20:10, 21. Listopad 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 8. listopada 2018.

Objavljeno: 08.10.2018 u 01:48
Pregledano 42 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 8. listopada 2018.

ZAGREB, 8. listopada 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


SVJETSKA TRŽIŠTA: Azijske burze pale, dolar blago ojačao

TOKYO – Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale, pri čemu najviše na kineskim tržištima, premda je tamošnja središnja banka najavila labavljenje monetarne politike kako bi snizila cijenu zaduživanja i podržala gospodarski rast.

 MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,8 posto.

 Pritom su indeksi u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Australiji i Šangaju pali između 0,3 i 2,9 posto. Na Tokijskoj se burzi zbog praznika danas ne radi.

 U Kini se zbog praznika prošloga tjedna nije radilo, pa su ulagači na drugim azijskim burzama jutros nestrpljivo čekali kako će kineski investitori reagirati nakon što su u nedjelju monetarne vlasti odlučile olabaviti novčanu politiku.

 Kineska središnja banka najavila je da će od 15. listopada biti smanjena stopa izdvajanja obveznih rezervi i velikih i malih banaka za jedan postotni bod.

 Na taj se način, objašnjavaju analitičari, smanjuju troškovi financiranja kompanija, ali i građana, što bi trebalo podržati rast gospodarstva, kojemu šteti višemjesečni trgovinski rat između SAD-a i Kine.

 Unatoč poticajnim monetarnim mjerama, cijene dionica u Šangaju jutros su oštro pale, a pod najvećim je pritiskom tehnološki sektor.

 Dionice proizvođača kompjutora Lenovo pojeftinile su 1,6, a ZTE-a više od 2,5 posto, nakon što je Bloomberg u petak objavio da kineski špijuni prate niz američkih kompanija i agencija preko čipova ugrađenih u njihove sustave prilikom proizvodnje u Kini.

 Negativno na azijske burze utječe i oštar pad cijena dionica na Wall Streetu u petak jer niz podataka ukazuje na nastavak rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, zbog čega se očekuje da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem ključnih kamatnih stopa.

 Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi da će Fed u prosincu, već četvrti put ove godine, povećati kamate za 0,25 postotnih bodova iznose gotovo 80 posto.

 Do nedavno ulagači na tržištu kapitala nadali su se da je ciklus povećanja kamata pri kraju, no Fed je prije dva tjedna signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.

 Takva očekivanja loše utječu na tržište kapitala jer potiču rast prinosa na obveznice. Tako su u petak prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 3,24 posto, novu najvišu razinu u sedam godina, zbog čega raste konkurentnost obveznica u odnosu na rizičnije investicije, kao što su dionice.

 Zbog špekulacija da bi Fed mogao ubrzati tempo povećanja kamata, dolar je na valutnim tržištima u posljednja dva tjedna ojačao, a njegov je uspon nastavljen i jutros.

 Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je u odnosu na petak oko 0,1 posto, na 95,69 bodova.

 Pritom je tečaj američke valute prema japanskoj porastao sa 113,70 jena, koliko je iznosio u petak na zatvaranju tržišta, na 113,80 jena.

 Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura skliznuo sa 1,1525 dolara, koliko je iznosio u petak, na 1,1515 dolara.

 A cijene su nafte jutros skliznule nakon što su prošloga tjedna, već četvrtoga zaredom, porasle.

 Na londonskom je tržištu cijena barela pala 1,1 posto, na 83,25 dolara, udaljivši se od 86,74 dolara, najviše razine u posljednje četiri godine, dosegnute polovicom prošloga tjedna.


Nedostatak radne snage u hotelijerstvu treba riješiti povećanjem uvoznih kvota

ZAGREB - Hotelska industrija se uz promijenjenu potražnju uvjetovanu brzim tehnološkim promjenama i potrebama novih generacija sve više u Hrvatskoj, pa i šire u Europi suočava s problemom nedostatka radnika, za što je potrebno povećati uvozne kvote za radnike, poručeno je s konferencije o hotelskim operacijama HOW Festival.

HOW Festival je jedina europska konferencija o hotelskim operacijama, koja se drugu godinu za redom u organizaciji konzultantice Marine Franolić održala početkom listopada u Poreču, okupivši više od 450 domaćih i stranih sudionika, većinom direktora hotela, voditelja operacija i hotelskih odjela, uključujući i predstavnike iz velikih svjetskih hotelskih grupacija.

Na konferenciji su raspravljene brojne aktualne teme i trendovi vezani za hotelijerstvo i hotelske operacije, koje se, kao i ukupno u turizmu i drugim sektorima, sve više sreću s nužnošću uvođenja digitalnih alata u poslovanje, koji mogu biti korisni i za kreiranje zadovoljstva gostiju, primjerice putem mogućnosti brzog i jednostavnog bukiranja preko interneta.

Istaknuto je da je hotelijerstvo podložno velikim promjenama i zbog očekivanja i potreba novih generacija, kojima se može prilagoditi digitalizacijom nekih procesa, poput skraćivanja vremena za prijave i odjave uz online način, pri čemu ne bi smjeli doći u pitanje kvaliteta i doživljaji u skladu s brendom i uz zaključak da tehnologija može promijeniti dio operacija, ali teško može zamijeniti toplinu i osmijeh osoblja.

Puno toga ovisi i o voditeljima i direktorima u hotelima, koji se stoga moraju također stalno educirati i imati sposobnost upravljanja promjenama, kreativnost, vjerodostojnost, kulturološku inteligenciju i kritično razmišljanje, jer ono što sada rade za pet godina će biti potpuno drugačije.

Naznačeno je i da, unatoč tehnološkim promjenama i ubrzavanju koje donose digitalni procesi, restorani kao dio hotela ostaju i dalje mjesto gdje će gosti sjesti i gdje će osoblje moći imati najveću interakciju s njima, te s te strane osoblje u restoranima treba i dodatno educirati u skladu s novom trendovima.

S druge strane, neki od sudionika konferencije komentirali su i da hoteli zaostaju u uvođenju novih tehnologija, i to najviše zbog toga što su hotelijeri većinom obrazovani na tradicionalan način, ali da se ipak u iduće dvije-tri godine u većini hotela mogu očekivati tehnološke novosti.

Nedostatak radne snage riješiti povećanjem kvota za uvoz

Organizatorica konferencije Franolić ističe i da je najviše pažnje sudionika privukla tema o angažmanu i zadržavanju zaposlenika, odnosno nedostatku radne snage u hotelijerstvu, što je problem s kojim se suočava cijela regija.

Pritom je naglašeno da se, primjerice, Srbija 'bori' s problemom odljeva radne snage najviše u Sloveniju i Hrvatsku, jer ima najmanje prosječne plaće na našim prostorima, dok se hrvatske tvrtke suočavaju s odlaskom ljudi u Njemačku i Irsku.

Uz općeniti zaključak da se očekuje povećanje kvota za uvoz inozemne radne snage, i to ne samo iz bliskih država, nego i iz cijelog svijeta, naglašena je i važnost političke volje kako bi država smanjila davanja na plaće, ali i da je to 'borba' s vjetrenjačama, jer primjeri nekih velikih hotelskih tvrtki u Hrvatskoj pokazuju da kada pokušaju dobiti veće kvote za radnu snagu iz inozemstva ukazuje im se na problem broja nezaposlenih u Hrvatskoj pa zbog toga država odbija taj uvoz.

Kada potom traže popis nezaposlenih iz svih županija koje bi mogli zaposliti, od njih nekoliko stotina naposljetku uspiju zaposliti desetak ili 20-ak, jer ljudi uglavnom nisu zainteresirani za rad.

S druge strane, izneseni su i primjeri kako se brigom mogu zadržati zaposleni, kada im se, primjerice, omogući popravak zuba kod ugovorenih stomatologa, boravak od nekoliko dana s obiteljima u hotelskim objektima, plaćeni smještaj u sezoni i topli obrok i slično.

Plaće su uvijek problem i ključne za zadržavanje djelatnika, jer ne mogu biti slično visoke kao u razvijenijim zemljama Europe, pa tako onda, primjerice, za žene iz Srbije je bolje otići ljeto raditi u Hrvatskoj, jer bi u Srbiji zaradila kao sobarica oko 300 eura mjesečno, a u Hrvatskoj se taj posao može naći i za oko 700 eura uz besplatni smještaj i hranu.


Cijene nafte dosegnule najviše razine u četiri godine

ZAGREB – Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom, pa se kreću oko najviših razina u četiri godine, jer se zbog američkih sankcija očekuje pad izvoza 'crnog zlata' iz Irana.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,4 posto, na 84,15 dolara, a u jednom je trenutku dosegnula i 86,74 dolara, novu najvišu razinu od studenoga 2014. godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 1,3 posto, na 74,34 dolara, također najvišu razinu u četiri godine.

Od polovice kolovoza cijene su nafte skočile između 15 i 20 posto, što je ponajviše posljedica najavljenih sankcija SAD-a na iranski naftni sektor koje bi trebale stupiti na snagu 4. studenoga.

Washington traži da kupci iranske nafte sasvim prekinu uvoz nafte iz te zemlje kako bi se Teheran prisililo na pregovore o novom nuklearnom sporazumu.

Još nedavno Iran je izvozio 2,7 milijun barela dnevno, što je gotovo tri posto ukupne dnevne potrošnje sirove nafte u svijetu, dok mnogi analitičari sada procjenjuju da bi iranski izvoz mogao pasti za milijun barela dnevno, pa i više.

"Iranski izvoz mogao bi u studenom pasti ispod milijun barela dnevno. Sada se čini da su samo Kina i Turska možda spremne riskirati američku odmazdu zbog trgovine s Iranom", smatraju analitičari američke banke Jefferies.

Zbog očekivanja da će ponuda pasti, a potražnja ostati snažna zbog rasta globalnog gospodarstva, cijene su nafte polovicom tjedna dosegnule najviše razine u četiri godine.

Međutim, u drugom dijelu tjedna izgubile su dio prethodnih dobitaka, među ostalim zbog poruka iz Saudijske Arabije i Rusije da će povećati proizvodnju nafte kako bi nadoknadile manjak ponude iz Irana.

Saudijska Arabija trenutno proizvodi 10,7 milijuna barela dnevno, a ako to na tržištu zatreba, spremna je povećati proizvodnju za 1,3 milijuna barela, poručio je saudijski princ Mohammed bin Salan.

Uz to, dok većina zemalja najavljuje da će prekinuti uvoz iz Irana, Indija je prošloga tjedna poručila kako će u studenom kupiti 9 milijuna barela iranske nafte.

Indijski ministar prometa Nitin Gadkari poručio je da je njegova zemlja suočena s gospodarskom krizom zbog ogromnog uvoza nafte, pri čemu su cijene sve više.

Indija je treći po veličini uvoznik nafte u svijetu, uvozi više od četiri milijuna barela nafte dnevno, i zajedno s Kinom spada među najveće kupce iranske nafte.

Kako će se dalje kretati cijene nafte, ovisi o razvoju situacije na tržištima.

"Cijene će vjerojatno nastaviti rasti iznad očekivanih razina. Kada dosegnu 90 dolara, očekujem odlučnu reakciju na strani ponude. Velika gospodarstva neće dopustiti da cijene nafte dosegnu troznamenkaste brojke i naštete gospodarskom rastu", kaže strateg Commerzbanka Carsten Fritsch.

I u američkoj investicijskoj banci Goldman Sachs drže da uzlazni trend možda neće potrajati.

"Iako trenutno prevladavaju rizici koji podupiru rast cijena, fundamenti nepovezani s Iranom nisu promijenili smjer prema višim cijenama nafte. Očekujemo da će fundamenti postupno prevladati do početka 2019. kada će biti aktivirani novi rezervni kapaciteti... što navodi na zaključak da će globalno tržište u konačnici početkom 2019. ponovo bilježiti skromni višak", napisali su njezini analitičari u osvrtu na situaciju na tržištu.

U petak je, pak, tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u smanjen četvrti put u posljednjih pet tjedna, za dva postrojenja, na njih 861, što znači da se u skoro vrijeme ne može očekivati rast američke proizvodnje.


ZSE: Crobex pao drugi tjedan za redom, na najnižu razinu u dvije godine

ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi prošloga tjedna indeksi pali drugi tjedan za redom, pri čemu je Crobex skliznuo na najnižu razinu od kolovoza 2016. godine, a kako investitorima nedostaje smjernica iz poslovnog sektora, i likvidnost je bila slaba.

Crobex indeks prošloga je tjedna pao 0,87 posto, na 1.766 bodova, što je njegova najniža razina od 2. kolovoza 2016., kada je na zatvaranju iznosio 1.758 bodova.

Crobex10 potonuo je, pak, 1,15 posto, na 1.028 bodova, najnižu razinu od 16. travnja ove godine, kada je toliko iznosio na zatvaranju burze.

Među sektorskim indeksima, najviše je pao Crobextransport, za 1,4 posto, dok je najviše porastao Crobexkonstrukt, za 11,2 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 26,28 milijuna kuna, što je otprilike upola manje nego tjedan ranije.

„Iza nas je još jedan tjedan na Zagrebačkoj burzi koji je obilježila niska likvidnost i nedostatak važnijih poslovnih vijesti, a Crobex je zaključio u minusu drugi tjedan zaredom, skliznuvši pritom na najnižu razinu od kolovoza 2016. Prosječni redovni dnevni prometi iznosili su 7 milijuna kuna, što je za trećinu manje nego prošli tjedan”, kaže Luka Grgić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Najlikvidnija je bila dionica Valamar Riviere, s prometom od 6,5 milijuna kuna. Cijena joj je potonula gotovo 4 posto, na 36,3 kune. U četvrtak je dotaknula i na 36,10 kuna, što je njezina najniža razina od početka siječnja 2017. godine.

Po likvidnosti su slijedile dionice HT-a, s prometom od 3,1 milijun kuna, i padom cijene za gotovo dva posto, na 150 kuna – najnižu razinu od 23. srpnja ove godine.

Povlaštenom dionicom Adrisa promet je, pak, iznosio 2,86 milijuna kuna, a cijena joj je pala 0,4 posto, na 488 kuna.

Nešto veći promet ostvaren je još i izdanjem Arena Hospitality grupe, 1,9 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena pala 2,1 posto, na 365 kuna.

Među likvidnijm izdanjima najviše su na gubitku bile dionice Atlantske plovidbe, za 6,3 posto, Jadroplova, za 6,5 posto, i Kraša, za 6,8 posto.

S druge strane, po rastu cijena ističu se dionice Maistre, za 3,45 posto, i Đuro Đaković grupe, za 1,5 posto.

Vlada je u četvrtak Đuro Đaković Grupi dala suglasnost za kreditno zaduženje od 95 milijuna kuna i državno jamstvo u visini od 76 milijuna kuna, s ciljem provođenja financijske konsolidacije, za obrtna sredstva i restrukturiranje duga.

Đuro Đaković dobit će od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) kredit od 95 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 4 posto godišnje. Prva od 32 jednake uzastopne tromjesečne otplatne rate stiže na naplatu 30. lipnja 2021. godine.

Od 70 izdanja kojima se protekloga tjedna trgovalo, njih 21 ostvarilo je rast cijene, 30 pad, a 19 stagnaciju u odnosu na tjedan ranije.


Dolar ojačao drugi tjedan zaredom, euro pod pritiskom

ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla je i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer su naznake nastavka snažnog rasta američkog gospodarstva podržale očekivanja da će Fed nastaviti povećavati kamatne stope.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,55 posto, na 95,67 bodova, nedaleko najviše razine u šest tjedna.

Pritom je tečaj američke valute prema japanskoj ojačao 0,05 posto, na 113,70 jena, a u jednom je trenutku dosegnuo i najviše razine u 11 mjeseci, znatno iznad 114 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura pala 0,7 posto, na 1,1525 dolara, a u jednom je trenutku zaronila i na samo 1,1463 dolara, najnižu razinu u šest tjedana.

Podršku dolaru pružio je niz boljih nego što se očekivalo pokazatelja iz američkog gospodarstva, što je podržalo špekulacije da bi američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.

Među ostalim, u rujnu su snažno porasle aktivnosti u uslužnom i proizvodnom sektoru, a nastavljen je i rast zaposlenosti, zbog čega je stopa nezaposlenosti pala s 3,9 na 3,7 posto, najnižu razinu od 1969. godine.

Prosječne su plaće po satu, pak, u rujnu porasle za 0,3 posto na mjesečnoj razini, a na godišnjoj za 2,8 posto. Relativno snažan rast plaća mogao bi potaknuti inflaciju, što podržava teze da će Fed nastaviti s povećanjem ključnih kamatnih stopa.

Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi da će Fed u prosincu, već četvrti put ove godine, povećati kamate za 0,25 postotnih bodova iznose gotovo 80 posto.

Fed je prije desetak dana signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.

Zbog toga su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 3,24 posto, najvišu razinu u sedam godina, a to podržava jačanje dolara.

S druge strane, euro je bio pod pritiskom tenzija između Europske komisije i talijanske vlade zbog njezine odluke da će u iduće tri godine proračunski manjak iznositi 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Doduše, ciljani proračunski manjak od 2,4 posto BDP ispod je gornje granice od 3 posto propisane pravilima EU, ali Italija je prije obećala Bruxellesu da će odlučno smanjivati deficit kako bi zaustavila rast njezinog golemog javnog duga, koji iznosi oko 131 posto BDP-a i najveći je u EU nakon grčkog.

No, talijanska je vlada, ipak, polovicom tjedna smanjila procjene deficita, pa ga je tako za iduću godinu odredila na 2,4 posto BDP-a, dok bi se u 2020. trebao spustiti na 2,1, a u 2021. na 1,8 posto.

Zbog dodatnog bi zaduživanja gospodarski rast iduće godine trebao ubrzati na 1,5 posto, te na 1,6 posto u 2020., da bi 2021. usporio na 1,4 posto.

Unatoč dodatnom zaduživanju, snažniji gospodarski rast trebao bi po vladinim procjenama sniziti javni dug s ovogodišnjih 131 posto BDP-a na 126,7 posto u 2021. godini.

To je ponešto umirilo tržišta, pa je pred kraj tjedna euro nadoknadio dio gubitaka.


Dolar ojačao drugi tjedan za redom, euro pod pritiskom

ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla je i prošloga tjedna, drugoga za redom, jer su naznake nastavka snažnog rasta američkog gospodarstva podržale očekivanja da će Fed nastaviti povećavati kamatne stope.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,55 posto, na 95,67 bodova, nedaleko najviše razine u šest tjedna.

Pritom je tečaj američke valute prema japanskoj ojačao 0,05 posto, na 113,70 jena, a u jednom je trenutku dosegnuo i najviše razine u 11 mjeseci, znatno iznad 114 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura pala za 0,7 posto, na 1,1525 dolara, a u jednom je trenutku zaronila i na samo 1,1463 dolara, najnižu razinu u šest tjedana.

Podršku dolaru pružio je niz boljih nego što se očekivalo pokazatelja iz američkog gospodarstva, što je podržalo špekulacije da bi američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.

Među ostalim, u rujnu su snažno porasle aktivnosti u uslužnom i proizvodnom sektoru, a nastavljen je i rast zaposlenosti, zbog čega je stopa nezaposlenosti pala s 3,9 na 3,7 posto, najnižu razinu od 1969. godine.

Prosječne su plaće po satu, pak, u rujnu porasle za 0,3 posto na mjesečnoj razini, a na godišnjoj za 2,8 posto. Relativno snažan rast plaća mogao bi potaknuti inflaciju, što podržava teze da će Fed nastaviti s povećanjem ključnih kamatnih stopa.

Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi da će Fed u prosincu, već četvrti put ove godine, povećati kamate za 0,25 postotnih bodova iznose gotovo 80 posto.

Fed je prije desetak dana signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.

Zbog toga su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 3,24 posto, najvišu razinu u sedam godina, a to podržava jačanje dolara.

S druge strane, euro je bio pod pritiskom tenzija između Europske komisije i talijanske vlade zbog njezine odluke da će u iduće tri godine proračunski manjak iznositi 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Doduše, ciljani proračunski manjak od 2,4 posto BDP ispod je gornje granice od 3 posto propisane pravilima EU, ali Italija je prije obećala Bruxellesu da će odlučno smanjivati deficit kako bi zaustavila rast njezinog golemog javnog duga, koji iznosi oko 131 posto BDP-a i najveći je u EU nakon grčkog.

No, talijanska je vlada, ipak, polovicom tjedna smanjila procjene deficita, pa ga je tako za iduću godinu odredila na 2,4 posto BDP-a, dok bi se u 2020. trebao spustiti na 2,1, a u 2021. na 1,8 posto.

Zbog dodatnog bi zaduživanja gospodarski rast iduće godine trebao ubrzati na 1,5 posto, te na 1,6 posto u 2020., da bi 2021. usporio na 1,4 posto.

Unatoč dodatnom zaduživanju, snažniji gospodarski rast trebao bi po vladinim procjenama sniziti javni dug s ovogodišnjih 131 posto BDP-a na 126,7 posto u 2021. godini.

To je ponešto umirilo tržišta, pa je pred kraj tjedna euro nadoknadio dio gubitaka.


Svjetske burze pale drugi tjedan za redom, prinosi na obveznice rastu

NEW YORK – Na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, drugog zaredom, jer se zbog snažnog rasta američkog gospodarstva očekuje daljnje povećanje kamata Feda, zbog čega su prinosi na obveznice dosegnuli najviše razine u niz godina.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,05 posto, na 26.447 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,98 posto, na 2.885 bodova, a Nasdaq indeks 3,2 posto, na 7.788 bodova.

Oštar pad S&P 500 i Nasdaq indeksa posljedica je strahovanja ulagača od mogućeg ubrzavanja tempa povećanja kamata američke središnje banke jer svi posljednji podaci pokazuju da se nastavlja snažan rast najvećeg svjetskog gospodarstva.

Tako su, među ostalim, u rujnu snažno porasle aktivnosti u uslužnom i proizvodnom sektoru, a nastavljen je i rast zaposlenosti, zbog čega je stopa nezaposlenosti pala s 3,9 na 3,7 posto, najnižu razinu od 1969. godine.

Prosječne su plaće po satu, pak, u rujnu porasle za 0,3 posto na mjesečnoj razini, a na godišnjoj za 2,8 posto, što podržava zabrinutosti u vezi jačanja inflacije.

„Uopće nije sporno da je situacija na američkom tržištu rada najbolja u generaciji, to nitko ne dovodi u pitanje. No, izvješće o zapošljavanju postalo je izvješće o inflaciji”, kaže Russell Price, ekonomist u tvrtki Ameriprise Financial Services.

Relativno snažan rast plaća mogao bi potaknuti inflaciju, što podržava teze da će Fed nastaviti s povećanjem ključnih kamatnih stopa.

Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi da će Fed u prosincu, već četvrti put ove godine, povećati kamate za 0,25 postotnih bodova iznose gotovo 80 posto.

Još nedavno ulagači na tržištu kapitala nadali su se da je ciklus povećanja kamata pri kraju, no Fed je prije desetak dana signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.

Predsjednik Feda Jerome Powell poručio je ovih dana da su gospodarski izgledi „izuzetno pozitivni” i da su kamate još daleko od 'neutralne' razine, između 2,5 i 3 posto, koja označava da monetarne politika nije ni poticajna ni restriktivna.

Ulagači se plaše da bi zaoštravanje monetarne politike moglo biti previše agresivno, a takva očekivanja loše utječu na tržište kapitala, na kojemu se cijene dionica kreću na najvišim razinama u povijesti, dok s druge strane potiču rast prinosa na obveznice.

Tako su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 3,24 posto, najvišu razinu u sedam godina, zbog čega raste konkurentnost obveznica.

„Kako će se tržište dionica tome prilagoditi? Smanjenjem cijena, a time povećanjem stope povrata. Dionice neće imati izbora jer ako ne ostanu konkurentne stopama prinosa na nerizične investicije, ulagači će ih prestati kupovati i okrenuti se obveznicama”, tumači Walter Zimmerman, analitičar u tvrtki ICAP.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,6 posto, na 7.318 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,1 posto, na 12.111 bodova, a pariški CAC 2,4 posto, na 5.359 bodova.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna skliznuo 1,4 posto, na 23.783 boda.


SVJETSKA TRŽIŠTA: Wall Street pao drugi dan zaredom, prinosi rastu

NEW YORK – Na Wall Streetu su i u petak, drugi dan za redom, burzovni indeksi znatno pali jer su nakon solidnog izvješća o zapošljavanju u SAD-u prinosi na obveznice dodatno porasli.

Dow Jones skliznuo je 180 bodova ili 0,68 posto, na 26.447 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,55 posto, na 2.885 bodova, a Nasdaq indeks 1,16 posto, na 7.788 bodova.

U fokusu ulagača jučer je bilo izvješće prema kojemu je u rujnu broj zaposlenih u SAD-u porastao za 134.000, manje nego što se očekivalo, vjerojatno zbog uragana Florence, no podaci za prethodna dva mjeseca revidirani su na više.

Pritom je stopa nezaposlenosti pala s 3,9 na 3,7 posto, najnižu razinu od 1969. godine, dok su prosječne plaće po satu porasle za 0,3 posto na mjesečnoj razini.

Rast plaća na godišnjoj razini iznosio je, pak, 2,8 posto, što podržava zabrinutosti u vezi jačanja inflacije.

„Uopće nije sporno da je stanje na američkom tržištu rada najbolja u generaciji, to nitko ne dovodi u pitanje. No, izvješće o zapošljavanju postalo je izvješće o inflaciji”, kaže Russell Price, ekonomist u tvrtki Ameriprise Financial Services.

A relativno snažan rast plaća mogao bi potaknuti inflaciju, što podržava teze da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem ključnih kamatnih stopa.

Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi da će Fed u prosincu, već četvrti put ove godine, povećati kamate za 0,25 postotnih bodova iznose gotovo 80 posto.

Još nedavno ulagači na tržištu kapitala nadali su se da je ciklus povećanja kamata pri kraju, no Fed je prošloga tjedna signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.

Takva očekivanja loše utječu na tržište kapitala, na kojemu se cijene dionica kreću na najvišim razinama u povijesti, dok s druge strane potiču rast prinosa na obveznice.

Tako su jučer prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 3,24 posto, novu najvišu razinu u sedam godina, zbog čega raste konkurentnost obveznica.

„Kako će se tržište dionica tome prilagoditi? Smanjenjem cijena, a time povećanjem stope povrata. Dionice neće imati izbora jer ako ne ostanu konkurentne stopama prinosa na nerizične investicije, ulagači će ih prestati kupovati i okrenuti se obveznicama”, tumači Walter Zimmerman, analitičar u tvrtki ICAP.

Zbog toga su jučer pale cijene dionica u gotovo svim sektorima, a predvodio je tehnološki, s prosječnim padom od 1,3 posto. Pritom su među najvećim gubitnicama bile dionice tzv. FAANG skupine, koja uključuje Facebook, Apple, Amazon.com, Netflix i Googleovu krovnu kompaniju Alphabet.

U cijelom proteklom tjednu Dow Jones oslabio je 0,05 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,98, a Nasdaq indeks 3,2 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,35 posto, na 7.318 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 1,08 posto, na 12.111 bodova, a pariški CAC 0,95 posto, na 5.359 bodova.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus