16:50, 20. Ožujak 2019

gospodarstvo...

Gopodarstvo 6. veljače 2019.

Objavljeno: 06.02.2019 u 09:49
Pregledano 128 puta

Autor: Icom, Hina
  Gopodarstvo 6. veljače 2019.

ZAGREB, 6. veljače 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u srijedu je s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave potpisalo 39 ugovora za razvoj otoka, čija je ukupna vrijednost 17,43 milijuna kuna. Ugovori koje je na svečanosti u Ministarstvu dodijelila ministrica Gabrijela Žalac, potpisani su s općinama, gradovima te Splitsko-dalmatinskom i Primorsko-goranskom županijom. Odnose se na izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i adaptaciju komunalne, društvene, javne, poduzetničke i turističke infrastrukture, te na zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. To primjerice uključuje gradnju dječjih vrtića, uređenje, izgradnju i sanaciju šetnica, ulica, parkova, trgova, pješačko-biciklističkih staza, modernizaciju javne rasvjete, izgradnju sustava oborinske odvodnje, projekte na vodoopskrbnom sustavu i sl. Odgovarajući na pitanje novinara o kritikama da je Hrvatska više uplatila u proračun EU-a no što je povukla sredstava iz europskih fondova, Žalac je odgovorila da "to naprosto nije istina" i da je Hrvatska neto primatelj europskih sredstava, te da je s krajem prošle godine u plusu od 10,1 milijardu kuna. Tako je u razdoblju od 2013. do 2018. Hrvatskoj iz EU proračuna uplaćeno 28,1 milijarda kuna, dok je Hrvatska u tom razdoblju u europski proračun uplatila 18 milijardi kuna.

SPLIT - Vrijednost splitskog Hotela Marjan procijenjena na više od 432 milijuna kuna, u srijedu na Trgovačkom sudu u Splitu u sklopu stečajnog postupka nad tvrtkom Adriatic. Nakon procjene vrijednosti, Hotel Marjan i prateći sadržaji ukupne površine od približno 12 tisuća četvornih metara, idu u prodaju. Hotel Marjan je obnovio bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum. Stečajni postupak nad njegovom tvrtkom Adriatic, u čijem je vlasništvu bio i Marjan, pokrenut je sredinom 2015. godine. Postupak je pokrenulo 13 radnika tvrtke Adriatic i to zbog 34 neisplaćene plaće i otpremnine. Prije početka skupštine, nekadašnji djelatnik Hotela Marjan Ante Ledenko novinarima je rekao da je zajedno s još dvojicom kolega Državnom odvjetništvu podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti. Traže da se utvrdi koje su hipoteke "Kerum grupe" upisane na hotel Marjan na temelju lažnih potraživanja, te da se dubinskom analizom financijskog poslovanja i praćenja tijeka novca utvrdi gdje je "nestalo" 50 milijuna eura iz tvrtke Adriatic, te vlasnički povezanog Sapora, koji je bio glavni izvođač na izgradnji Hotela Marjan.

BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu zabranila planirano spajanje najvećih europskih proizvođača brzih vlakova, njemačkog Siemensa i francuskog Alstoma, zbog mogućeg stvaranja monopola, što je izazvalo žestoke kritike u Njemačkoj i Francuskoj. Komisija navodi da bi planirano spajanje narušilo natjecanje na tržištu signalnih željezničkih sustava i vlakova velike brzine. "Siemens i Alstom su prvaci u željezničkoj industriji. Bez zadovoljavajućih kompenzacija, ovo spajanje bi dovelo do viših cijena za signalne sustave koji jamče sigurnost putnika i za buduće vlakove vrlo velikih brzina. Komisija je zabranila spajanje, jer te tvrtke nisu bile voljne adresirati našu zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja", izjavila je povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager. Dvije tvrtke su najavile spajanje u rujnu 2017., navodeći da bi time poboljšale svoje izglede u natjecanju s kineskom konkurencijom na svjetskom tržištu. Obje tvrtke su proteklih mjeseci ponudile da će prodati dio svojih aktivnosti i omogućiti pristup nekim tehnologijama kako bi uvjerile EK da im dopusti spajanje. To međutim nije bilo dovoljno, ocijenila je Komisija. I prije donošenja odluke Komisije, Francuska i Njemačka su kritizirale europska pravila o tržišnom natjecanju. Francuski ministar financija Bruno Le Maire rekao je da odluka Komisije "politička pogreška, koja ide u prilog ekonomskim interesima Kine". Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier zauzeo se za politiku tržišnog natjecanja koja bi favorizirala okrupnjavanje na europskoj razini kako bi se Europa mogla nositi sa svjetskom konkurencijom.

STUTTGART - Velika ulaganja, posljedice skandala s krivotvorenjem podatka o emisijama štetnih plinova i nepovoljni trgovinski trendovi srezali su neto dobit njemačkog automobilskog diva Daimlera u prošloj godini, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće. Neto dobit grupe pala je u 2018. za 29 posto, na 7,6 milijardi eura. Snažan pad zabilježen je i u stavci operativne dobiti, za 22 posto, na 11,1 milijardu eura. Daimler je prošle godine prodao ukupno 3,3 milijuna vozila, dva posto više nego u godini ranije. Gotovo identičan postotni rast zabilježili su i u stavci prihida koji su iznosili 167,4 milijarde eura.

KOPENHAGEN - Danski proizvođač piva Carlsberg u srijedu je izvijestio da mu je neto dobit u 2018. učetverostručena zahvaljujući uzletu prodaje u Aziji i vrućem ljetu u Europi. Neto dobit poskočila je u 2018. na 5,3 milijarde danskih kruna (710 milijuna eura), s 1,3 milijarde kruna u godini ranije. Prihodi su uvećani tri posto, na 62,5 milijardi kruna.  Uprava očekuje nešto slabije rezultate u ovoj godini. "Teško je predvidjeti kakvo će biti ljeto ali u 2019. prihodi će vjerojatno biti nešto skromniji nakon tako snažne (prošle) godine", kazao je izvršni direktor Cees't Hart u telekonferenciji s novinarima.

BEČ - Ruski plinski div Gazprom želi dodatno povećati udio u europskom tržištu plina, nakon rekordnog izvoza u 2018. godini, predviđajući pad europske proizvodnje u uvjetima veće potražnje, izjavila je menadžerica kompanije Elena Burmistrova. Prošle je godine Gazprom Europi, uključujući i Tursku, prodao više od 200 milijardi prostornih metara plina, a njegov je udio u tom tržištu premašio jednu trećinu. U razgovoru za Reuters Burmistrova je istaknula da Gazprom može nadoknaditi smanjenu proizvodnju u Europskoj uniji. Po riječima Burmistrove, Gazprom nastoji povećati udio u europskom tržištu gdje generiraju dvije trećine prihoda od prodaje plina. "Prema preliminarnim procjenama, naš udio (u europskom tržištu) iznosio je u 2017. godini 34 posto a u 2018. možda je dosegnuo i oko 35 posto”, kazala je.

LONDON - Cijene nafte zadržale su se u srijedu na međunarodnim tržištima ispod razine od 62 dolara, zakočene rastom američkih zaliha koje su neutralizirale strahovanja od smanjene opskrbe iz Venezuele. Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 61,94 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 13 centi nižoj cijeni, od 53,53 dolara.

LONDON - Europski burzovni indeksi u srijedu su pali, pritisnuti padom cijena dionica u automobilskom i bankarskom sektoru nakon objave slabih rezultata poslovanja. Paneuropski indeks STOXX 600 skliznuo je u takvim okolnostima za 0,2 posto, zadržavši se ipak nedaleko najviših razina u protekla više od dva mjeseca, koje je nakratko zabilježio prethodnog dana. Londonski Ftse indeks pao je 0,05 posto, na 7.173 boda, frankfurtski DAX bio je u minusu 0,42 posto, na 11.320 bodova, a pariški je CAC 40 iznosio 5.074 boda, spustivši se za 0,17 posto.

ZAGREB - Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze u srijedu su pali, dok je likvidnost bila nešto veća nego proteklih dana, a dodatno ju je potaknuo blok promet dionicama HT-a u iznosu većem od 6,1 milijun kuna. Crobex indeks trgovanje je zaključio s padom za 0,21 posto, na 1.766,10 bodova, a Crobex10 je snižen za 0,09 posto, na 1.028,37 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 3,8 milijuna kuna, što je oko 1,3 milijuna kuna više nego jučer, a još je 6,14 milijuna kuna ostvareno blok prometom dionicama HT-a. U bloku se dionicama HT-a trgovalo po cijeni od 153,50 kuna, što im je zadnja, neprominjenjena cijena i u redovnom trgovanju, u kojem su imale promet od 92,2 tisuće kuna. U redovnom je trgovanju milijunski promet imala dionica Zagrebačke banke, 2,2 milijuna kuna. Cijena te dionice je snižena za 1,02 posto, na 58 kuna. Po prometu, koji je iznosio 200,2 tisuće kuna, slijede dionice Podravke, koje su također u skupini likvidnijih dionica kojima je cijena pala za više od jedan posto, za 1,05 posto, na 376 kuna. Najveća je gubitnica dionica Liburnia Riviera Hotela s padom cijene za 4,88 posto, na 3.900 kuna, dok je najveća je dobitnica povlaštena dionica Croatia osiguranja s rastom cijene za 6,67 posto, na 6.400 kuna.

RIJEKA - Odluka o tome hoće li u Brodogradilištu 3. maj biti biti pokrenut stečaj u srijedu nije donesena, već je novo ročište zakazano za 26. veljače, a ako sudu ranije bude dostavljena potvrda da je račun 3. maja deblokiran, postupak će biti obustavljen, rečeno je na Trgovačkom sudu u Rijeci. Sutkinja Liljana Ugrin na ročištu u sklopu prethodnog postupka radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka nad Brodogradilištem 3. maj zatražila je u srijedu od direktora 3. maja Maksimilijana Percana da u slučaju da račun brodogradilišta bude deblokiran prije sljedećeg ročišta, o tome odmah obavijesti sud, kao i ako prije ročišta bude poznato ulazi li u 3. maj strateški partner. Ako, pak, prije sljedećeg ročišta bude jasno da pregovori sa strateškim partnerima neće biti uspješni, to također treba javiti sudu, kako bi se spriječilo daljnje gomilanje dugova i nastavak agonije riječkog brodogradilišta. Na pitanje sutkinje je li tko od potencijalnih strateških partnera ponudio deblokirati račun kako bi se izbjegao stečaj, Parcan je pozitivno odgovorio, kazavši da se to od ponuđača i tražilo. Percan je potvrdio da je, kao što je naveo i u svome izvješću za sud, protiv otvaranja stečaja. Nema puno vremena, ali postoji šansa za deblokadu računa, ocijenio je.

ZAGREB - Arbitražni postupak koji je u Washingtonu pokrenuo MOL protiv Hrvatske još je u tijeku i čeka se odluka, a Hrvatska je u svim arbitražnim postupcima pokrenutim protiv nje temeljem ugovora o zaštiti ulaganja sa članicama EU-a ili Ugovora o energetskoj povelji uložila prigovor nenadležnosti Arbitražnog suda u Washingtonu, odgovorili su u srijedu iz Vlade na upit Hine. Mađarski MOL je krajem 2013. pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu pokrenuo arbitražni spor, prigovarajući Hrvatskoj da nije ispoštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka. Financijski dio zahtjeva MOL-a u tom postupku težak je oko milijardu američkih dolara, što je stara informacija koja je još u siječnju 2017. objavljena u specijaliziranom časopisu CEE Legal Matters u sklopu izvještaja o arbitražnim postupcima, navodi se u odgovoru Vlade na upit Hine. „Tijekom četiri održana ročišta hrvatska strana iznijela je svoje argumente pobijajući da je svojim diskriminatornim, arbitrarnim i netransparentnim postupanjem nanijela štetu investiciji MOL-a u INA–i te su naša očekivanja da će oni i biti uvaženi”, kaže se u odgovoru Vlade. Iz Vlade pritom ponavljaju stav Hrvatske - „MOL nije pretrpio nikakvu štetu, već je naša država ta koja je oštećena ugovorima koji su plod koruptivnog djelovanja”. „Rasprava pred Arbitražnim sudom je završila u srpnju prošle godine i sada smo u fazi čekanja odluke Arbitražnog suda. To je proces koji može potrajati i godinu dana ili više kada se radi o kompleksnim postupcima. S obzirom na fazu postupka, nije moguće iznositi više detalja”, stoji u Vladinom odgovoru. Pritom se podsjeća da je hrvatska Vlada prihvatila Izjavu EU-a o pravnim posljedicama presude Suda Europske unije u predmetu Achmea i o zaštiti ulaganja u Europskoj uniji kojim se utvrđuje da za investicijske sporove između država članica ne može biti nadležan sud izvan EU-a.

ZAGREB - Hrvatska elektroprivreda pozvala je u srijedu na iskaz interesa zainteresirane partnere za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije (OIE) na području RH, što uključuje jedinice lokalne samouprave te fizičke i pravne osobe. U HEP-ovoj obavijesti navodi se kako HEP istražuje mogućnost razvoja i izgradnje projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj te integracije već gotovih ili OIE projekata u visokom stupnju razvoja, u svoj proizvodni portfelj. "Uvažavajući zacrtane strateške ciljeve i potrebu za diverzifikacijom projekata OIE, HEP traži zainteresirane partnere za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske", stoji u obavijesti. To uključuje jedinice lokalne samouprave, odnosno gradove i općine zainteresirane za izgradnju sunčanih elektrana čiji će se doprinos u razvoju i izgradnji projekta očitovati kroz zajedničku pripremu prostorno-planske dokumentacije potrebne plohe za projekte sunčanih elektrana, površine veće od sto tisuća kvadratnih metara.

ZAGREB - Iz Ministarstva poljoprivrede u srijedu su izvijestili kako će tijekom ove godine staviti na raspolaganje ostatak cjelokupne alokacije iz Programa ruralnog razdoblja, ukupne vrijednosti iznad 360 milijuna eura. Iz Ministarstva navode da su ovu godinu započeli s više od 15,7 milijardi kuna stavljenih na raspolaganje korisnicima kroz natječaje, što predstavlja 87 posto ukupno raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razdoblja za razdoblje 2014.-2020. Dosad je ugovoreno 10,3 milijarde kuna, što čini oko 65 posto ukupne alokacije, a korisnicima je isplaćeno 31 posto programske alokacije, odnosno 5,5 milijardi kuna. Iz Ministarstva ističu i da je 2018. godina zaključena sa 150 posto (preko 541 milijun eura) ostvarenja ciljane vrijednosti ovjeravanja za 2018. i već ostvarenih 69 posto ciljane vrijednosti ovjeravanja za 2019. godinu.

RIJEKA - Zračna luka Rijeka lani je ostvarila rekordne rezultate - promet 183,6 tisuća putnika, ukupni prihod od 29 milijuna kuna, što je gotovo 50 posto više nego godinu prije, a ostvarena je i rekordna dobit od gotovo 2,3 milijuna kuna, istaknuto je u srijedu na konferenciji za novinare u županijskoj upravi. U 2018. godini je Zračna luka Rijeka imala promet 183.606 putnika i gotovo 4,66 milijuna tona tereta, a povećan je i broj obavljenih operacija na aerodromu, na 5460 operacija, neki su od podataka koje su iznijeli direktor Zračne luke Rijeka Tomislav Palalić i zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić. Lani  je porastao i broj zaposlenih i na vrhuncu sezone bilo ih je gotovo sto, a prvi put je Zračna luka Rijeka zadržala i 50 posto novozaposlenih sezonskih radnika preko zime kako bi ih se sačuvalo za iduću sezonu u kojoj se očekuje daljnji rast prometa.

ZAGREB - Zagrebačka tvrtka za provedbu kliničkih istraživanja Optimapharm preuzela je švicarsku tvrtku Denothex, čime je značajno ojačala prisutnost na ključnim europskim tržištima te proširila portfelj klijenata u segmentu onkologije i industrije medicinskih uređaja, objavili su u srijedu iz Optimapharma. "Optimapharm, vodeća neovisna kompanija za provedbu kliničkih istraživanja u Europi, preuzela je švicarski Denothex, čime je značajno ojačala prisutnost na ključnim europskim tržištima poput Francuske, Njemačke, Švicarske, Španjolske i Italije te proširila portfolio klijenata u segmentu onkologije i industrije medicinskih uređaja", navodi se u priopćenju u kojem se ne iznosi vrijednost transakcije. Denothex je kompanija za klinička istraživanja koja provodi istraživanja diljem Europe i Izraela, a s partnerskim kompanijama pokriva i tržišta Sjeverne Amerike.

ZAGREB - Na Međunarodnom sajmu voća i povrća 'Fruitlogistica 2019', koji se održava od 6. do 8. veljače u Belinu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore nastupa i šest hrvatskih tvrtki, objavili su u srijedu iz HGK-a. Predstavljaju se tvrtke Fragaria, Rabo, Primacošped, Veemee, Simpak usluge i OPG Balić. "Ovo je jedan od najvećih sajmova voća i povrća u svijetu i zato je važno da na njemu promoviramo hrvatske tvrtke", istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. U prvih deset mjeseci prošle godine, kako je naveo, izvezli smo voća u vrijednosti oko 30 milijuna eura te nešto preko 35 milijuna eura proizvoda od voća i povrća.

ZAGREB - Po podatcima Hrvatske narodne banke, krajem 2018. godine međunarodne bruto pričuve Hrvatske dosegnule su rekordnih 17,4 milijardi eura, a analitičari Raiffeisenbank Austria očekuju njihov daljnji rast. U kunskoj protuvrijednosti, međunarodne pričuve krajem prosinca prošle godine iznosile su 131,4 milijarde kuna, što je za 3,1 milijardu kuna više nego na kraju studenoga. Izražene u eurskoj protuvrijednosti, bruto međunarodne pričuve porasle su se tijekom prosinca za otprilike 400 milijuna eura u odnosu na studeni, na 17,4 milijardi eura, što je njihova povijesno najviša razina, ističu iz RBA. U odnosu na kraj 2017., pak, bile su veće za 11 posto ili 1,7 milijardi eura. Pritom je najveći dio međunarodnih pričuva bio u eurima, oko 85 posto, slijede ulaganja u američkim dolarima, oko 13 posto te posebnim pravima vučenja, dva posto. Na povećanje bruto pričuva najviše je utjecao otkup deviza od poslovnih banaka, navode iz RBA. Tijekom prosinca 2018., naime, središnja je banka čak tri puta intervenirala na deviznom tržištu te je ukupno otkupila 1,1 milijardu eura od poslovnih banaka.

LUXEMBOURG - Promet u maloprodaji na razini Europske unije i eurozone osjetno se smanjio u prosincu na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini njegov pad blago usporio, pokazuju procjene europskog ureda za statistiku. Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji Europske unije smanjio se u prosincu za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema revidiranim podacima Eurostata porastao jedan posto. Najviše je pao promet u maloprodaji neprehrambenih proizvoda, za 2,6 posto, a pad je zabilježen i u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda, za 0,4 posto. Porastao je samo promet na benzinskim postajama, za 0,7 posto. U eurozoni se obujam prometa u maloprodaji u prosincu smanjio za 1,6 posto u odnosu na studeni, kada je prema revidiranim podacima Eurostata uvećan 0,8 posto.

FRANKFURT - Njemačke industrijske narudžbe pale su u prosincu, pokazali su u srijedu objavljeni službeni podaci, signalizirajući posustajanje potražnje za proizvodima najvećeg europskog gospodarstva. Narudžbe su se na mjesečnoj razini smanjile za 1,6 posto, objavio je savezni ured za statistiku Destatis na temelju sezonski i kalendarski prilagođenih podataka. Najviše su smanjene narudžbe kapitalnih dobara, za 2,5 posto. Slijedi sektor intermedijarnih proizvoda s padom potražnje za 1,2 posto. Iznimka su proizvodi za široku potrošnju sa skokom potražnje za 4,2 posto. Inozemna potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima pala je u prosincu 2,3 posto, pri čemu je pad potražnje iz trećih zemalja zasjenio oporavak u eurozoni. Domaće narudžbe smanjene su blagih 0,6 posto.

PARIS - Francuska vlada previše je optimistična u prognozama javnih financija u ovoj godini, upozorili su u srijedu revizori, izdvajajući pretjerano visoke procjene gospodarskog rasta i proračunskih ušteda. Vlada francuskog predsjednika Emmanuela Macrona povisila je u prosincu zacrtani proračunski deficit za 2019. godinu na 3,2 posto, premašivši time najvišu dopuštenu razinu u Europskoj uniji, od 3,0 posto BDP-a. Zacrtana je razina deficita podignuta nakon što je Macron najavio 11 milijardi eura 'teške' ustupke prosvjednicima iz pokreta 'žutih prsluka' koji iz vikenda u vikend izražavaju nezadovoljstvo politikom francuskog predsjednika, žaleći se na visoke životne troškove i predsjednikovu sklonost poslovnim krugovima. "Zabrinjavajući scenarij za javne financije zapravo je rezultat više slabih točaka”, upozoravaju pak revizori.

MILANO - Talijanska Banca Intesa u četvrtom je tromjesečju 2018. zabilježila osjetno manju neto dobit u usporedbi s godinom ranije, uz niže prihode od kamata, naknada i provizija, pokazalo je poslovno izvješće. Neto dobit u četvrtom je kvartalu 2018. godine iznosila 1,038 milijardi eura i bila je za 27,3 posto manja u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, pokazali su poslovni rezultati vlasnice Privredne banke Zagreb (PBZ), objavljeni u utorak. Operativni prihodi smanjeni su 11,2 posto, na 4,19 milijardi eura. Neto kamatni prihodi pritom su pali 5,4 posto, na 1,738 milijardi eura. Neto prihodi od naknada i provizija smanjeni su devet posto, na 1,959 milijardi eura. U cijeloj prošloj godini banka je ostvarila ukupne prihode od 17,875 milijardi eura, što znači da su bili gotovo na razini prethodne godine, pokazalo je poslovno izvješće za 2018. godinu.

PARIS/BUDIMPEŠTA - Francuska banka Societe Generale izvijestila je u srijedu da je s mađarskim OTP-om dogovorila prodaju moldavske podružnice u sklopu reorganizacije poslovanja koja predviđa njezino povlačenje iz pojedinih dijelova istočne Europe. Francuska banka drži 87,85-postotni udio u Mobiasbanca Societe Generaleu, četvrtom zajmodavcu u Moldovi s tržišnim udjelom od 13 posto. U Societe Generaleu nisu objavili vrijednost transakcije, navodeći tek da će prodaja smanjiti njihove rezultate u četvrtom tromjesečju za 28 milijuna eura. Taj je iznos već uključen u jednokratni trošak od 240 milijuna eura, o kojem je banka izvijestila sredinom siječnja. Zahvaljujući transakciji stopa adekvatnosti kapitala bit će uvećana za jedan postotni bod, poručili su iz francuske banke. Proteklih je godina Societe Generale već prodao ogranke u Hrvatskoj, Albaniji, Bugarskoj i Srbiji mađarskom OTP-u koji širi poslovanje u istočnoj Europi. Zahvaljujući tim transakcijama dobit mađarske banke 2017. je prvi puta premašila milijardu dolara.

LONDON - Tečaj dolara na međunarodnim tržištima u srijedu se zadržao nedaleko najviših razina u dva tjedna prema košarici drugih značajnijih svjetskih valuta, pri čemu se fokus investitora prebacio na  poteze u monetarnoj politici. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnjih svjetskih valuta, jutros je bio u blagom plusu, na 96,13 bodova. Time se zadržao nedaleko najviših razina u dva tjedna dok investitori radi daljnjih smjernica čekaju nove pokazatelje iz američkog gospodarstva. Eurom se jutros trgovalo po 1,1392 dolara, što znači da mu je cijena skliznula za gotovo 0,2 posto u usporedbi s prethodnim zatvaranjem. I američka i europska središnja banka posljednjih su dana signalizirale oprez u pogledu novih poteza u monetarnoj politici, s tim da je pauza u ciklusu podizanja ključnih kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama ipak nešto više iznenadila tržišne sudionike.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u srijedu, u odnosu na tečajnicu od utorka, ojačala prema euru za 0,01 posto, čime je nastavljeno blago jačanje kune pa se srednji tečaj eura po prvi put od početka godine spustio ispod 7,41 kunu. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi središnje banke utvrđenoj u srijedu, koja se primjenjuje od četvrtka, iznosi 7,409916 kuna. Zadnji je put srednji tečaj eura bio ispod 7,41 kunu na tečajnoj listi HNB-a koja se primjenjivala 1. i 2. siječnja ove godine. Na vrijednosti je prema kuni izgubila danas i britanska funta, koja je oslabila za 0,18 posto, na 8,430898 kuna po srednjem tečaju. Istodobno su prema kuni ojačale američka i švicarska valuta, američki dolar za 0,19 posto, a švicarski franak za 0,28 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj dolara od 6,503920 kuna i franka od 6,502778 kuna.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 27
Utvrđena na dan 6.2.2019.
Primjenjuje se od 7.2.2019.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,626847

4,640769

4,654691

Kanada

124

CAD

1

4,914313

4,929100

4,943887

Češka

203

CZK

1

0,286811

0,287674

0,288537

Danska

208

DKK

1

0,989550

0,992528

0,995506

Mađarska

348

HUF

100

2,320982

2,327966

2,334950

Japan

392

JPY

100

5,911568

5,929356

5,947144

Norveška

578

NOK

1

0,761751

0,764043

0,766335

Švedska

752

SEK

1

0,708787

0,710920

0,713053

Švicarska

756

CHF

1

6,483270

6,502778

6,522286

Velika Britanija

826

GBP

1

8,405605

8,430898

8,456191

SAD

840

USD

1

6,484408

6,503920

6,523432

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,777264

3,788630

3,799996

EMU

978

EUR

1

7,387686

7,409916

7,432146

Poljska

985

PLN

1

1,722473

1,727656

1,732839

Napomena:
Za 5.2.2019. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,034389 kn. 

 







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus