na mjesečnoj razini, porasle i plaće. Na godišnjoj razini plaće su, pak, porasle za 2,9 posto, najviše od polovice g. 2009.

To, doduše, pokazuje da je stanje u gospodarstvu povoljno, no to istodobno izaziva strahovanja od jačanja inflacije, što bi američku središnju banku moglo navesti na ubrzanje tempa povećanja kamata. A to ne ide u prilog tržištu dionica.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je za 2,1 posto, na 7.277 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo za 3,3 posto, na 11.959 bodova, a pariški CAC za 2,9 posto, na 5.252 boda.

Zbog toga je STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica pao za 2,2 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od kraja ožujka.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna potonuo za 2,4 posto, na 22.307 bodova, što je njegov najveći tjedni gubitak od polovice ožujka.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus