15:58, 16. Prosinac 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 6. listopada 2018.

Objavljeno: 06.10.2018 u 11:03
Pregledano 88 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 6. listopada 2018.

ZAGREB, 6. listopada 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ŠIBENIK -  Premijer Andrej Plenković u petak je u Šibeniku na konferenciji "Dani regionalnog razvoja i EU fondova" izjavio da je europski fondovi imaju dva temeljna značenja za Hrvatsku - da se smanje unutarnje nejednakosti u pogledu razvoja hrvatskih županija te da se u što kraćem roku uhvati korak s razvijenijim članicama Europske unije. "Europski fondovi imaju dva temeljna značaja s aspekta Hrvatske. Prvi, da smanjimo unutarnje nejednakosti u pogledu razvijenosti naših županija i naših krajeva, a drugi je da u što kraćem roku dosegnemo razvoj drugih članica Europske unije čije su regije gospodarski razvijenije iz nekih drugih razloga ili su kroz više godina od nas koristile benefite kohezijske politike EU-a", izjavio je Plenković. Hvatanje koraka s tim zemljama i regijama je cilj svih napora Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, kao i cilj Vlade, poručio je.

WASHINGTON - Tempo zapošljavanja u Sjedinjenim Državama naglo je oslabio u rujnu zbog neto smanjenog broja radnih mjesta u maloprodaji i ugostiteljstvu i turizmu, no stopa nezaposlenosti pala je na najniže razine u gotovo pola stoljeća, objavila je u petak američka vlada. U prošlom su mjesecu u američkom gospodarstvu neto otvorene 134 tisuće novih radnih mjesta, najmanje u proteklih godinu dana, pokazalo je izvješće ministarstva rada. Revidirani podatak za srpanj i kolovoz pokazuje za 87 tisuća veći broj zaposlenih nego što je ministarstvo objavilo u ranijim izvješćima. U ministarstvu napominju da je na zapošljavanje u pojedinim odsjecima možda utjecao uragan Florence, koji je sredinom rujna pogodio savezne države Južnu i Sjevernu Karolinu. Dodaju ipak da je teško brojčano iskazati njegov neto utjecaj na broj zaposlenih. Stopa nezaposlenosti u prošlom se mjesecu smanjila za 0,2 postotna boda, na 3,7 posto, razinu koja se ne pamti od prosinca davne 1969. godine.

NEW DELHI - Rusija bi mogla proširiti upotrebu rublja u međunarodnim plaćanjima, ali nije vjerojatno da će zabraniti dolare, rekao je u petak izvršni upravitelj ruske državne banke VTB Andrej Kostin. "Šira upotreba rublja... donosi više posla ruskim bankama, podiže konkurentnost", poručio je Kostin u indijskom glavnom gradu New Delhiju, kamo je doputovao u sklopu izaslanstva u pratnji ruskog predsjednika Vladimira Putina. “Nemoguće je odbaciti američki dolar, to je utopija...nitko neće zabraniti dolare u Rusiji ni ograničiti njihovu upotrebu", istaknuo je čelnik VTB-a.  Napomenuo je kako je prije pet godina udio rublja u ruskim platnim transakcijama s Indijom iznosio tri posto da bi u međuvremenu narastao na 20 posto. Naglasio je također da dvije zemlje namjeravaju utrostručiti bilateralnu razmjenu robe i usluga na 30 milijardi dolara. "Imamo strateško partnerstvo i vrlo skladan dijalog na političkoj razini, što moramo upotpuniti osnaživanjem gospodarskih veza", kazao je Kostin novinarima.

LONDON - Cijene nafte ustalile su se u petak na međunarodnim tržištima iznad razine od 84 dolara u očekivanju američkih sankcijama iranskom naftnom sektoru koje je neutraliziralo mogućnost veće proizvodnje Saudijske Arabije i Rusije. Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 84,53 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u minusu 1,71 dolar. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na prethodno zatvaranje, od 76,24 dolara. Jučer je u vrijeme zatvaranja bila u minusu 2,08 dolara.

ZAGREB - Redovni promet na Zagrebačkoj burzi u petak je bio manji od tri milijuna kuna, dok su glavni dionički indeksi nastavili negativan niz pa se Crobex spustio na najnižu razinu u posljednje nešto više od dvije godine odnosno od početka kolovoza 2016. godine. Crobex indeks pao je za 0,46 posto, na 1.766,69 bodova, što je njegova najniža razina od 2. kolovoza 2016. godine kada je na kraju trgovanja iznosio 1.758 bodova. Crobex10 snižen je za 0,17 posto, na 1.028,95 bodova, novu najnižu razinu od sredine travnja ove godine. Crobex je u minusu treći a Crobex10 četvrti dan za redom pa su na tjednoj razini zabilježili nešto osjetniji pad - Crobex za 0,87 posto, a Crobex10 za 1,15 posto. Redovni promet dionicama iznosio je tek 2,98 milijuna kuna, što je oko 4,8 milijuna kuna manje nego jučer. O skromnom interesu ulagača govori i podatak da su danas tek dvije dionice imale više od pola milijuna kuna prometa, a još tek četiri više od sto tisuća kuna. Tako je najtrgovanija bila dionica HT-a s prometom od 964,9 tisuća kuna. Cijena joj je snižena za 0,33 posto, na 150 kuna. Više od pola milijuna kuna prometa, točnije 785,9 tisuća kuna, imala je još tek dionica Valamar Riviere, kojoj je cijena porasla za 0,55 posto, na 36,30 kuna. Najveća je dobitnica danas dionica Tehnike s porastom cijene za 22,86 posto, na 86 kuna, dok je najveća gubitnica dionica crikveničkog Jadrana, s padom cijene za 9,09 posto, na 12. kuna. Promet dionicom Tehnike iznosio je 61,7 tisuća kuna, a Jadrana 77 tisuća kuna.

ŠIBENIK - Premijer Andrej Plenković u petak je u Šibeniku izrazio zadovoljstvo činjenicom da je dosad ugovoreno 53 posto sredstava iz aktualne EU financijske omotnice, koja iznosi 10,7 milijardi eura. Premijer Andrej Plenković je na marginama konferencije "Dani regionalnog razvoja i EU fondova" u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, novinarima izjavio da se nakon pete godišnjice hrvatskog članstva u EU mogu rezimirati prva iskustva, izrazivši pritom zadovoljstvo da je u dvije godine mandata njegove Vlade, od listopada 2016. kada je zatečeno 9 posto ugovorenih sredstava, trenutno ugovoreno 53 posto iz aktualne financijske omotnice, vrijedne 10,7 milijardi eura. Istaknuo je da je velik dio tih sredstava namijenjen Slavoniji, pri čemu je dosad ugovoreno 7,9 milijardi kuna. Ustvrdio je da postupno, ne samo kroz najvidljiviji projekt ove financijske perspektive - Pelješki most -, koji će, kako je rekao, biti trajan spomenik prvih godina članstva, idu i ostali projekti - radi se na smanjivanju nejednakosti i ubrzanom razvoju svih hrvatskih županija i regija, kako bi dostigle one unutar EU koje su razvijenije.

ŠIBENIK - Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac u petak je izjavila kako je Vladin cilj do kraja godine ugovoriti 60 ili više posto aktualne financijske omotnice, koja iznosi 10,7 milijardi eura. Žalac je rekla da je iskoristivost fondova EU-a (ugovorena sredstva iz aktualne financijske omotnice) u Hrvatskoj od početka mandata aktualne Vlade narasla na 54 posto, s 9 posto koliko je Vlada zatekla te kako je cilj da do kraja godine to bude 60 ili više posto. "Ubrzali smo iskorištavanje sredstava iz EU-ovih fondova, a više od 75 posto ukupne alokacije smo stavili na raspolaganje kroz natječaje. Još kasnimo, ali trčećim koracima stižemo druge zemlje članice, a i dio koji se odnosi na isplate krajnjim korisnicima raste. Ako govorimo u postotnoj vrijednosti, 450 posto minimalno u svakom operativnom programu raste ugovaranje u odnosu na protekle dvije godine", kazala je Žalac, koja sudjeluje na konferenciji "Dani regionalnog razvoja i EU fondova" u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

PULA - Stručni timovi Uljanika te Ministarstva gospodarstava, poduzetništva i obrta i Ministarstva financija trenutno rade na usklađivanju osnovnih načela programa restrukturiranja brodogradilišta te paralelno na odgovorima na pitanja Europske komisije, rečeno je Hini u petak iz Korporativnih komunikacija Uljanik grupe. "Upravo je to dogovorena metodologija rada na programu, kako bi se prije slanja u EU usuglasili svi bitni elementi iza kojih će stajati ključni nositelji restrukturiranja - Uljanik, strateški partner te država", rečeno je Hini. Dodaje se da je pritom ključno suštinsko usuglašavanje, a ne samo formalno slanje ili dostavljanje programa između navedenih aktera. "Postupak u tijeku bitan je kako bi se početkom tjedna dopunjeni program poslao u nadležna tijela EU-a", poručuju iz Uljanik Grupe.

ZAGREB - U prvih devet mjeseci ove godine ukupno je prodano 50.073 novih putničkih automobila, što je 20,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju kada ih je prodano 41.505, dok je samo u rujnu put do kupca našlo 2.906 auta, uz rast od 3,9 posto, podaci su Promocije plus. U tri ovogodišnja kvartala najviše je prodano Volkswagenovih novih vozila, 7.376, a taj proizvođač ima udjel u ukupnoj prodaji od 14,7 posto. Drugi je Renault s 4.937 prodanih vozila i udjelom od 9,8 posto, treći Opel s 4.753 prodana auta i udjelom od 9,4 posto. Ove se godine dobro prodaju i četvrtoplasirana Škoda (4.484) te Suzuki (3.092). U premium segmentu, zanimljivo je, u dosadašnjem tijeku godine prodano je 78 Porschea, 1.618 Audija, 1.211 BMW-a te 992 Mercedesa. Najtraženije vozilo u prvih devet mjeseci bila je Škoda Octavia s prodajom od 2.590 komada. Renault Clio drugi je najprodavaniji novi auto na hrvatskom tržištu (2.317 prodanih), a treći je Volkswagen Polo (1.779).

ZAGREB - Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u petak u Šibeniku kako izmijenjeni i dopunjeni plan restrukturiranja Uljanika još nije došao u Ministarstvo pa je teško govoriti koji će sve modeli biti u njemu predstavljeni kao novitet u pogledu restrukturiranja. "U ovom trenutku Ministarstvo gospodarstva je u očekivanju izmjenjenog i dopunjenog programa restrukturiranja Uljanika. Obzirom na najavu da će on biti gotov tijekom jučerašnjeg dana, a svjesni činjenice da ga evo ni do ovog trenutka nismo primili, teško je govoriti koji će sve unutra modeli kao novitet biti predstavljeni glede restrukturiranja brodogradilišta Uljanik", kazao je Horvat odgovarajući na pitanja novinara na marginama konferencije "Dani regionalnog razvoja i EU fondova" u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Horvat je u petak u Šibeniku ponovio kako u ovom trenutku program restrukturiranja ne obuhvaća problematiku 3. maja.

ZAGREB - Prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj prošle je godine iznosila 22.428 kuna za hektar, pri čemu je cijena u Jadranskoj Hrvatskoj bila za 15.184 kune veća nego što je bila na kontinentu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Cijena jednog hektara poljoprivredne površine u Jadranskoj Hrvatskoj iznosila je, naime, 36.955 kuna, a u kontinentalnom dijelu 21.771 kunu. U odnosu na prethodnu godinu, lani je prosječna cijena hektara na razini Hrvatske porasla za 1.072 kune, pri čemu je u Jadranskoj Hrvatskoj porasla za 947 kuna, a na kontinentu za 1.078 kuna. U DZS objašnjavaju kako su podaci o cijenama kupljenoga poljoprivrednog zemljišta preuzeti iz evidencija prometa nekretnina Porezne uprave.

BRUXELLES - Europska unija nenamjenski je potrošila oko 3,3 milijarde eura, odnosno 2,4 posto ukupnog proračuna iz 2017. godine, manje nego godinu dana prije, pokazalo je godišnje izvješće Europskog revizorskog suda. Nenamjenski utrošena su proračunska sredstva koja nisu utrošena u skladu s propisima u EU, bilo da je riječ o računovodstvenoj grešci ili o prenamjeni sredstava. Revizori ujedno ističu kako se udio nenamjenski potrošenih sredstava smanjuje zahvaljujući efikasnijem sustavu revizije. U 2016. taj je udio procijenjen na 3,1 posto, nasuprot 3,8 posto procijenjenih za godinu ranije. Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda dolazi u kritičnom trenutku za Europsku uniju, s obzirom na bojazni Bruxellesa da bi jačanje euroskepticizma moglo dati vjetar u leđa populističkim strankama na idućim izborima za Europski parlament (EP).

RIM - Talijanska vlada objavila je u petak planove proračunskog deficita i javnog duga u iduće tri godine, kasneći s njihovom objavom punih tjedan dana. Rim predviđa povećanje proračunskog deficita u idućoj godini, kršeći time europske propise o proračunskoj disciplini, što je zabrinulo Europsku uniju i financijska tržišta. U dokumentu objavljenom sinoć na internetskoj stranici ministarstva gospodarstva vlada obrazlaže taj potez argumentom da Italiji treba "temeljita promjena ekonomske i proračunske politike" kako bi se potaknulo anemično gospodarstvo. Proračunski deficit porast će iduće godine na 2,4 posto BDP-a, s ovogodišnjih 1,8 posto. U 2020. trebao bi se spustiti na 2,1 posto, te na 1,8 posto u 2021. Zbog dodatnog bi zaduživanja gospodarski rast iduće godine trebao ubrzati na 1,5 posto, te na 1,6 posto u 2020., da bi 2021. usporio na 1,4 posto, što su vrlo optimistične prognoze u usporedbi s onima drugih institucija, napominje njemačka novinska agencija dpa.

PARIS - Francuski gospodarski rast ubrzat će u drugoj polovini godine, ali će teško dosegnuti stopu rasta koju je vlada zacrtala, prognozirao je državni zavod za statistiku INSEE. Oporavak prihoda kućanstava neutralizirao je posustajanje aktivnosti u prvoj polovini godine, te je drugo gospodarstvo eurozone na dobrom putu da u ovoj godini zabilježi rast aktivnosti za 1,6 posto, priopćio je INSEE u četvrtak u kvartalnim prognozama. Njihova je procjena tek nešto manje optimistična od one vlade koja u ovoj godini očekuje rast aktivnosti za 1,7 posto, nakon prošlogodišnjih 2,3 posto. U INSEE-u su dosada za ovu godinu predviđali rast BDP-a za 1,7 posto da bi u najnovijem izvješću napomenuli da bi ta brojka još mogla biti dosegnuta ako kućanstva - umjesto da ih spreme u čarapu - odluče potrošiti veća primanja, povezana s poreznim olakšicama koje stupaju na snagu u drugoj polovini godine.

MOSKVA - Saudijska Arabija uložit će sljedećih nekoliko godina 20 milijardi dolara u održavanje i moguće proširenje rezervnih kapaciteta za proizvodnju nafte, izjavio je saudijski ministar za energiju Khalid al-Falih. Saudijska Arabija jedini je proizvođač sa znatnim raspoloživim rezervnim kapacitetima koji mogu osigurati opskrbu tržišta u slučaju nestašice. Njezini su maksimalni održivi kapaciteti 12 milijuna barela dnevno. Ministar Falih izjavio je u četvrtak da njegova zemlja još nije odlučila hoće li povećati kapacitete do 13 milijuna barela dnevno ili će ih zadržati na sadašnjoj razini, pozivajući u više navrata ostale proizvođače da ulažu u povećanje kapaciteta kako bi izbjegli opskrbni šok i skok cijena nafte.

OTTAWA - Kanada nije pozvala ni SAD niti Kinu na sastanak o reformi Svjetske trgovinske organizacije (WTO), izvijestili su britanski mediji. Kanada će u listopadu u Ottawi ugostiti „malu skupinu istomišljenika“ iz redova ministara trgovine kako bi raspravljali o globalnom trgovačkom tijelu, piše BBC u četvrtak. Dužnosnici kažu kako će zemlje poput SAD-a i Kine biti uključene u raspravu o reformama tek u kasnijoj fazi. Očekuje se kako će na sastanku koji će se održati 24. i 25 listopada sudjelovati predstavnici Europske unije, Australije, Japana, Singapura i Južne Koreje a pozvani su i oni iz Brazila, Čilea, Kenije, Meksika, Novog Zelanda, Norveške i Švicarske.

LONDON - Plastika i ostali petrokemijski proizvodi bit će ključni pokretači globalne potražnje za naftom do 2050. godine, nadoknađujući slabiju potrošnju motornih goriva, priopćila je u petak Međunarodna agencija za energiju (IEA). Unatoč nastojanjima vlada da smanje onečišćenje i ispuštanje ugljikovih spojeva iz nafte i plina u okoliš, snažan rast gospodarstava u nastajanju, poput Indije i Kine, potaknut će potražnju za petrokemijskim proizvodima, procjenjuju u agenciji za energetiku sa sjedištem u Parizu. Petrokemijski proizvodi dobivaju se iz nafte i plina a koriste se kao sirovina u proizvodnji široke palete proizvoda, od plastičnih boca i kozmetičkih proizvoda do gnojiva i eksploziva.

ZAGREB - Apple i Amazon neke su od 30 američkih kompanija i državnih agencija kojima su kineski špijuni krali podatke putem malih čipova umetnutih u matične ploče servera, tvrdi Bloomberg, dok te kompanije to opovrgavaju. Serveri su bili kompromitirani prilikom proizvodnje, a čipovi su, čim su prvi put aktivirani, nastavili raditi, piše ta agencija. Apple, Amazon i Super Micro Computer, koji je, kako tvrdi Bloomberg, proizveo te čipove, odbacili su te tvrdnje, nazivajući ih „neistinitima“. U oštrom Appleovom priopćenju navodi se kako nisu pronašli dokaz koji bi podupro optužbe, a isto je poručio i Amazon. Bloomberg je izvijestio kako je jednogodišnja istraga otkrila dokaze o širokom napada koji je omogućio Pekingu pristup 30 velikih kompanija i mnogim saveznim agencijama.

SEOUL - Samsung Electronics očekuje rekordnu operativnu dobit i rast prihoda od oko 5 posto u trećem tromjesečju ove godine, zahvaljujući snažnoj potražnji za memorijskim čipovima. Prema poslovnim procjenama, objavljenim u petak, južnokorejski tehnološki div procjenjuje da je njegova operativna dobit u proteklom kvartalu dosegnula 15,5 milijardi dolara, ili oko 17.500 milijardi wona, 20,4 posto više nego što je iznosila godinu dana prije. Konsolidirani prihodi tvrtke mogli bi, pak, dosegnuti 65.000 milijardi wona, 4,8 posto više nego godinu dana prije. Procjene Samsunga veće su nego što su očekivali analitičari. Posljednjih godina prihodi i dobit te tvrtke snažno rastu ponajviše zahvaljujući snažnoj potražnji za memorijskim čipovima za mobilne uređaje, no pad cijena pojedinih elektroničkih komponenti mogao bi u idućem razdoblju pritisnuti poslovne rezultate tog tehnološkog diva.

ZAGREB - U Hrvatskoj je u kolovozu potrošnja u maloprodaji porasla za 3,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već 48. mjesec zaredom kako je porasla, i to brže nego mjesec dana prije. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u kolovozu ojačala za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na kolovoz prošle godine porasla za 3,1 posto. To je brži rast u odnosu na srpanj, kada je potrošnja porasla 2,2 posto na godišnjoj razini. Tako je u kolovozu nastavljen rekordni pozitivni trend, s obzirom da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji put zabilježen u kolovozu 2014. godine.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u petak, u odnosu na tečajnicu od četvrtka ojačala prema euru za 0,07 posto, a na tjednoj razini, prema tečajnici od prošloga petka za 0,06 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od subote, iznosi 7,419397 kuna. Na vrijednosti je prema kuni ovoga tjedna oslabio i švicarski franak, za 1,11 posto, na 6,495139 kuna. Istodobno, prema hrvatskoj valuti su ojačali američki dolar i britanska funta, za 0,81 posto odnosno 0,68 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj dolara od 6,455017 kuna i funte od 8,414877 kuna. Prema jučerašnjoj tečajnici HNB-a, kuna je ojačala prema franku za 0,27 posto i dolaru za 0,06 posto, dok je prema funti oslabila za 0,36 posto.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 193
Utvrđena na dan 5.10.2018.
Primjenjuje se od 6.10.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,546489

4,560170

4,573851

Kanada

124

CAD

1

4,976211

4,991185

5,006159

Češka

203

CZK

1

0,286977

0,287841

0,288705

Danska

208

DKK

1

0,991680

0,994664

0,997648

Mađarska

348

HUF

100

2,275412

2,282259

2,289106

Japan

392

JPY

100

5,651417

5,668422

5,685427

Norveška

578

NOK

1

0,777452

0,779791

0,782130

Švedska

752

SEK

1

0,707724

0,709854

0,711984

Švicarska

756

CHF

1

6,475654

6,495139

6,514624

Velika Britanija

826

GBP

1

8,389632

8,414877

8,440122

SAD

840

USD

1

6,435652

6,455017

6,474382

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,782097

3,793477

3,804857

EMU

978

EUR

1

7,397139

7,419397

7,441655

Poljska

985

PLN

1

1,716274

1,721438

1,726602

Napomena:
Za 4.10.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,920501 kn. 

 



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus