05:55, 15. Kolovoz 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 9. lipnja 2018.

Objavljeno: 09.06.2018 u 09:50
Pregledano 88 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 9. lipnja 2018.

ZAGREB, 9.lipnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


U Split ovog vikenda morem i zrakom stiže oko 86 tisuća putnika


SPLIT - U Split i njegovu okolicu uključujući i otoke, ovoga će vikenda doputovati morem i zrakom oko 86 tisuća posjetitelja, doznaje se u splitskoj Zrakoplovnoj i Trajektnoj luci.

 U zračnu luku Split-Kaštela tako će danas i sutra sletjeti i poletjeti 165 zrakoplova sa 41 tisućom putnika. Ta zračna luka kao svoje najznačajnije novo tržište ističe izravne  letove prema Latviji i Rigi.

 "U ljetnom redu letenja i ove godine imamo više od sto destinacija u 25 država svijeta sa kojima smo direktno povezani. Povećanja smo zabilježili i u dosadašnjim letovima. U prvih pet mjeseci ove godine čak je 90 posto putnika realizirano u međunarodnom prometu, dok je domaći udio putnika tek 10 posto", izjavio je za Hinu Mate Melvan, voditelja Službe prihvata i otpreme u splitskoj zračnoj luci.

 U Trajektnoj luci Split očekuju od petka do nedjelje oko 45 tisuća putnika koji će putovati  trajektnim ili katamaranskim linijama te oko devet tisuća vozila, dok će na međunarodnoj liniji iz Ancone i za Anconu biti tisuću putnika sa 400 vozila.
 
 "Što se tiče mini kruzera od domaćih brodara njih će u prolazu biti oko 80, a u tranzitu i sa stajanjima će prevesti oko 2500 putnika. Ove subote i nedjelje imamo i četiri kruzera u luci sa 5000 putnika", rekao je Vicko Vrgoč, rukovoditelj Lučkog operativnog centra.



U Brodosplitu porinut brod za krstarenja polarnim područjima


SPLIT - U Brodograđevnoj industriji Split u subotu je porinut u more brod za krstarenja polarnim područjima koji se gradi za krajnjeg kupca, nizozemsku tvrtku Oceanwide Expeditions, a predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak istaknuo je da je brod simbol restrukturiranja Brodosplita i iskorak u organizacijskom i tehnološkom pogledu.

Brod za krstarenja polarnim područjima bit će prvi na svijetu izgrađen u klasi “LR PC6”, koji će ispuniti posljednje zahtjeve Lloyd Registra za plovila “Polar Class 6”, priopćeno je iz Brodosplita.

Dugačak je 107,6 metara, širok 17,6 metara, a brzinu od 15 čvorova osiguravat će dva glavna motora ukupne snage 4260 kW.

Moći će ugostiti 196 putnika smještenih u 85 kabina, o kojima će se brinuti 70 članova posade. Svojim će putnicima ponuditi visoki hotelski standard kao i razne kategorije kabina, od prostranih apartmana do dvosobnih i četverosobnih kabina, gdje će im se s višestruko osiguranim sustavima koji ih opslužuju omogućiti siguran i ugodan boravak.
 
Dizajn i sva tehnička rješenja djelo su Brodosplitovih projektanata koji i ovim poslom potvrđuju svoju ključnu ulogu u pozicioniranju Brodosplita visoko na listi tehničkih kompetencija i graditeljske konkurentnosti.

"Ovaj brod simbol je restrukturiranja Brodosplita i iskorak u organizacijskom i tehnološkom pogledu, jer se gradi s novim softverom, alatima i tehnologijom, posebno u dijelu opremanja, gdje je gotovo 80-85% broda već opremljeno prilikom gradnje na navozu, a što rezultira boljom kvalitetom izrade, kraćim rokovima i nižom cijenom izgradnje", rekao je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

Istaknuo je da će ovaj brod po mnogo čemu biti poseban i prepoznat kao trajna vrijednost za splitski Škver i hrvatsku brodogradnju.
 
Brod se gradi prema novom modelu financiranja, za vlastitu flotu i u dugoročni najam. Partner ga može otkupiti i prvi dan nakon primopredaje, dakle u svakom trenutku, a u obvezi je nakon 10 godina.

"Vrlo sam zadovoljan kvalitetom broda, koji je već prilično opremljen, s ugrađenim pogonom i brojnom opremom za smještaj putnika i posade. Naš tim ima odličnu suradnju s brodogradilištem, a brod će prve putnike za polarna područja primiti u lipnju iduće godine", rekao je Wijnand van Gessel, vlasnik tvrtke Oceanwide Expeditions.

Porinuću su nazočili brojni predstavnici naručitelja, partneri u gradnji i financiranju, a kuma broda - Novogradnje 484, Marija Strikić iz Udruge Sindrom Down Split zaželjela je putnicima i posadi mirno more, presjekla konop sa šampanjcem i simbolično “porinula” brod u more.



Split: Guverneri i ministri financija 15 zemalja MMF-a i SB-a o 'fintechu'


SPLIT - Konstitutivna skupina Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koju čine guverneri središnjih banaka i ministri financija 15 zemalja regije i šire, u subotu je zasjedala u Podstrani kod Splita, a najviše se razgovaralo o 'fintechu', odnosu financijskog poslovanja i razvoja tehnologije.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je da se ovakvo zasjedanje visokih predstavnika 15 zemalja MMF-a i Svjetske banke svake godine održava u drugoj državi, a ovoga puta u Hrvatskoj se razgovaralo o financijskim tehnologijama, inovacijama, kriptovalutama, umjetnoj inteligenciji, pa sve do ostalih vrsta inovacija u financijskoj industriji.

Kazao je da se na to gleda iz dva kuta, jedan su same inovacije i što one donose za financijsku industriju i banke, a što za građane, te s druge strane kakve izazove predstavljaju pred regulatore.

"To je nešto što se događa i što će se nastaviti događati dosta velikom brzinom u idućim godinama i za to se svi trebaju pripremiti, kako sama industrija tako i regulatorne agencije. Zaključili smo kako trebamo imati zajedničku međunarodnu platformu jer to nisu stvari koje se mogu regulirati na nacionalnoj razini", rekao je Vujčić.

Rekao je i da 'fintech', koji postoji već desetljećima, prvenstveno poboljšava i povećava produktivnost u financijskoj industriji, za građane i poduzeća dostupnost, brzinu i jednostavnost usluga i kako to nije prvi put da se to događa samo to sada zovemo tim imenom.

Podsjetio je kako je prvi 'fintech' bio poslijeratna kreditna kartica, pa ITM (cash) mašina, potom internet, pa mobilno bankarstvo, a sada se ide korak dalje.

Progres će se nastaviti i dalje poboljšavati i tako poboljšavati dostupnost i pojeftiniti usluge za građane i poduzeća, no otvara i vrata rizika, napomenuo je Vujčić.

Osvrnuo se i na kriptovalute. Kazao je da i u Hrvatskoj ljudi ulažu u kriptovalute kao i bilo gdje drugdje jer je riječ o međunarodnoj platformi kojoj svatko može pristupiti sa svog mobitela i trgovati, dodavši da ljudi to rade, ali ne postoji statistika o tome.

HNB im, kaže, na to odgovara kako je sve to na njihov vlastiti rizik jer to nisu valute već špekulativna imovina.


Z. Marić: Dobra suradnja sa Svjetskom bankom

Ministar financija Zdravko Marić rekao je da Hrvatska sa Svjetskom bankom ima dugogodišnju suradnju na području različitih izravnih projekata, te da je do sada Svjetska banka u našu zemlju uložila u projekte vrijedne oko tri milijarde eura. Istaknuo je i dobru suradnju Svjetske banke s javnim, ali i privatnim sektorom.
"Naša zadnja reforma cestarskog sektora u Hrvatskoj rađena je u suradnji sa Svjetskom bankom. U ovom trenutku imamo i nekoliko projekata koji su izuzetno važni posebno u području zdravstva i socijale. Radimo na jednom dokumentu strategije srednjoročne suradnje i kojega ćemo dovršiti do kraja godine, koji definira sljedećih šest godina suradnje. U njemu smo istaknuli da želimo dodatnu pomoć i suradnju Svjetske banke po pitanju demografije i zapošljavanja mladih", rekao je Marić.
Izvršni direktor Svjetske banke  Frank Heemskerk rekao je kako se na zasjedanju razgovaralo o velikim izazovima, kao što su financijske inovacije i upravljanje u rizicima.

"Možemo naučiti jedni od drugih, a to je najvažnija uloga Svjetske banke. Nama je jako važno znanje koje dobivamo od drugih zemalja i njihovih tvrtka", rekao je Heemskerk.


De Lannoya: Za strukture reforme treba vremena

Na upit novinara o reformama u Hrvatskoj, izvršni direktor MMF-a Anthony De Lannoya rekao je kako je zadovoljan, ali da se uvijek može razgovarati o brzini provođenja i o trenutku kada se one provode.

"Svi smo svjesni da za strukturne reforme treba vremena jer treba postići politički konsenzus o njima i dobiti potporu građana za njihovo provođenje. Mislim kako hrvatska Vlada radi jako dobar posao i da dobro napreduju. Oni rade vrlo naporno kako bi postigli najbolje od tih reformi", zaključio je De Lannoy.

Na zasjedanju Konstitutivne skupine,  na čijem su čelu Nizozemska i Belgija, u subotu je stotinjak sudionika skupa razmatralo i aktualna pitanja novčane, financijske i razvojne politike koja zaokuplja članice, a zadiru u nadležnost i suradnju tih zemalja s dvjema najznačajnijim svjetskim financijskim institucijama.

U Konstitutivnoj skupini su, osim Nizozemske, Belgije i Hrvatske, još Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Gruzija, Izrael, Luksemburg, Makedonija, Moldova, Rumunjska i Ukrajina.



Oglašavanje u medijima lani zbog krize u Agrokoru palo za 1,4 posto


ZAGREB - Prema procjeni Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA), oglašivači su lani u zakup oglasnog prostora uložili 1,47 milijardi kuna, što je 1,4 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, a prvi pad nakon četiri godine ponajviše je posljedica krize u Agrokoru.

To je zaključak analize HURA-e pod nazivom 'HURA Media AdEx' (Advertising Expenditure), koje obuhvaća zakup oglasnog prostora kod primarnih komunikacijskih kanala i procjena je ulaganja u oglašavanje kod glavnih TV postaja, većih izdavača tiskovina i njihovih mrežnih izdanja, radija, i većih dobavljača vanjskog oglašavanja te općenito ulaganje u oglašavanje na internetu.

Tržište oglašavanja je lani palo prvi put nakon četiri godine kontinuiranog rasta. Najveći je razlog tome kriza u Agrokoru, s obzirom da se procjenjuje da taj koncern čini između 8 i 9 posto ukupnog tržišta zakupa medija, navodi se u izvješću HURA-e.


Na TV otpada 50 posto oglašivačkog kolača

Najviše se i dalje troši na oglašavanje na TV postajama. Oglašivači su 2017. na oglase na TV postajama potrošili 741 milijun kuna, što je doduše pad od 2,2 posto, no na TV i dalje otpada najveći dio oglašivačkog kolača, oko 50 posto.

Podaci za prošlu godinu pokazuju da oglašavanje u online medije i dalje raste, dok relativno snažno pada oglašavanje u tiskovinama.

Procjenjuje se, naime, kako je vrijednost oglašavanja na Internetu prošle godine iznosila 245 milijuna kuna, što je 14,5 posto više nego godinu ranije. To predstavlja udio u ukupnom oglašavanju od 17 posto.

"Tvrtke su prepoznale rezultate koji im donosi online oglašavanje, stoga veći dio budžeta prebacuju na digital. Digitalno oglašavanje je postalo glavni kanal oglašavanja prvenstveno za male i srednje tvrtke", kaže Sandro Lazarić, direktor Arbone, tvrtke za digitalni marketing.  

S druge strane, oglašavanje u tisku procijenjeno je na 218 milijuna kuna, što je 13,3 posto manje u odnosu na 2016. i čini 15 posto udjela u ukupnom oglašavanju.

Oglašavanje na radio postajama iznosilo je, pak, 127 milijuna kuna, 0,4 posto manje nego godinu dana prije.

Na vanjsko oglašavanje, odnosno u segmentu klasičnog display oglašavanja, potrošeno je 130 milijuna kuna, rast 0,3 posto, a pod stavkom ostalo procijenjena  je potrošnja od 10 milijuna kuna, pad 7,8 posto u odnosu na godinu ranije.

Voditelj sekcije medijskih agencija HURA Božidar Abramović ističe u izvješću da je 2017. porastao udjel online oglašavanja te da sada iznosi 17 posto ukupnih investicija u medije. Vjerojatno je, kaže, taj udio i veći, ali ga je teško procijeniti jer podaci oglašavanja na Google tražilici i društvenim medijima nisu dostupni i dobrim dijelom nisu ostvareni putem tradicionalnih agencija.

S druge strane, nastavlja se trend pada oglašavanja u tiskovinama, što se opravdava činjenicom da su izdavači tiskanih medija prepoznali promjene čitatelja u konzumaciji sadržaja te su svoje investicije i fokus usmjerili na distribuciju sadržaja putem vlastitih Internet portala.

Nadalje, ističu u HURA-i, investicije u vanjsko oglašavanje stabilne su zbog prirode širokog dosega, ali i pojave novih oglasnih površina koji nude video format oglasa putem zaslona u trgovačkim centrima i pješačkim zonama urbanih središta.


Na početku 2018. pozitivni trendovi

Pozitivan je podatak, drže u HURA-i, da se nakon lanjskog pada već u prvom kvartalu 2018. bilježi porast razine investicija i broja aktivnosti. Abramović smatra da će u iduće tri godine investicije u oglašavanje slijediti trend načina konzumacije sadržaja.

"Predviđamo da će rasti udio investicije u online medije, a očekuje se i porast vanjskog oglašavanja koji ima najširi doseg, zbog velike fragmentacije drugih kanala. U konačnici, investicije u oglašavanje zasigurno će porasti zbog porasta broja kanala i posebnih formata od kojih će svaki imati svoju ciljnu publiku", navodi Abramović u izvješću na web stranicama HURA-e.

Po njemu, omjer investicija u kanale izmijenit će se u korist onoga koji će moći omogućiti odgovarajući doseg, ovisno o tipu poruke i ciljne skupine koju oglašivač ima.

No, iako će investicije u online oglašavanje i dalje rasti, TV će i dalje zauzimati najveći udio, ističe Abramović.

HURA u izvješću navodi i to da podaci predstavljaju procjenu neto investicije u oglašavanje, odnosno zakup medijskog prostora po tipu medija u milijunima kuna prema stručnoj procjeni HURA-ina Odbora za medije. Podaci ne uključuju kreativu, produkciju i specijalne formate.



Svjetsko nogometno prvenstvo potaknut će rast oglašavanja i potrošnje


ZAGREB - Svjetsko prvenstvo u nogometu, koje se idućih tjedana održava u Rusiji, potaknut će u Hrvatskoj rast oglašavanja i potrošnje, posebice na prehrambene proizvode i pića, a koliko će taj rast iznositi, ovisi o tome koliko dugo će se hrvatska reprezentacija zadržati na turniru.

Član Uprave Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA) Božidar Abramović kaže da će Svjetsko prvenstvo u nogometu sigurno imati utjecaj na porast prometa u maloprodaji, i to veći što je hrvatski tim bliže finalu.

"No, kada razmotrimo učinak na investiciju u ukupno tržište oglašavanja, ne možemo reći da ima značajniji utjecaj, dolazi najvećim dijelom do sezonske preraspodjele. U vrijeme svjetskih prvenstava može se primijetiti povećana aktivnost u sektorima telekomunikacija, pića, maloprodaje i općenito oglašavanja robe široke potrošnje, ali to su i inače najveći oglašivači", kaže Abramović.

Što se tiče oglašavanja u sektor pića, Abramović kaže da je do zadnjeg značajnijeg porasta investicija došlo za vrijeme nogometnog prvenstva u Brazilu, 2014. godine, između 5 i 7 posto.

S druge strane, investicije u oglašavanje piva porasle su tek 2016. godine, za otprilike 10 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.


Nogometna prvenstva – impuls gospodarstvu

I predsjednik Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Pero Ivanković smatra da velika sportska natjecanja, a poglavito europska i svjetska prvenstva u nogometu, umnogome donose značajan impuls za gospodarstvo kroz povećanu potrošnju.

U stvaranju dobre atmosfere u sportskom okružju, kaže Ivanković, uvijek je prednjačila industrija piva, koja ima značajan pozitivan doprinos i na ukupna ekonomska kretanja u proizvodnom sektoru u Hrvatskoj.

Stoga je, smatra Ivanković, za očekivati da će potrošnja, u sklopu nadolazećeg Svjetskog nogometnog prvenstva i aktivnosti vodećih pivarskih kompanija u Hrvatskoj, doprinijeti ukupnom rastu pivskog tržišta u Hrvatskoj.

"Prosječna konzumacija piva u Hrvatskoj iznosi 79 litara po stanovniku, a kako je u lipnju i srpnju Svjetsko prvenstvo u nogometu u Rusiji, očekuje se još dodatno povećanje u danima u kojima igra naša reprezentacija, i to od 7.000 do 12.000 hektolitara po utakmici", ističe Ivanković.

Dodaje da će svaki prolazak hrvatske reprezentacije u daljnji krug natjecanja rezultirati povećanom potrošnjom posebice u ugostiteljstvu, što će se pozitivno odraziti na cjelokupnu industriju piva.

"Potrošnja piva u ljetnim mjesecima tradicionalno raste i uz povoljne klimatske uvjete. Uz navedeno, ako vremenske prilike budu povoljne, za očekivati je dodatno tradicionalno povećanje potrošnje piva tijekom ljetnih mjeseci", zaključuje Ivanković.


Pivarske kompanije očekuju rast potražnje

I u tvrtki Heineken Hrvatska slažu se da na prodaju piva utječu velika, popularna sportska natjecanja, ali i da još veći utjecaj na to ima vrijeme.

Toplo i sunčano vrijeme ove je godine rano počelo, što je odlično za pivarsku industriju, ističu iz te kompanije koja uz ostalo proizvodi Karlovačko pivo.

"Heineken Hrvatska podržava i promiče sport, a najviše smo orijentirani na navijače. To dokazuje i naša sportska platforma pod imenom Karlovačko Korner koja je tijekom godina postala iznimno prepoznatljiva po sjajnoj navijačkoj atmosferi. Za vrijeme velikih sportskih događanja provodimo posebne kampanje, a tako će biti i ove godine", navodi taj proizvođač piva.

Iz Zagrebačke pivovare ističu, pak, kako je Ožujsko pivo pivski brend s najjačom vezom s hrvatskim nogometom.

"Ova je godina posebno važna za Zagrebačku pivovaru, jer Ožujsko pivo obilježava 20 godina sjajne suradnje s hrvatskom nogometnom reprezentacijom. Stoga je logično da će Ožujsko pivo u navedenom razdoblju pojačano ulagati u marketinšku komunikaciju i oglašavanje kao i snažnu prisutnost na svim mjestima prodaje", poručuju iz Zagrebačke pivovare.

Glasnogovornica tvrtke Carlsberg Croatia Tatjana Petričušić naglašava, pak, da je Pan ove godine za svoje potrošače organizirao veliku nagradnu igru koja traje punih pet mjeseci te da će upravo kroz tu platformu s njima komunicirati i za vrijeme prvenstva, odnosno da oglašavanje neće vezati uz nogomet.


I u Carlsbergu očekuju značajan porast potražnje za njihovim proizvodima.

"Pivo je sezonalni proizvod i uvijek se više konzumira kad dođe lijepo vrijeme, a kad se to lijepo vrijeme poveže s velikim sportskim događajima, naravno da postoji pozitivan efekt na prodaju. Koliko će svjetsko prvenstvo stvarno donijeti u prodaji naravno ovisi i o tome kako će naša reprezentacija igrati. Prema podacima kojima raspolažemo posljednji put kad je Hrvatska sudjelovala na sličnom sportskom natjecanju kategorija piva bilježila je rast od oko 8 posto u odnosu na godinu ranije", zaključuju u Carlsbergu Croatia.



SVJETSKA TRŽIŠTA: Wall Street porastao, ulagači oprezni

 
NEW YORK – Na Wall Streetu su u petak cijene dionica porasle, no trgovalo se oprezno jer ulagači nisu željeli riskirati uoči sastanka skupine G7 na kojemu će se raspravljati o trgovinskim pitanjima, ali i odluka središnjih banaka o monetarnoj politici idućega tjedna.

Dow Jones je ojačao za 75 bodova ili za 0,30 posto, na 25.316 bodova, dok je S&P 500 porastao za 0,31 posto, na 2.778 bodova, a Nasdaq indeks za 0,14 posto, na 7.645 bodova.

Na početku jučerašnjeg trgovanja ti su indeksi bili u minusu, no u drugom dijelu sastanka cijene su dionica porasle, ponajviše u zdravstvenom i potrošačkom odsjeku.

Na tržištu vlada oprez jer će se na sastanku Skupine G7 najrazvijenijih svjetskih gospodarstava ovoga vikenda u Kanadi razgovarati o trgovinskim pitanjima, nakon što je Washington uveo carine na uvoz čelika i aluminija iz Meksika, Kanade i EU-a.

Meksiko i Kanada već su uzvratili protumjerama, a isto je najavila i EU.

No, očekivanja da bi se postigao nekakav dogovor na dvodnevnom sastanku u La Malbaieu su niska.

„Malo je vjerojatno da će biti nekih konačnih zaključaka”, kazao je Reutersu izvor iz G7 koji je želio ostati neimenovan.

Ulagači su oprezni i zbog toga što se idućega tjedna održava sjednica čelnika američke središnje banke koja će pokazati kani li Fed ubrzati tempo povećanja kamata, s obzirom na snažan rast gospodarstva, ali i jačanje inflacije.

Dvodnevna sjednica čelnika Feda počinje 12. lipnja, a očekuje se drugo po redu povećanje kamatnih stopa u ovoj godini, nakon onoga u ožujku. Pitanje je, međutim, hoće li Fed nakon toga do kraja godine kamate povećati još jednom ili dva puta.

Uz to, 14. lipnja zasjedaju čelnici Europske središnje banke (ECB) koji će, kako se očekuje, raspravljati o tome hoće li ove godine početi ukidati poticajne mjere.

A to znači da bi ECB uskoro mogla početi stezati monetarnu politiku nakon što je niz godina smanjivala kamatne stope i provodila programe za povećanje likvidnosti na tržištima, što je podržavalo rast burzi dionica.

Na oprez ulagača ukazuje ispodprosječan obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo 6,05 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 6,6 milijardi.

U cijelom proteklom tjednu Dow Jones skočio je 2,8 posto, dok je S&P 500 porastao 1,6, a Nasdaq indeks 1,2 posto.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,30 posto, na 7.681 bod, a frankfurtski DAX 0,35 posto, na 12.766 bodova. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,03 posto, na 5.450 bodova.



Grupacija Svjetske banke: razgovori o strateškom partnerstvu s Hrvatskom


ZAGREB - Potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Cyril Muller u petak je u Zagrebu s predsjednicom Republike, predsjednikom Vlade i ministrom financija razgovarao o nastavku strateškog partnerstva, priopćeno je iz Grupacije Svetske banke.

Na susretima s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem i ministrom financija Zdravkom Marićem razgovaralo se o pripremi Strategije partnerstva Grupacije Svjetske banke  (2019-2024) i o tome kako Svjetska banka može poduprijeti ostvarivanje održivog i uključivog rasta za sve građane.

“Ohrabreni smo gospodarskim oporavkom i napretkom Hrvatske u fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju duga,” izjavio je Cyril Muller tijekom posjeta.

“Radujemo se pripremi Strategije partnerstva s hrvatskom vladom i potpori u provedbi Nacionalnog programa reformi. Naglasak Strategije bit će na stvaranju razvojnih mogućnosti u siromašnijim područjima i podršci najranjivijim skupinama u društvu. Jačanje produktivnosti i konkurentnosti, intenzivnije usvajanje novih tehnologija i inovacija te ulaganje u ljude omogućit će da Hrvatska poveća svoj potencijal rasta i životni standard svih građana,” rekao je, kako se navodi, Muller.

Hrvatska je koristila financijsku i tehničku pomoć, strateške savjete i analitičke usluge Grupacije Svjetske banke otkako je 1993. godine postala članica. Svjetska banka je do danas osigurala potporu za više od 50 projekata u iznosu od oko 3,5 milijardi USD. Djelovanje Banke trenutno obuhvaća područja  prometa, zdravstva, inovacija, poslovnog okruženja, zemljišnoknjižnog sustava, te poticanje gospodarskog razvoja Slavonije i potporu u izradi Nacionalne razvojne strategije, kaže se u priopćenju.

U pratnji g. Mullera bili su regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije Arup Banerji i direktorica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli.

U kratkom priopćenju iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar Kitarović navodi se da je predsjednica primila potpredsjednika Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Cyrila Mullera te da se razgovaralo o aktualnim gospodarskim temama i potencijalima gospodarskog rasta u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom stavljen na demografske teme.

U priopćenju iz Vlade se kaže da je predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je na današnjem sastanku s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Cyrilom Mullerom zadovoljstvo suradnjom s tom institucijom te zahvalio na potpori ekonomsko-socijalnom razvitku Hrvatske.

Tijekom posjeta Hrvatskoj, potpredsjednik Muller sudjelovat će na godišnjem sastanku 15 zemalja (Armenija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Gruzija, Hrvatska, Izrael, Luksemburg, Makedonija, Moldavija, Nizozemska, Rumunjska i Ukrajina) Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke koji se od 8. do 10. lipnja održava u Splitu.



AGROKOR Gref: Sberbank ne planira skoru prodaju udjela u Agrokoru


MOSKVA/ZAGREB - Sberbank ne planira u bližoj budućnosti prodavati udio u Agrokoru, rekao je u petak predsjednik Uprave Sberbanka Herman Gref, a prenose ruski poslovni portali.

"Sberbank ne planira u bližoj budućnosti prodavati udio u Agrokoru", rekao je Gref  na konferenciji za novinare u povodu godišnje skupštine dioničara te banke.

Zagrebački sud u cijelosti je priznao dug tvrtke prema Sberbanku te će Sberbank dobiti oko 40 posto dionica Agrokora i 18 posto u Mercatoru, izjavio je čelnik ruske banke, koja je najveći Agrokorov kreditor.

Dodao je kako Sberbank neće ujediniti te udjele te da, "iako postoji potražnja", neće u bližoj budućnosti prodavati svoj udjel u Agrokoru.

"Dovest ćemo kompaniju u red i prodati po povoljnijim uvjetima za nas", rekao je Gref.

Napomenuo je da bi Sberbank, ako bi ujedinio Agrokorov udjel na temelju duga s dionicama koje ima u Mercatoru, dobio više od 40 posto udjela u Agrokoru, ali da banka to ne želi učiniti.

U trenutnoj fazi ima smisla dobiti ulog u Agrokoru, držeći dionice slovenske maloprodajne mreže Mercator, bez razmjene, rekao je čelnik Sberbanka.

Prema njegovim riječima, "sporazum o uređivanju stanja u Agrokoru" mogao biti potpisan oko 28. lipnja.



Marić: Trošarine na gorivo potpuno usklađene s europskim direktivama


SPLIT/ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić poručio je u petak da je obračun trošarina u smislu konačne cijene goriva u potpunosti usklađen s direktivama EU te se primjenuje na isti način kao i u ostalim zemljama članicama.

"Što se tiče trošarinskog djela, Vlada uvijek ima određeni prostor da intervenira. Pratimo razvoj događaja na međunarodnim tržištima, bili smo svjedoci nešto jačeg porasta cijena nafte, pa blagog snižavanja, no to su sve razine koje su u skladu s našim originalnim projekcijama temeljem kojih smo radili proračun za ovu godinu", izjavio je Marić novinarima uoči zasjedanja Konstitutivne skupine Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (WB), koje se u organizaciji Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB) održava u Splitu.

Kako je naveo, pred sam početak turističke sezone, kada se gleda slika poreznih prihoda te gospodarske aktivnosti, u ovom trenutku nema potrebe za aktivnošću.

"Međutim, nastaviti ćemo analizirati što se događa na globalnim i domaćim tržištima i po potrebi povući potrebne mjere", rekao je Marić.

Inače, jučer je inicijativa "Stop rastu cijena goriva" za 15. lipnja najavila desetominutno zaustavljanje prometa kako bi ukazala na visoku cijenu goriva te "prekomjerne tražbine i namete za gorivo".

Marić je ponovio da će trošarinski sustav biti temom drugoga kruga porezne reforme.


Snižavanje PDV-a u Vladinu programu, detalji zasad nepoznati

Upitan o najavi premijera Plenkovića o snižavanju opće stope PDV-a za najmanje jedan postotni bod, Marić je podsjetio da je to predviđeno programom Vlade, no kako detalji još nisu poznati.

Ponovio je da bi do ljetne stanke trebali imati zakonski paket poreznih izmjena, on bi se pred Vladom trebao naći pred početak jesenskog saborskog zasjedanja, a kako bi se tada, uz kvalitetnu javnu raspravu te redovnu saborsku proceduru, u dva čitanja, usvojile dodatne porezne izmjene, koje bi na snagu trebale stupiti s prvim danom iduće godine.

Pritom ističe da pri reformi poreznog sustava ne želi posebno izdvajati PDV, već cjeloviti sustav, pri čemu je uz porezno važno i neporezno te administrativno rasterećenje.

Na pitanje o porezu na nekretnine, te preporukama Europske komisije za njegovo uvođenje, kazao je da je taj porez izbačen iz zakona o lokalnim porezima te da on u ovom trenutku nije tema.

Marić nije imao komentara na pitanje novinara o tome hoće li različiti istupi ruskog i američkog veleposlanika oko Agrokora utjecati na sklapanje nagodbe te hoće li do nje doći u zadanom roku, kazavši da nije uključen u taj proces, a kako su najbolja adresa za pitanja i informacije Privremeno vjerovničko vijeće te izvanredni povjerenik i njegova zamjenica.

Naveo je da je posljednjih dana bio usredotočen na poziciju Hrvatske na međunarodnim financijskim tržištima te kako je napravljen dobar posao, s obzirom da smo ponovno uspjeli refinancirati obveze dospijeća međunarodnih obveznica po značajno povoljnijim financijskim uvjetima, "što je također rezultat napora i rezultata u području javnih financija".

Naime, Ministarstvo financija u srijedu je izdalo euro obveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom iznosu od 750 milijuna eura, s dospijećem za 10 godina, 2028. godine, a tim izdanjem bi se u tom razdoblju trebalo uštedjeti 250 milijuna eura.

Što se tiče projekcija rasta Svjetske banke za hrvatsko gospodarstvo, koje su blago snižene, Marić je kazao da su razlike u tim projekcijama između brojnih međunarodnih i domaćih analitičara i institucija, poput HNB-a, Europske komisije, MMF-a, pa i Svjetske banke, kao i Ministarstva financija odnosno Vlade, gotovo identične, odnosno razlike su minimalne.

"Ukupne projekcije su na gotovo istim razinama, nešto ispod tri posto, a zadnja Vladina projekcija rasta je 2,8 posto, na kojoj za sada i dalje ostajemo", poručio je Marić.

Naime, prema najnovijim globalnim prognozama Svjetske banke objavljenima u srijedu, potvrđena je procjena hrvatskog gospodarskog rasta od 2,6 posto u ovoj godini, no i blago su snižene prognoze za iduće dvije godine.


Vujčić: Dobra perspektiva za ulazak u eurozonu

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, koji je uz ministra Marića odgovarao na novinarska pitanja, izjavio je da se, nakon što je Vlada usvojila eurostrategiju, može krenuti dalje s projektom uvođenja eura.

"Prvi idući korak je ulazak u tečajni mehanizam i već su počeli razgovori s partnerima u Europi oko toga. Brzo ćete saznati novosti, odnosno koje su sljedeći koraci za Hrvatsku", rekao je Vujčić.

Dodao je kako su "makroekonomski pokazatelji vrlo dobri i popravljaju se", prvenstveno pad javnog duga kao udjela u BDP-u, a onda i pad vanjskog duga.

"Mislim da je perspektiva dobra za ulazak u eurozonu, a koristi za Hrvatsku su daleko veće nego troškovi tako da će Hrvatska od samog ulaska u eurozonu bitno profitirati. To će biti daljnji poticaj za rast BDP-a", kazao je Vujčić.



Direktori MMF- a i Svjetske banke održali predavanje studentima ekonomije


SPLIT - Na splitskom Ekonomskom fakultetu u petak je održano predavanje o ulozi MMF- a i Svjetske banke u globalnom gospodarstvu s posebnim osvrtom na zemlje srednjeg dohotka, kojem su prisustvovali ministar financija Zdravko Marić te guverner HNB- a Boris Vujčić.

To je predavanje uvod u sutrašnje zasjedanje konstitutivne skupine MMF-a i Svjetske banke koje će se održati u Podstrani kod Splita.
 
Održali su ga izvršni direktor MMF- a Anthony De Lannoy i izvršni direktor Svjetske banke Frank Heemskerk koji su ih upoznali s onim što njihove institucije rade, s ulogom Hrvatske u tim institucijama, kao i sa suradnjom s njima.
 
Naime, kako je priopćila Hrvatska narodna banka, najviši predstavnici središnjih banaka i ministarstava financija petnaest zemalja Konstitutivne skupine kojoj u Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci pripada Hrvatska, a na čelu su joj Nizozemska i Belgija, održat će tijekom vikenda redovito proljetno zasjedanje u Splitu. Hrvatski domaćini ovog skupa su Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka, odnosno ministar Zdravko Marić i guverner Boris Vujčić.

Njima su se pridružili izvršni direktori MMF-a i Svjetske banke, Anthony De Lannoy i Frank Heemskerk, zaduženi za ovu konstitutivnu skupinu, u kojoj su - uz Nizozemsku, Belgiju i Hrvatsku - još i Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Gruzija, Izrael, Luksemburg, Makedonija, Moldova, Rumunjska i Ukrajina.

Stotinjak sudionika  na splitskom skupu razmotrit će aktualna pitanja novčane, financijske i razvojne politike koja zaokupljaju članice skupine, a zadiru u nadležnosti i suradnju tih zemalja s dvjema najznačajnijim svjetskim financijskim institucijama. Poseban naglasak bit će stavljen na tzv. Fintech – odnos razvoja tehnologije i financijske industrije, s fokusom na promjene koje brzi razvoj tehnologije donosi u regulaciji, poslovanju i korisničkim pravima.
Današnje predavanje je izuzetna prilika da se studenti upoznaju s dvije značajne međunarodne financijske institucije kao što su MMF i Svjetska banka, istaknuo je guverner HNB- a Boris Vujčić.
 
"Sutra očekujemo dobru raspravu i razmjenu mišljenja. Postoje neke zemlje koje su više napredovale ne samo u implementaciji novih i inovativnih financijskih tehnologija, ali isto tako se uvijek otvara pitanje kontroliranja, odnosno regulative koja će to sve skupa staviti pod nekakve okvire", kazao je ministar Marić.
 
Dekanica Ekonomskog fakulteta Maja Fredotović je ustvrdila kako taj fakultet njeguje odnose sa gospodarstvom, te nastoji u svojim istraživanjima i nastavi biti maksimalno ažuran i prenositi sve što se događa u "stvarnom životu".




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus