12:31, 20. Veljača 2019

gospodarstvo...

Gopodarstvo 7. veljače 2019.

Objavljeno: 07.02.2019 u 05:49
Pregledano 65 puta

Autor: Icom, Hina
  Gopodarstvo 7. veljače 2019.

ZAGREB, 7. veljače 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

RIJEKA - Predstavnici Sindikalnog odbora za opstojnost Brodogradilišta 3. maj izjavili su u četvrtak u povodu odabira Brodosplita za strateškog partnera Uljanika kako očekuju da im se predoče analize svih prispjelih ponuda i ponuda Uljanikovog odabranog strateškog partnera Brodosplita te razgovore s odabranim strateškim partnerom i usuglašavanje novog socijalnog sporazuma. Član Sindikalnog odbora za opstojnost 3. maja Boris Bučanac rekao je kako je radnicima drago da se nešto konačno pomaknulo i da se može ići korak dalje, a članovi Sindikalnog odbora traže i uskoro očekuju službene razgovore. "Nadamo se da ćemo uskoro sjesti s novim partnerom i s Upravom Uljanika kako bismo usuglasili tekst socijalnog sporazuma, osigurali sebe i svoju budućnost u '3. maju' te da vidimo što će se raditi i koliko će nas biti", rekao je. "Ustrajemo na opstanku brodogradilišta u cjelini, želimo posao, radnici svoje plaće žele zaraditi", naglasio je. Član Sindikalnog odbora Predrag Knežević dodao je kako očekuju da i Vlada "poduzme korake kako bi se u 3. maju isplatile plaće za prosinac i siječanj".

ZAGREB - Ministarstvo državne imovine i tvrtka Marea Alta potpisali su u četvrtak ugovor o kupoprodaji Hotela Hrvatska u Baškoj Vodi u vrijednosti 46,13 milijuna kuna, objavili su iz Ministarstva. Ugovor su potpisali ministar državne imovine Goran Marić i direktor Marea Alte Petar Ćorluka. Marić je izjavio da će obnova zapuštena hotela i njegovo poslovanje ojačati gospodarstvo i upotpuniti turističke sadržaje u Baškoj Vodi. Ćorluka je zahvalio na transparentnom natječaju i istaknuo kako Marea Alta već danas uplaćuje kupoprodajnu cijenu i započinje pripreme za renoviranje hotela. "Otvorit ćemo ga 2020. godine u kategorizaciji četiri do pet zvjezdica“, najavio je. Vlada je 23. siječnja odabrala Marea Altu za kupca Hotela Hrvatska u Baškoj vodi, s ponuđenom cijenom od 46,13 milijuna kuna. 

ZAGREB - Poljoprivrednici iz središnje Hrvatske, njih 132, potpisali su u četvrtak s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ugovore za početak poslovanja mladih poljoprivrednika i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na gospodarstvima, ukupno vrijedne 46,6 milijuna kuna. Riječ je o projektima iz operacija 6.1.1. "Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima“  i  6.2.1. "Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima“ Programa ruralnog razvoja, priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić napominje kako u Hrvatskoj ima više od 20 tisuća poljoprivrednika mlađih od 40 godina te da taj broj raste.

ZAGREB - Šesti Bug Future Show (BFS) u četvrtak je u zagrebačkom Kinu Europa okupio više od dvije tisuće posjetitelja te brojne domaće i predavače iz svijeta, na njemu su predstavljeni najnoviji tehnološki, komunikacijski i društveni trendovi, čime je potvrdio svoju međunarodnu razinu, ocjenjuju organizatori. Organizatori BFS-a IT magazin Bug i brojni partneri nisu iznenađeni velikim odazivom publike, jer je ulaz besplatan, ali i stoga što se na BFS-u obrađuju ozbiljne teme i trendovi na dinamičan i zabavan način, što uz popularnost tehnologije, interneta, društvenim mreža i sličnog pridonosi i velikom zanimanju, istaknuli su za Hinu direktor programa Dragan Petric i glavni urednik Buga Miroslav Rosandić. "Svake se godine trudimo dovesti zanimljive govornike iz svijeta, pa tako ove godine uz ostale imamo i predavanje svećenika iz SAD-a koji je već poznat kao digitalni jezuit jer tehnološka dostignuća primjenjuje i dijeli sa svojim kolegama, ali i ljudima koji posjećuju crkvu te radi i kao novinar", istaknuo je Petric. Osim predavanja na BFS-u će se tijekom cijelog dana održavati i brojne radionice, panel rasprave, susreti ljubitelja tehnologije, dogovarati i poslovi, a sve prati i zabavni program. 

BERLIN - Njemački regulatori za zaštitu tržišnog natjecanja zabranili su u četvrtak Facebooku prikupljanje podataka s drugih internetskih stranica, ocijenivši da im omogućuje nepoštenu prednost u odnosu na konkurenciju. Facebook ima dominantnu poziciju u segmentu društvenih mreža u Njemačkoj i zloupotrebljava je, zaključio je Savezni ured za zaštitu tržišnog natjecanja. U fokusu je regulatora Facebookova praksa povezivanja podataka s drugih internetskih stranica s informacijama prikupljenim od korisnika na vlastitoj platformi. Povezivanje podataka omogućuje kompaniji pružanje bolje usluge kako korisnicima tako i oglašivačima, zaključili su. Među druge internetske stranice regulatori svrstavaju i aplikacije povezane s Facebookom, poput Instagrama i Whatsappa. Facebook u Njemačkoj ima oko 30 milijuna korisnika koji su aktivni na mreži barem jednom mjesečno a 23 milijuna korisnika pristupa platformi svaki dan. U Facebooku negiraju navode Ureda za tržišno natjecanje, tvrdeći da su u Njemačkoj popularni ali da nemaju dominantan položaj na tržištu.

MILANO - Talijanska banka UniCredit izvijestila je u četvrtak o dvostruko većoj neto dobiti u četvrtom kvartalu zahvaljujući povoljnim efektima na strani poreza. Neto dobit u četvrtom je tromjesečju poskočila na 1,73 milijarde eura, odražavajući pozitivan porezni efekt u iznosu 887 milijuna eura, generiran temeljem najnovijeg talijanskog zakona o proračunu. Kada se isključi efekt toga poreza, prilagođena neto dobit iznosila je 840 milijuna eura i bila je gotovo 20 posto viša u usporedbi s istim razdobljem godine ranije. Ukupni su pak prihodi u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca smanjeni za jedan posto, kliznuvši na 4,86 milijardi eura. Neto operativna dobit niža je za 4,8 u usporedbi s godinom ranije, skliznuvši na 1,2 milijarde eura. U cijeloj je godini neto operativna dobit uvećana za 13 posto, na 6,4 milijarde eura, što je njezina najviša razina od 2008. godine. Neto dobit u 2018. bila je pak za 29 posto niža nego u 2017., skliznuvši na 3,89 milijardi eura, pokazalo je poslovno izvješće najveće talijanske banke po imovini i vlasnice Zagrebačke banke. Ukupni godišnji prihodi iznosili su 19,7 milijardi eura, što znači da su bili niži za 1,1 posto nego u godini ranije.

CAPE TOWN - Francuski energetski div Total priopćio je u četvrtak da je pronašao "značajno" nalazište plina u teritorijalnim vodama Južnoafričke Republike čije vlasti očekuju značajan poticaj za posustale gospodarske aktivnosti u zemlji. "Total je otkrio značajno nalazište plina u bloku Brulpadda... u bazenu Outeniqua, 175 kilometara od južne obale Južnoafričke Republike”, navodi se u priopćenju. Izvršni direktor francuske kompanije Patrick Pouyanne procijenio je novootkrivene zalihe na toj lokaciji na nekih milijardu barela" plina i kondenzata lož ulja. "Dakle, mogle bi biti poprilično velike, vjerojatno su prilično velike. No, na tom je području prilično teško raditi, veliki su valovi a vremenski uvjeti baš nisu laki", rekao je Pouyanne novinarima. Južnoafrički ministar rudarstva Gwede Mantashe izrazio je zadovoljstvo viješću o pronalasku zaliha plina, istaknuvši da bi moglo značajno potaknuti aktivnosti u gospodarstvu koje su prošle godine porasle manje od jedan posto.

LONDON - Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 62 dolara, pritisnute službenim podatkom iz SAD-a o rastu zaliha koji se nadovezao na zabrinutost za stanje u svjetskom gospodarstvu. Na londonskom je tržištu cijena barela je pala 50 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 62,19 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 75 centi nižoj cijeni, od 53,26 dolara.

ZAGREB - Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze u četvrtak su blago korigirani, uz različite predznake, Crobex je u plusu od 0,09 posto, a Crobex10 u minusu od 0,01 posto, dok je likvidnost i nadalje skromna. Crobex je današnje trgovanje zaključio na 1.767,69 bodova, a Crobex10 na 1.028,22 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 2,7 milijuna kuna, što je oko 1,1 milijun kuna manje nego jučer. Jedine s milijunskim prometom bile su dionice HT-a, kojih je protrgovano za 1,27 milijuna kuna. Zadnja cijena dionici HT-a je porasla za 0,33 posto, na 154 kune. Po prometu, koji je iznosio 149,6 tisuća kuna, slijede dionice Valamar Riviere, kojima cijena stagnira na 34 kune. Dionicama Končar Elektroindustrije cijena je snižena za 0,79 posto, na 625 kuna, uz promet od 142,97 tisuća kuna. Još su tek dvije dionice imale više od sto tisuća kuna prometa, a zadnja im se cijena nije mijenjala pa je dionici Imperiala ostala na 810 kuna, a AD Plastika na 175 kuna. Najveća je gubitnica danas povlaštena dionica Croatia osiguranja, kojoj je cijena pala za 6,25 posto, na 6.000 kuna, dok je najveća dobitnica dionica FTB turizma, s rastom cijene za 5,29 posto, na 1.790 kuna. Među dobitnicama je i dionica pulskog Uljanika s porastom cijene za 1 posto, na 10,10 kuna. 

 ZAGREB - Brodograđevina industrija Split izabrana je za strateškog partnera Uljanika, izvijestio je u četvrtak Uljanik na Zagrebačkoj burzi. Odluka o izboru Brodosplita donesena je u četvrtak, na zajedničkoj sjednici Nadzorni odbora i Uprave Uljanika d.d.. S izabranim strateškim partnerom pristupit će se zaključenju ugovora o uređenju međusobnih prava i obveza sa naglaskom na obvezu strateškog partnera da, uz suradnju Uljanika izradi prihvatljiv i provediv Program restrukturiranja Uljanika d.d. i Uljanik Brodogradilišta, stoji u priopćenju. Izabranom strateškom partneru omogućit će se ulazak u vlasničku strukturu Uljanika d.d. dokapitalizacijom, sukladno odlukama Glavne skupštine, kaže se još u priopćenju Uljanika. Uljanik je 21. prosinca prošle godine raskinuo strateško partnerstvo s Kermas energijom Danka Končara te otvorio novi postupak odabira strateškog partnera, a data room za potencijalne investitore bio je otvoren od 27. prosinca do 18. siječnja. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u četvrtak je kazao da postoje dobre perspektive za restrukturiranje Uljanika, ako se dokaže da je novi strateški partner financijski sposoban, te da bi u suprotnome nastao ozbiljan problem, jer vremena za osiguranje "novog života" brodogradnje u Rijeci i Puli više nema. Uprava i Nadzorni odbor Uljanika d.d. na zajedničkoj sjednici u četvrtak odabrali su Brodograđevnu industriju Split za strateškog partnera te će s njime pristupiti zaključenju ugovora s naglaskom na njegovoj obvezi da u suradnji s Uljanikom izradi prihvatljiv i provediv program restrukturiranja Uljanika d.d. i Uljanik Brodogradilišta u što je moguće kraćem roku.

BRUXELLES - Europska komisija blago je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera. U privremenim zimskim ekonomskim prognozama, objavljenim u četvrtak u Bruxellesu, Komisija procjenjuje i to da bi u 2020. godini hrvatski bruto domaći proizvod mogao porasti 2,6 posto, dok za prošlu, 2018. procjenjuje da će rast iznositi 2,8 posto. Te dvije procjene Komisija nije promijenila u odnosu na njezine jesenske prognoze iz studenoga prošle godine, dok je procjenu rasta za 2019. snizila s 2,8 na 2,7 posto. Rast od 2,8 posto u 2018. predstavljao bi blago usporavanje u odnosu na 2017. godinu, kada je BDP ojačao 2,9 posto. U prva tri tromjesečja 2018. gospodarstvo je poraslo za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Podatke za četvrto lanjsko tromjesečje i cijelu prošlu godinu Državni zavod za statistiku objavit će krajem veljače. Ministar financija Zdravko Marić izjavio je kako su najnovije projekcije Europske komisije na tragu Vladinih, ali i procjena drugih vodećih domaćih i međunarodnih institucija.

ZAGREB - Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u 2018. godine iznosila je 107,6 milijardi kuna, što je 2,9 posto više nego u 2017., dok je uvoz dosegnuo 175,4 milijarde kuna ili 7,4 posto više, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u četvrtak. Vanjskotrgovinski deficit tako je u prošloj godini iznosio 67,8 milijarde kuna, odnosno bio je za 9,1 milijardu kuna viši nego u 2017. Pokrivenost uvoza izvozom istovremeno je pala sa 64 na 61,3 posto. U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja prosinca 2018. izvezeno je roba vrijednih 73,8 milijarde kuna, odnosno 8,8 posto više nego u dvanaest mjeseci 2017. godine. Istodobno je izvoz u nečlanice EU-a pao za 8,1 posto, na 33,8 milijardi kuna. Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 7,3 posto, na 136,8 milijardi kuna. Lani je porasla i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 7,8 posto, na 38,6 milijardi kuna. Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u 2018. iznosio 14,5 milijardi eura, što je 3,4 posto više nego 2017., dok je uvoz porastao za osam posto, na 23,6 milijardi eura. Tako je vanjskotrgovinski deficit u 2018. iznosio 9,1 milijardu eura, dok je u godini ranije iznosio 7,8 milijarde eura.

ZAGREB - U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine potrošnja u maloprodaji porasla za 4 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana prije, a rast je zabilježen i u cijeloj prošloj godini, petoj zaredom. Državni zavod za statistiku objavio je u četvrtak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u prosincu pala za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na prosinac 2017. porasla za 4 posto. to je sporiji rast nego u studenome, kada je potrošnja porasla 5,8 posto na godišnjoj razini. No, nastavljen je rekordni pozitivni trend, s obzirom da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji put zabilježen u kolovozu 2014. godine. Rast potrošnje 52 mjeseca zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke. U prosincu je na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 2,9 posto, dok je maloprodaja neprehrambenim proizvodima skočila za 6,7 posto.

ZAGREB - Izvanredna uprava Agrokora u četvrtak je kazala da će uskoro biti objavljen datum početka implementacije nagodbe, nakon čega će biti refinanciran roll-up kredit, za kojeg ministar gospodarstva Darko Horvat kaže da je "dosta veliki uteg samom financiranju i oživljavanju Agrokora". “Agrokor radi na završetku svih radnji potrebnih za implementaciju nagodbe, uskoro će biti objavljen datum početka implementacije nagodbe s kojim nova grupa počinje s radom i nakon toga će biti refinanciran SPFA. Drugih komentara na ovu temu Agrokor nema,” odgovoreno je iz Agrokora na upit Hine. Jutarnji list danas piše da je američki investicijski fond HPS Investment Partners sa sjedištem u New Yorku zainteresiran za sudjelovanje u refinanciranju roll-up kredita Agrokora vrijednog 1,1 milijardi eura i već je u pregovorima s izvanrednom upravom koncerna. Taj list navodi i da prema nekim informacijama HPS želi sudjelovati u vlasničkom restrukturiranju Agrokora.

ZAGREB - Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u četvrtak je kazao da nema relevantne informacije o zainteresiranosti američkog investicijskog fonda za refinanciranje roll-up kredita Agrokora, moguće i za vlasničko restrukturiranje, te najavio da će se sastati nakon sjednice Vlade s izvanrednim povjerenikom Agrokora Fabrisom Peruškom. Jutarnji list danas piše da je američki investicijski fond HPS Investment Partners sa sjedištem u New Yorku zainteresiran za sudjelovanje u refinanciranju roll-up kredita Agrokora vrijednog 1,06 milijardi dolara i već je u pregovorima s izvanrednom upravom koncerna. Taj list navodi i da prema nekim informacijama HPS želi sudjelovati u vlasničkom restrukturiranju Agrokora. Ministar Horvat uoči sjednice Vlade kazao je da nema relevantne informacije o tome te najavio da će nakon sjednice imati kratki sastanak s izvanrednim povjerenikom za Agrokor Fabrisom Peruškom.

MOSKVA - Iznos dospjelog neplaćenog duga prema Sberbanku povećan je u siječnju ove godine za 73 milijarde rubalja (oko 7,25 milijardi kuna), pokazuju izvještaji te kreditne institucije za prošli mjesec, a ta najveća ruska državna banka priopćila da je razlog njegova rasta restrukturiranje velikog međunarodnog trgovačkog lanca, što ruski mediji povezuju s Agrokorom. Prema Sberbankovu priopćenju za medije, jedan od čimbenika koji je utjecao na rast zakašnjelih plaćanja je "postupak planiranog restrukturiranja duga velikog međunarodnog trgovca na malo" te je taj rast u tom smislu privremen. “Taj postupak je sada u fazi provedbe, ranije smo objavili njegove parametre. Taj proces je prilično dugotrajan. U tom smislu, rast iznosa dospjelog duga doista je posljedica činjenice da smo u određenoj fazi završetka tog restrukturiranja. Ne možemo reći da je to restrukturiranje dovršeno. U javnom prostoru ne možemo otkriti ime (tvrtke) bez pristanka druge strane, pa smo odabrali ovaj obrazac kako bismo razumjeli o kome govorimo ”, objasnili su predstavnici banke. Ruski mediji podsjećaju da je Sberbank vjerovnik maloprodajne mreže Agrokora te da je Agrokorov dug prema ruskoj banci 1,1 milijardu eura.

ZAGREB - Vlada je na sjednici u četvrtak odlučila da se "Češka vila" na Visu proda viškoj tvrtki Philip Vermeulen koja je jedina poslala pravovaljanu i potpunu ponudu u vrijednosti od 32,2 milijuna kuna, što je oko 80 tisuća kuna više od početne cijene. Kako je istaknuo ministar državne imovine Goran Marić, Ministarstvo je 19. listopada prošle godine ponovilo natječaj za prodaju te nekretnine, s početnom cijenom od 32,12 milijuna kuna. "Na natječaju je zaprimljena samo jedna ponuda, tvrtke Philip Vermeulen s ponuđenom cijenom od 32,2 milijuna kuna", kazao je Marić napominjući kako se kupac obvezuje da će na kupljenim nekretninama u roku od 36 mjeseci izgraditi građevine ugostiteljsko turističke namjene sukladno urbanističkom planu uređenja.

ZAGREB - Hrvatska narodna banka intervenirala je u srijedu na deviznom tržištu otkupom 450,3 milijuna eura od poslovnih banaka, po prosječnom tečaju od 7,41686 kune za jedan euro, čime je u financijski sustav ubrizgala oko 3,34 milijarde kuna. To je prva ovogodišnja devizna intervencija HNB-a, nakon što je lani proveo pet, od čega tri u prosincu. U cijeloj prošloj godini HNB je otkupio 1,8 milijardi eura. Guverner HNB-a u Boris Vujčić u prosincu je najavio da će HNB s intervencijama nastaviti i u ovoj godini. HNB to čini radi stabilnosti tečaja, kako ne bi značajno aprecirao. Otkup viškova deviza povećava devizne pričuve, a karakter monetarne politike čini jako ekspanzivnim.

BRUXELLES - Europsko će gospodarstvo ove godine osjetno usporiti u odnosu na prethodne godine zbog neizvjesnosti u globalnoj trgovini i domaćih čimbenika u vodećim gospodarstvima, izvijestila je u četvrtak Europska komisija, osjetno snizivši prognoze za EU i eurozonu. Gospodarstvo EU-a tako bi prema najnovijim procjenama EK trebalo ove godine porasti 1,5 posto, nasuprot 1,9 posto koliko su u Bruxellesu predviđali u studenome prošle godine. Još je više - za 0,6 postotnih bodova - snižena ovogodišnja procjena gospodarskog rasta u eurozoni, na 1,3 posto. Snižene su i procjene za oba područja za 2020. godinu, iako za osjetno blaži, 0,1 postotni bod. U Komisiji tako očekuju da će gospodarstvo EU-a iduće godine porasti 1,7 posto a gospodarstvo eurozone 1,6 posto. "Usporavanje će biti izrazitije nego što se očekivalo jesenas, ponajprije u eurozoni, zbog neizvjesnosti u globalnoj trgovini i domaćih čimbenika u našim najvećim gospodarstvima", rekao je Pierre Moscovici, europski povjerenik za gospodarska i financijska pitanja te poreze i carine.

FRANKFURT - Slabo razdoblje njemačke industrijske proizvodnje protegnulo se i na prosinac, četvrti uzastopni mjesec, uz pad proizvodnje za 0,4 posto u odnosu na studeni, objavio je u četvrtak savezni ured za statistiku Destatis. Statistički je ured ujedno revidirao podatak za studeni, koji sada pokazuje blaži pad proizvodnje no što je prvotno procijenjeno, za 1,3 posto. Prve su procjene pokazivale pad proizvodnje za 1,9 posto. Osobito oštar pad proizvodnje u prosincu bilježio je sektor graditeljstva, za 4,1 posto. Prerađivačka se pak industrija stabilizirala, uz blagi rast proizvodnje, za 0,2 posto. U studenom je smanjena 1,5 posto. Stručnjaci ministarstva gospodarstva posebno su istaknuli snažan oporavak automobilskog sektora u kojem je proizvodnja porasla 7,2 posto. Predviđaju ipak da će u predstojećem razdoblju trendovi u industriji biti "prigušeni", "s obzirom na "pad novih narudžbi i naznake suzdržanog raspoloženja u proizvodnom sektoru". Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u prosincu pala 3,9 posto, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Destatisa.

LJUBLJANA - Slovenski izvoz porastao je 2018. u odnosu na pretprošlu godinu za 9,2 posto, no kako je uvoz rastao brže, za 11 posto, smanjen je suficit u robnoj razmjeni, objavio je četvrtak državni statistički ured. Statističari napominju da je u apsolutnim iznosima vrijednost slovenskog izvoza i uvoza dosad najveća - izvoz je lani iznosio 30,87 milijardi eura, a uvoz 30,63 milijarde. Slovenija je tako lani u robnoj razmjeni s inozemstvom ostvarila suficit od 240,9 milijuna eura, što je dosad najmanji suficit, navodi državni statistički ured. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 100,8 posto. Više od dvije trećine robne razmjene Slovenija ostvaruje s članicama Europske unije, s kojima uglavnom ima manji deficit, a znatniji suficit ostvaruje sa zemljama izvan Europske unije.

LONDON - Kapaciteti vjetroelektrana na moru u Europi uvećani su prošle godine 18 posto a u ovoj godini očekuje se njihov daljnji rast, izvijestili su iz industrijskog udruženja WindEurope. U Europi je u 2018. godini na moru instalirano 2,6 gigavata (GW) novih kapaciteta za proizvodnju struje iz energije vjetra, čime je ukupni kapacitet dosegnuo 18,5 GW, pokazalo je godišnje izvješće WindEuropea. Lavovski dio novih kapaciteta - 85 posto - otpada na Britaniju i Njemačku, koje su instalirale dodatnih 1,3 GW odnosno 969 megavata kapaciteta. Trenutno se u Europi gradi još šest vjetroelektrana na moru, navodi se u izvješću WindEuropea. Još je 12 novih projekata vjetroelektrana na moru prošle godine ušlo u finalnu fazu odlučivanja o investiciji, što odgovara dodatnih 4,2 GW kapaciteta i 10,3 milijarde eura ulaganja.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u četvrtak, u odnosu na tečajnicu od srijedu, oslabila prema euru za 0,05 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od petka, iznosi 7,413909 kuna. Na vrijednosti su prema kuni ojačale danas i ostale značajne inozemne valute - američki dolar za 0,56 posto, švicarski franak za 0,35 posto i britanska funta za 0,07 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj dolara od 6,540723 kune, franka od 6,525754 kune i funte od 8,437361 kunu. HNB intervenirala je u srijedu na deviznom tržištu otkupom 450,3 milijuna eura od poslovnih banaka, po prosječnom tečaju od 7,41686 kune za jedan euro, čime je u financijski sustav ubrizgala oko 3,34 milijarde kuna.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 28
Utvrđena na dan 7.2.2019.
Primjenjuje se od 8.2.2019.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,635146

4,649093

4,663040

Kanada

124

CAD

1

4,926136

4,940959

4,955782

Češka

203

CZK

1

0,286555

0,287417

0,288279

Danska

208

DKK

1

0,990389

0,993369

0,996349

Mađarska

348

HUF

100

2,317282

2,324255

2,331228

Japan

392

JPY

100

5,936129

5,953991

5,971853

Norveška

578

NOK

1

0,760224

0,762512

0,764800

Švedska

752

SEK

1

0,706120

0,708245

0,710370

Švicarska

756

CHF

1

6,506177

6,525754

6,545331

Velika Britanija

826

GBP

1

8,412049

8,437361

8,462673

SAD

840

USD

1

6,521101

6,540723

6,560345

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,779299

3,790671

3,802043

EMU

978

EUR

1

7,391667

7,413909

7,436151

Poljska

985

PLN

1

1,719792

1,724967

1,730142

Napomena:
Za 6.2.2019. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,040327 kn. 

 






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus