07:13, 18. Rujan 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 6. srpnja 2018.

Objavljeno: 06.07.2018 u 06:02
Pregledano 112 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 6. srpnja 2018.

ZAGREB, 6. srpnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Hrvatska narodna banka u 2017. je ostvarila manjak prihoda nad rashodima u iznosu od 2,554 milijarde kuna, na što su utjecale negativne nerealizirane tečajne razlike koje su iznosile 2,6 milijardi kuna, istaknuli su u petak iz HNB-a, poručujući kako nije riječ o operativnom gubitku nego negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama. Na gubitak HNB-a je upozorio zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović, koji je ustvrdio da je HNB u 2017. ostvarila "povijesno najveći gubitak otkako je osnovana od 2,554 milijarde kuna, što je utvrdila revizorska kuća Deloitte još 15. ožujka". Iz HNB-a na upit o rezultatima u prošloj godini odgovaraju da je godišnje izvješće za 2017. objavljeno na webu HNB-a te naglašavaju da nije riječ o operativnom gubitku nego negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama, kako je u 2017. došlo do promjene valutne strukture međunarodnih pričuva u korist eura te je jačanje kune u odnosu na euro umanjilo kunski iskaz pričuva. "Kako je u 2017. euro zamjetno ojačao u odnosu na američki dolar, a zabilježeno je i jačanje kune u odnosu na euro, došlo je do umanjenja kunskog iskaza međunarodnih pričuva, a negativne nerealizirane tečajne razlike iznosile su 2.641 milijuna kuna. To je odredilo i ukupni rezultat Izvještaja o dobiti HNB-a koji je u 2017. iznosio minus 2.554 milijuna kuna, što je prvi zabilježeni negativan rezultat još od 2003. Treba naglasiti da nije riječ o operativnom gubitku nego o negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama, dok je HNB u 2017. godini ostvario operativnu dobit", ističu iz HNB-a.

ZAGREB - Sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Nevenka Siladi Rstić u petak je rješenjem potvrdila nagodbu koju su prihvatili vjerovnici u postupku izvanredne uprave nad Agrokorom te odredila da će nadzor nad ispunjenjem i provedbom nagodbe provoditi sud, izvanredni povjerenik i privremeno vjerovničko vijeće. Rješenjem Trgovačkog suda "potvrđuje se nagodba koja je prihvaćena od strane vjerovnika u postupku izvanredne uprave nad društvom Agrokor i njegovim ovisnim i povezanim društvima, na ročištu za glasovanje o nagodbi održanom dana 4. srpnja". Rješenjem se određuje i nadzor nad ispunjenjem i provedbom nagodbe. "Nadzor će vršiti sud, izvanredni povjerenik i privremeno vjerovničko vijeće. Izvanredni je povjerenik dužan sud i vijeće jednom godišnje izvijestiti o ispunjenju nagodbe". Također se navodi kako "postupak izvanredne uprave završava provedbom nagodbe te kako nagodba ima pravni učinak od dana donošenja rješenja o potvrdi nagodbe prema svim vjerovnicima pa i prema vjerovnicima koji nisu sudjelovali u postupku kao i prema vjerovnicima koji su sudjelovali u postupku, a njihove osporene tražbine se naknadno utvrde". Protiv današnjeg rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana primitka rješenja. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od osam dana od dana objave rješenja na mrežnoj stranici e-oglasna ploča. O žalbi odlučuje Visoki trgovački sud.

ZAGREB - Sindikat ORCA (Organizacija radnika Croatia Airlinesa) i Hrvatski sindikat prometnih pilota (HSPP) u petak su poslijepodne, nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem, odgodili početak štrajka najavljenog za ponedjeljak, kako bi se u razumnom roku osigurali potrebni preduvjeti za zaključenje kolektivnog ugovora. Sindikat ORCA u priopćenju navodi da je održan sastanak s premijerom Plenkovićem, kojem su iznijeli sve probleme Croatia Airlinesa te svoje viđenje trenutne situacije. U sindikatu kažu da je premijer, s obzirom na informacije koje je primio od njih, iskazao spremnost osigurati sve potrebne preduvjete za zaključenje kolektivnog ugovora. "S obzirom na dobivena jamstva na današnjem sastanku, ORCA odgađa početak najavljenog štrajka kako bi se navedeni preduvjeti mogli ostvariti u razumnom roku", stoji u priopćenju. Tu informaciju potvrdili su Hini i iz HSPP-a, navodeći da je premijer tu odigrao značajnu ulogu.

OSIJEK - Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ocijenio je u petak da su poduzetničke potporne institucije ključne u osmišljavanju konkretnih projekata i prijavi poduzetnika za financijska sredstva iz EU fondova. Horvat je, uz čelnike Uprave HAMAG-BICRO-a potpisivao ugovore o dodjeli nepovratnog novca za projekte koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova od 2014. do 2020. godine u sklopu natječaja "Pružanje visokokvalitetnih usluga za male i srednje poduzetnike putem poduzetničkih potpornih institucija" (PPI). Ugovori su potpisani s 14 korisnika, poduzetničkih centara, razvojnih agencija i poduzetničko-potpornih institucija iz nekoliko županija, od čega je njih osam iz Osječko-baranjske županije. Taj je projekt vrijedan 22,8 milijuna kuna, a danas potpisani ugovori o dodjeli nepovratnog novca vrijedni su 5,5 milijuna kuna, istaknuo je Horvat.

ZAGREB - Više od polovice zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj ili njih više od 525 tisuća, za ožujak prošle godine primilo je prosječnu neto plaću u rasponu od 2.701 kune do 6.000 kuna, dok je više od 51 tisuće zaposlenih dobilo plaću manju od 2.701 kune, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku. Podaci DZS-a o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za ožujak prošle godine odnose se na 962.644 zaposlena u pravnim osobama, koji su za ožujak ostvarili puni fond radnog vremena. Zaposleni su prema visini plaće raspoređeni u 13 skupina, a u prvoj su oni s neto plaćom do 2.700 kuna, kojih je bilo 5,3 posto, dok su u zadnjoj oni s neto plaćom većom od 12.000 kuna i njihov je udio 4,2 posto. Po podacima DZS-a, 56,4 posto zaposlenih primilo je prosječno od 2.701 do 6.000 kuna, a njih 34,1 posto od 6.001 do 12.000 kuna.

ŽENEVA - Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstroem izrazila je u petak u tvitu zabrinutost zbog povećanja carina u trgovini između SAD-a i Kine i upozorila kamo takva eskalacija vodi a zabrinutost je izrazila i Rusija. "Zabrinjavajući razvoj situacije s eskalacijom carina između SAD-a i Kine. Jasno štetno za svjetsko gospodarstvo. Trgovinski ratovi su loši i nije ih lako dobiti", poručila je. Američki predsjednik Donald Trump uveo je u petak carine na kinesku robu u vrijednosti 34 milijarde dolara, uključujući automobile, hard diskove i dijelove zrakoplova. Peking je uzvratio istom mjerom i kritizirao "najveći trgovinski rat u povijesti". Rusija je također poručila da će "braniti svoje interese".

MOSKVA - Rusija je, kao odgovor na američke mjere, uvela carine od 25 do 40 posto na više proizvoda koje uvozi iz SAD-a, po izjavi od petka ruskog ministarstva gospodarskog razvoja. Carine će, među ostalim, obuhvatiti strojeve za cestogradnju, opremu za naftni i plinski sektor, obradu metala i optička vlakna, reklo je ministarstvo. Šteta od američkih trgovinskih ograničenja ruskog izvoza se procjenjuje na 537,6 milijuna dolara, rekao je ministar gospodarskog razvoja Maksim Oreškin u izjavi. Carine će Rusiji za sada omogućiti da pokrije dio tih gubitaka, 87,6 milijuna dolara, rekao je Oreškin ne navodeći na koje se vremensko razdoblje to odnosi.

BRUXELLES - Europska unija spremna je uvesti carine na čelik u slučaju naglog povećanja uvoza kako bi zaštitila europske proizvođače od sekundarnih posljedica američkih carina, objavila je u petak Europska komisija. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je uvoz čeličnih proizvoda u EU porastao nakon američkog uvođenja 25-postotnih carina na uvoz te sirovine, istaknuli su u Komisiji nakon temeljite analize trgovine u proteklim mjesecima. "Na temelju dosadašnjih rezultata istrage Komisija smatra da je opravdano uvođenje provizornih carina", navodi se u priopćenju.

BEČ - Europljani, Rusija i Kina izrazili su u petak spremnost da omoguće Iranu da "nastavi" izvoziti naftu i plin unatoč namjeri SAD-a da mu to zabrani. Obećanje ministara vanjskih poslova pet svjetskih sila potpisnica nuklearnog sporazuma s Iranom (Njemačka, Kina, Francuska, Velika Britanija i Rusija) dio je popisa od 11 ciljeva definiranih u petak u Beču na sastanku s Iranom kojim se želi spasiti taj sporazum iz kojeg se SAD u svibnju povukao. Nakon dvosatnog sastanka, sudionici su objavili popis 11 ciljeva koji bi trebali "rezultirati praktičnim rješenjima kako bi se sačuvala normalizacija trgovinskih i gospodarskih odnosa s Iranom", po zajedničkoj izjavi.

WASHINGTON - Američki su poslodavci u lipnju neto otvorili više od 200 tisuća radnih mjesta a tempo zapošljavanja posebno je pojačan u odsjeku proizvodnje, pokazalo je u petak izvješće američkog ministarstva rada. U prošlom je mjesecu u najvećem svjetskom gospodarstvu neto otvoreno 213 tisuća radnih mjesta, podaci su ministarstva.

LONDON - Europski zrakoplovni div Airbus povisio je u petak prognozu globalne potražnje za zrakoplovima u idućih 20 godina a kao glavni pokretač izdvaja očekivani snažan skok osobne potrošnje u gospodarstvima u nastajanju. U europskom zrakoplovnom koncernu procjenjuju da će zračni promet u razdoblju od 2018. do 2037. godine rasti u prosjeku za 4,4 posto godišnje, generirajući potražnju za 37.400 novih zrakoplova ukupne vrijednosti 5.800 milijardi dolara po kataloškim cijenama. To je sedam posto više no što su prognozirali prije godinu dana.

LONDON - Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod razine od 77 dolara, pritisnute većom saudijskom proizvodnjom i trgovinskim napetostima između SAD-a i Kine. Na londonskom je tržištu cijena barela pala 76 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 76,63 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 60 centi nižoj cijeni, od 72,34 dolara.

ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u petak su Crobexi blago ojačali, drugi dan zaredom, no uz najniži promet od početka godine, tek nešto iznad dva milijuna kuna. Crobex indeks ojačao je blagih 0,2 posto, na 1.803 boda, a Crobex10 za 0,13 posto, na 1.037 bodova. No, na tjednoj razini indeksi su zabilježili gubitke, i to Crobex za 0,7 posto, a Crobex10 za 1,02 posto. Redovni promet dionicama iznosio je svega 2,3 milijuna kuna, što je milijun kuna manje nego dan ranije. Najveći promet, 607 tisuća kuna, ostvaren je povlaštenim izdanjem Adrisa, čija je cijena stagnirala na 417 kuna. S prometom od oko 553 tisuća kuna slijedi dionica HT-a, čija je cijena stagnirala na 148,5 kuna. Nešto veći promet ostvaren je i izdanjem Podravke, 307 tisuća kuna, a cijena joj je skočila 1,57 posto, na 324 kune.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u petak, u odnosu na tečajnicu od četvrtka ojačala prema svim važnijim inozemnim valutama, pri čemu najmanje prema euru, za neznatnih 0,007 posto. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja će se primjenjivati od subote, srednji tečaj eura iznosi 7,388187 kuna. Kuna je najviše, 0,32 posto, ojačala prema britanskoj funti, prema američkom dolaru ojačala je 0,17 posto a prema švicarskom franku 0,10 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj funte od 8,350121 kune, dolara 6,311453 kune i franka 6,359806 kuna. Na tjednoj razini, kuna je ojačala prema dolaru i franku za 0,39 posto odnosno 0,34 posto, dok je istodobno oslabila prema funti, za 0,25, te prema euru, 0,11 posto.

BRUXELLES - Europska unija spremna je uvesti carine na čelik u slučaju naglog povećanja uvoza kako bi zaštitila europske proizvođače od sekundarnih posljedica američkih carina, objavila je u petak Europska komisija.

Najnoviji statistički podatci pokazuju da je uvoz čeličnih proizvoda u EU porastao nakon američkog uvođenja 25-postotnih carina na uvoz te sirovine, istaknuli su u Komisiji nakon temeljite analize trgovine u proteklim mjesecima.

"Na temelju dosadašnjih rezultata istrage Komisija smatra da je opravdano uvođenje privremene  carina", navodi se u priopćenju Bruxellesa.

Istraga je obuhvatila 28 kategorija čelika i proizvoda od čelika kako bi se utvrdio utjecaj promijenjenih uvjeta na tržištu, podsjeća Reuters.

Prilikom pokretanja istrage Komisija je istaknula da je izvoz tih proizvoda uvećan na 30,6 milijuna tona u g. 2017., odnosno za 11,8 milijuna u usporedbi s 2013. godinom, znatno premašivši rast domaće proizvodnje.

Istraga još nije dovršena ali EU prema međunarodnim trgovinskim propisima može do njezina zaključenja uvesti "privremene zaštitne" carine na razdoblje do 200 dana ako zaključi da je povećani uvoz izazvao ili bi mogao izazvati ozbiljne štete domaćoj proizvodnji čelika.

Države Europske unije u četvrtak su poduprle prijedlog Europske komisije o uvođenju privremenih mjera ograničenja uvoza čelika kojima se reagira na američke carine na uvoz čelika i aluminija.

Bruxelles je predložio kombinaciju kvota i carina, prema kojem bi se nakon popunjavanja kvota uvodile više carine na daljnji uvoz bez obzira na zemlju podrijetla.

U EU strahuju da bi proizvodi drugih zemalja, koji se više ne bi izvozili u SAD-u, bili preusmjereni na europska tržišta.

"Cilj je spriječiti negativne učinke preusmjeravanja trgovine i istovremeno sačuvati uobičajenu opskrbu i učinkovitu konkurenciju na tržištu EU-a", izjavio je glasnogovornik EK u četvrtak.

Iz Komisije su danas priopćili da pomno prate i uvoz aluminija u Europu kako bi bili spremni poduzeti odgovarajuće mjere ako se ukaže potreba u tom odsjeku.

EU je također uveo carine na uvoz iz SAD-a vrijedan 2,8 milijardi eura, uključujući proizvode poput burbona i motocikala. Početkom lipnja pokrenut je i žalbeni postupak protiv SAD-a pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO), navodi se u današnjem priopćenju EK.

ZAGREB - U Hrvatskoj je u svibnju potrošnja u maloprodaji porasla za 7,9 posto na godišnjoj razini, što je njezin najveći skok još od 2007. godine, a to je već 45. mjesec zaredom kako potrošnja raste. Državni zavod za statistiku objavio je u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u svibnju porasla za 4,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine skočila za 7,9 posto. To je najveći skok prometa u maloprodaji od kolovoza 2007. godine, kada je porastao 10,5 posto. Tako je u svibnju nastavljen rekordni pozitivni trend, s obzirom da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji put zabilježen u kolovozu 2014. godine. Rast potrošnje 45 mjeseci zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke. "Ubrzavanje godišnje stope rasta u svibnju podržano je snažnijim stopama rasta u svim djelatnostima", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

PEKING/WASHINGTON - Američke carine na uvoz robe iz Kine "teške" 34 milijarde dolara stupile su u petak na snagu, naznačujući početak sveobuhvatnog trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava. Carine od 25 posto u Washingtonu su stupile na snagu u ponoć po tamošnjem vremenu, a uzajamnim odgovorom, Kina je također nametnula carina od 25 posto na uvoz 545 artikala iz SAD-a, ukupne vrijednosti 34 milijarde dolara. Peking je optužio SAD za pokretanje "najvećeg trgovinskog rata u gospodarskoj povijesti". "Kineska strana, nakon što je obećala da ni u kojem slučaju ne će ispaliti prvi hitac, prisiljena je krenuti u protunapad kako bi zaštitila interes svojeg naroda", poručilo je kinesko ministarstvo trgovine.

ZAGREB - Uprava Croatia Airlinesa i Sindikat ORCA u petak popodne trebali bi nastaviti razgovore o otvorenim pitanjima, nakon što je Sindikat ORCA odbio ponudu poslovodstva za povratak u kolektivne pregovore i najavio početak štrajka u ponedjeljak ujutro, doznaje se iz te tvrtke. Sindikat ORCA u četvrtak je odbio ponudu Croatia Airlinesa za povratak u kolektivne pregovore i ustraje u provođenju štrajka te je na jučerašnji sastanak s Upravom došao radi utvrđivanja protokola o njegovu provođenju, s početkom u ponedjeljak, 9. srpnja, kažu u Croatia Airlinesu. Dodaju da su na na sastanku bili i predstavnici Samostalnog hrvatskog sindikata zaposlenika u zrakoplovstvu, koji su, kako navode, izrazili spremnost za nastavak kolektivnih pregovora. Taj sindikat u četvrtak je priopćio da ne podržava štrajk, a kao razlog takvog stajališta naveo je da bi štrajk mogao prouzročiti štetu od koje se Croatia Airlines ne bi mogao oporaviti i koji bi mogao značiti njegov kraj.

ZAGREB - Ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Goran Granić rekao je u petak kako je krajnje vrijeme da Hrvatska dobije energetsku strategiju, a ukazao je i na iznimno povećanje potrošnje električne energije u priobalju tijekom ljeta, budući da neka mjesta tada imaju i pet puta veću potrošnju nego zimi. "Stalo nam je da se izradi energetska strategija Hrvatske, krajnje je vrijeme, jer je energetika na prekretnici, u tranziciji i mislim da je to sada najveći izazov", rekao je Granić tijekom obilježavanja 24. obljetnice Dana Energetskog instituta Hrvoje Požar. "Turizam je povukao za sobom kvalitetu usluge, a kvaliteta usluge je povukla za sobom potrošnju energije pa se špica potrošnje prebacila na ljetno razdoblje, ne više na zimsko. Pritom je već prešla zimske rekorde i to će rasti. Preostaje nam baviti se problemom potrošnje energije u ljetnim razdobljima. Ugroženost odnosno smanjena sigurnost opskrbe na otocima odnosno obali već je prisutna i samo raste", istaknuo je Granić.

ZAGREB - U prvih šest mjeseci ove godine putem servisa Hitro.hr otvoreno je 3.801 trgovačko društvo i obrt, pokazuju podaci Financijske agencije, koja procjenjuje da bi do kraja godine putem tog servisa moglo biti osnovano oko 7.602 društava ili obrta, sedam posto više nego lani. Po podacima Fine, od 1. siječnja do 30.  lipnja ove godine putem servisa Hitro.hr otvoreno je 85 obrta i osnovano 1.251 društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i  2.462 jednostavnih društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Tako jednostavna društva s ograničenom odgovornošću imaju najveći udio u ukupnom broju novootvorenih društava i obrta, 64,7 posto, dok je udio društava s ograničenom odgovornošću gotovo 33  posto, a obrta tek 2,2 posto.

ZAGREB - U Hrvatskom teritorijalnom moru u prvih pet mjeseci ostvareno je 145 kružnih putovanja stranih brodova, što je 5 putovanja ili 3,3 posto manje nego u istom razdoblju 2017., ali je na tim brodovima došlo 17 posto više ili ukupno 208 tisuća putnika, objavio je Državni zavoda za statistiku. Sva ta kružna putovanja ostvarilo je 40 brodova-kruzera koji su uplovili u hrvatske morske luke, gdje su ukupno boravili 308 dana, što je 40-ak dana ili 11,2 posto manje nego prošle godine u pet mjeseci. Najviše kružnih putovanja po hrvatskom Jadranu u prvih pet mjeseci ostvarili su brodovi pod zastavom Malte, 30, i Italije, 31, koje sa 26 putovanja slijede brodovi iz Paname, 21 s Bahama, te 11 iz Norveške, a ukupno su brodovi dolazili pod zastavama deset zemalja.

ZAGREB - U turističko-ugostiteljskom sektoru broj poduzetnika od 2003. do 2017. gotovo je učetverostručen, s 2.771, na 10.339, dok je broj zaposlenih gotovo udvostručen, s 36 na gotovo 70 tisuća, kojima su i prosječne neto plaće u tom razdoblju porasle za 50,5 posto, objavila je Fina. Analizirajući turističko-ugostiteljske poduzetnike i njihovo poslovanje u 2017. te usporedbu kroz presjeke razdoblja 2003.-2007.-2012.-2017., u Fini su utvrdili i da su se u tom razdoblju višestruko povećali njihovi ukupni prihodi, s 9,6 na 26 milijardi kuna, a slično se kretalo i povećanje ukupnih rashoda, s 9,2 na 24,2 milijarde kuna. Ukupna dobit poduzetnika u ugostiteljstvu i turizmu također je povećana, s 971,5 milijuna kuna u 2003., na 2,5 milijardi kuna u 2017., dok konsolidirani financijski rezultati pokazuju da su u 2003. ti poduzetnici ostvarili dobit od 351,7 milijuna kuna, a u 2017. 1,5 milijardi kuna.

ZAGREB - AD Plastik izvijestio je u petak o novim ugovorima za izradu automobilskih dijelova s nekoliko proizvođača na europskom i ruskom tržištu, koji bi solinskoj tvrtki i njezinim stranim podružnicama trebali donijeti ukupni prihod veći od 35 milijuna eura. Očekivani prihodi od poslova ugovorenih na europskom tržištu iznose 17,9 milijuna eura, a od onih na tržištu Rusije 17,2 milijuna eura. AD Plastik je, naime, dogovorio proizvodnju ublaživača udara za vozilo Buick za američko tržište koje proizvodi francuska PSA Grupa, a početak proizvodnje planiran je 2021. godine s predviđenim trajanjem od šest godina. S PSA Grupom dogovorena je i proizvodnja vodilica stakla za modele vozila Citroen Picasso, Peugeot 301 i Citroen C-Elysee. Početak proizvodnje predviđen je za 2020. godinu, a trajanje projekta je dvanaest godina.

ZAGREB - Ericsson Nikola Tesla otvorio je u petak ured u Mostaru i potpisao ugovor s HT Mostarom vrijedan 11 milijuna kuna, objavili su iz te kompanije. Realizacija ugovora o proširenju radijske pristupne mreže počinje odmah, a korisnicima bi trebala donijeti bolje pokrivanje, veći kapacitet i brži prijenos podataka.

BERLIN - Njemačka industrijska proizvodnja snažno je porasla u svibnju, nakon pada u prethodnom mjesecu, pokazali su u petak objavljeni službeni podaci, upućujući na zaključak da se tvornice u najvećem europskom gospodarstvu ponovno zagrijavaju nakon slabog početka godine. Industrijska proizvodnja porasla je u svibnju za 2,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, najsnažnije od studenog prošle godine, izvijestilo je ministarstvo gospodarstva i energetike. Ujedno su revidirali podatak za travanj koji sada pokazuje pad proizvodnje za 1.3 posto, u odnosu na prvotno procijenjenih 1,0 posto. U ministarstvu su travanjski pad pripisali velikom broju praznika. „Visoka razina ukupnih narudžbi i opsežan priljev novih narudžbi u svibnju signaliziraju nastavak umjerenog rasta proizvodnog sektora", ocjenjuju u ministarstvu.

PARIS - Šest stabilizacijskih fondova, uključujući četiri iz država Perzijskog zaljeva, obećalo je na sastanku u Parisu koji je organizirao francuski predsjednik Emmanuel Macron da će uložiti veće napore u borbu protiv klimatskih promjena, priopćeno je u petak iz ureda francuskog predsjednika. Državni stabilizacijski fondovi Kuvajta, Norveške, Novog Zelanda, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, redom svjetski financijski "teškaši" poduprti velikim dijelom državnim prihodima od prodaje nafte i plina, obećali su da će poticati kompanije u koje ulažu da se uhvate u koštac sa sve većom prijetnjom zagrijavanja planeta. Čelnici fondova, koji zajedno vrijede više od tri tisuće milijardi dolara, potpisali su povelju koja će biti objavljena petak navečer u Elizejskoj palači. U tom su se dokumentu složili da će kompanije poticati da uključe rizik klimatskih promjena u svoje poslovne planove i da objavljuju ​​informacije o strategijama smanjenja korištenja ugljikovih spojeva.

TOKYO - Japanski državni mirovinski fond (GPIF) objavio je u petak da je u prvom tromjesečju na ulaganjima u inozemstvu zabilježio gubitak od 5.500 milijardi jena (50 milijardi dolara) zbog pada cijena dionica u Japanu i inozemstvu pod utjecajem zabrinutosti zbog američko-kineskih trgovinskih napetosti. Gubitak u prvom ovogodišnjem tromjesečju četvrti je tromjesečni gubitak od listopada 2014. godine kada je najveći mirovinski fond u svijetu počeo usmjeravati veće iznose mirovinske štednje u kupnju dionica na račun ulaganja u obveznice. Najslabiji su rezultat u razdoblju od siječnja do ožujka zabilježili na ulaganjima u inozemne dionice, iskazan u negativnom prinosu od 6,35 posto. Negativan su prinos ostvarili i na ulaganjima u japanske dionice, od 4,72 posto.

LONDON - Britanska inženjerska tvrtka Rolls-Royce Holdings objavila je u petak da će prodati gubitaški odjel za projektiranje brodskih pogonskih sustava norveškom Kongsbergu za 661 milijun dolara. Izvršni direktor Rolls-Roycea Warren East pokrenuo je preustroj kompanije koja je godinama bilježila pad dobiti zbog slabog tržišta nafte i plina i propasti pojedinih starijih programa projektiranja zrakoplovnih motora. Iz tvrtke su u siječnju objavili da razmišljaju o prodaji odjela za projektiranje brodskih pogonskih sustava koji je najteže pogodio pad cijena nafte budući da su njihovi klijenti naftne kompanije. Nakon prodaje Rolls će se usmjeriti na projektiranje motora za civilne zrakoplove, vojne avione i brodove te motore za jahte, vlakove, kamione, rudarske pogone i nuklearne elektrane.

LONDON - Tečaj dolara u petak je skliznuo na međunarodnim tržištima nakon što su američke carine na uvoz iz Kine stupile na snagu, no prigušene reakcije na tržištima pokazuju da je eskalacija napetosti na trgovinskom planu uglavnom uračunata. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je u takvim okolnostima skliznuo na 94,317 bodova. U trgovanju dan ranije u jednom je trenutku zabilježio najniže razine u posljednjih desetak dana, od 94,177 bodova. U takvom ozračju tečaj eura ojačao je na 1,1727 dolara, najviše razine od 26. lipnja.  U četvrtak su mu podršku pružile vijesti o snažnom rastu njemačkih industrijskih narudžbi te naznake da Washington ublažava retoriku na trgovinskom planu prema automobilskoj industriji Europske unije.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 129
Utvrđena na dan 6.7.2018.
Primjenjuje se od 7.7.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,664402

4,678437

4,692472

Kanada

124

CAD

1

4,790909

4,805325

4,819741

Češka

203

CZK

1

0,283953

0,284807

0,285661

Danska

208

DKK

1

0,988489

0,991463

0,994437

Mađarska

348

HUF

100

2,271150

2,277984

2,284818

Japan

392

JPY

100

5,688487

5,705604

5,722721

Norveška

578

NOK

1

0,781102

0,783452

0,785802

Švedska

752

SEK

1

0,716219

0,718374

0,720529

Švicarska

756

CHF

1

6,340727

6,359806

6,378885

Velika Britanija

826

GBP

1

8,325071

8,350121

8,375171

SAD

840

USD

1

6,292519

6,311453

6,330387

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,766187

3,777520

3,788853

EMU

978

EUR

1

7,366022

7,388187

7,410352

Poljska

985

PLN

1

1,689920

1,695005

1,700090

Napomena:
Za 5.7.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,937706 kn. 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus