23:01, 20. Listopad 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 6.lipnja 2018.

Objavljeno: 06.06.2018 u 11:33
Pregledano 137 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 6.lipnja 2018.

ZAGREB, 6.lipnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj W. Robert Kohorst poručio je u srijedu da radi izbjegavanja nepovoljnih scenarija, pri postizanju nagodbe u Agrokoru nijedna grupacija ne bi smjela imati više od 10 posto glasačkih prava u toj kompaniji. Kako je ustvrdio na poslovnom ručku u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, prije svega želi da poslovanje Agrokora putem nagodbe i odgovarajućeg restrukturiranja postane uspješno. No Kohorst smatra da, iako se čini da će se nagodba postići, nijedna pojedina grupacija ne bi smjela imati više od 10 posto glasačkih prava u Agrokoru. Napominje da se time izbjegavaju posljedice loše odluke jednog pojedinca ili grupe, dok se pri zajedničkom odlučivanju većeg broja ljudi s financijskim udjelom donose i bolje odluke.

ZAGREB - Glavna skupština Končar - Elektroindustrije odlučila je u srijedu da se dioničarima isplati dividenda u iznosu od 14 kuna po dionici, ili ukupno 35,9 milijuna kuna, odnosno nešto više od polovine prošlogodišnje neto dobiti. Končar - Elektroindustrija d.d. lani je ostvarila neto dobit u iznosu od 69,1 milijun kuna, a prema odluci dioničara na skupštini pet posto te dobiti ili 3,45 milijuna kuna rasporedit će se u zakonske rezerve, u rezerve za vlastite dionice šest milijuna kuna, a u ostale rezerve 23,7 milijuna kuna. Ukupno se tako rasporedilo 33,1 milijun kuna prošlogodišnje dobiti. Iz raspoložive/preostale dobiti isplatit će se dividenda u iznosu od 14 kuna po dionici, navodi se u priopćenju s glavne skupštine koju je kompanija objavila na Zagrebačkoj burzi.

LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima iznad razine od 75 dolara, balansirajući između naznaka da bi Venezuele mogla smanjiti izvoz i izvješća da je SAD od Saudijske Arabije i još nekih proizvođača zatražio povećanje proizvodnje. Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 75,33 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 40 centi nižoj cijeni, od 65,12 dolara. Zbog smanjenog izvoza iz Venezuele cijene su na londonskom tržištu u svibnju prekoračile 80 dolara za barel da bi se potom spustile pod utjecajem razgovora ostalih članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) o povećanju proizvodnje. OPEC je jutros odvojeno objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 72,78 dolara, što znači da je pala 78 centi u odnosu na prethodni trgovinski dan.

ZAGREB - Redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi (ZSE) u srijedu je iznosio 11,5 milijuna kuna, što je 6,6 milijuna kuna više nego jučer, a u probuđenom trgovanju porasli su i dionički indeksi, uz milijunski promet trima dionicama. Tako je Crobex povećan za 0,22 posto, na 1842,85 bodova, a Crobex10 za 0,12 posto, na 1062,79 bodova. Najveći promet ostvaren je dionicom Valamar Riviere, 3,3 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,24 posto, na 41,50 kuna. Povlaštenom dionicom Adris grupe trgovalo se za 1,85 milijuna kuna, uz pad cijene za 0,70 posto, na 427 kuna, a dionicom Zagrebačke banke ostvaren je promet od 1,3 milijuna kuna pri čemu joj je cijena ostala na 61 kuni. Kod dionica s većim prometom, za najvećih 6,67 posto, na 320 kuna, porasla je cijena dionice Hotela Maestral (promet 755,2 tisuće kuna), a za najvećih 5,81 posto, na 470 kuna pala je cijena dionice Atlantske plovidbe (promet 410,5 tisuća kuna).

ZAGREB - Iz Hrvatske se prvenstveno iseljava zbog neorganizirane i loše vođene države, nesposobnih političara i stranaka, beznađa i besperspektivnosti, pokazalo je istraživanje agencije Promocija plus predstavljeno u srijedu. Istraživanje je naručila Hrvatska udruga poslodavaca, a provedeno je od 15. ožujka do 15. svibnja na uzorku od 661 ispitanika, koji su iselili u 26 zemalja svijeta. Radi se o iseljavanju od trenutka ulaska Hrvatske u EU, dakle 1. srpnja 2013. do veljače 2018. Anketirani su kao najčešće razloge odlaska naveli neorganiziranu i loše vođenu državu, nesposobne političare i političke stranke bez vizije (8 posto svih odgovora), potom beznađe, besperspektivnost zemlje, propadanje države, društva i naroda (7,6 posto), te zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi i nepotizam (7,4 posto). Promatrajući profil novih iseljenika u radno-aktivnoj dobi, uočava se kako je najviše iseljenika u mlađim dobnim skupinama (82 posto mlađe od 40 godina). Direktor HUP-a Davor Majetić rekao je kako najviše odlaze visokoškolovani i najsposobniji. "Ako se ne počnemo mijenjati bit će još gore. Zbog svega ovoga imamo dramu na tržištu rada. Ljudi su razočarani ovom zemljom", kaže Majetić. Dodao je da država, ako se želi pokrenuti, mora postati jeftinija, manje uzimati i od poslodavaca i od radnika te da bi odnos bruto i neto plaće trebao biti daleko više u korist neto primanja.

ZAGREB - Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat poručio je u srijedu kako poduzetnike treba staviti u prvi plan, jer bez toga neće biti gospodarskog rasta i nastavit će se odljev kvalitetnih kadrova. Bez 'reanimacije' privatnog sektora i stavljanja poduzetnika u prvi plan neće biti gospodarskog rasta ni prosperiteta i nastavit će se odljev kvalitetnih i dobrih kadrova, istaknuo je Horvat na konferenciji "Strategije u vremenu disrupcije - nova pravila konkurentnosti", u organizaciji Hrvatske poštanske banke. Podsjetio je da svi koji vode privatne kompanije jako dobro znaju što njihove kompanija želi biti za pet, deset godina. "Bez takve jasne perspektive i državne politike vrtjet ćemo se krug i neće biti onog efekta koji smo si poželjeli", rekao je.

ZAGREB - Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u srijedu da u procesu nagodbe u Agrokoru svi neće biti sto posto zadovoljni, no kako je namjera Agrokor osposobiti za tržišnu utakmicu i njegovu filozofiju poslovanja postaviti na jedan drugačiji način. "Ono što je činjenica i čega smo svjesni je da u procesu nagodbe neće svi biti sto posto zadovoljni, ali naša je namjera i intencija da Agrokor osposobimo za jednu tržišnu utakmicu, da filozofiju poslovanja Agrokora postavimo na jedan drugačiji način", rekao je Horvat odgovarajući na pitanje novinara o jučerašnjem sastanku premijera Andreja Plenkovića s prvim zamjenikom predsjednika Uprave Sberbanka Maksimom Poletaevim. Kada je riječ o jučerašnjim sastancima, Horvat je kazao da oni za njega ne predstavljaju ništa novog i čudnog, kako premijer želi biti informiran te čuti drugu stranu koja sudjeluje u procesu nagodbe, a "koju u ovom trenutku vrlo dobro vodi i kanalizira izvanredna uprava".

WASHINGTON - Svjetska banka potvrdila je procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini, ali i blago snizila procjene rasta u iduće dvije godine, upozoravajući na slabiju podršku faktora koji su dosada podupirali rast zemalja-uvoznica sirovina u regiji, poput potražnje iz eurozone i isplate strukturnih fondova Europske unije. Prema najnovijim globalnim prognozama Svjetske banke, procjena rasta hrvatskog gospodarstva za ovu je godinu potvrđena na 2,6 posto. No, iduće bi godine gospodarstvo trebalo porasti 2,7 posto, za 0,1 postotni bod slabije no što su u Svjetskoj banci prognozirali u siječnju. Prognoza za 2020. godinu snižena je za 0,2 postotna boda, na 2,8 posto. U Svjetskoj banci konstatiraju da je rast u regiji Europe i središnje Azije oslabio krajem prošle godine zbog slabijeg rasta izvoza i ublaženih poticajnih mjera. Prognoza ovogodišnjeg rasta cijele regije podignuta je za 0,3 postotna boda, za 3,2 posto. Iduće godine prognozira se rast za 3,1 posto, što je za 0,1 postotni bod više no što su u Banci očekivali u siječnju. U 2020. godini blago usporavanje trebalo bi se nastaviti, uz prognoziranu stopu rasta od tri posto.

ZAGREB - Hrvatska elektroprivreda d.d. će 60 posto svoje prošlogodišnje dobiti, što je iznos od 218,4 milijuna kuna, uplatiti u državni proračun, odluka je glavne skupštine o kojoj su u srijedu izvijestili iz HEP-a. Glavna skupština HEP-a održana je jučer, a na njoj su dioničari odlučili i o upotrebi ostvarene dobiti u poslovanju prošloj godini, u kojoj je HEP d.d. ostvario neto dobit u iznosu od 364,02 milijuna kuna. U skladu s odlukom Vlade od 24. svibnja, kojom su tvrtke od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku obvezane da 60 posto dobiti nakon oporezivanja za prošlu godinu uplate u državni proračun, i najveći dio HEP-ove dobiti iz prošle godine bit će uplaćen u državni proračun. HEP će tako u državni proračun uplatiti 218,4 milijuna kuna, dok će u zadržanu dobit biti raspoređen iznos od 127,4 milijuna kuna, a u zakonske rezerve 18,2 milijuna kuna, odlučila je skupština.

ZAGREB - Najnovije istraživanje, koje je proveo Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), pokazalo je da se svake godine zbog krivotvorenja u 13 glavnih gospodarskih sektora u EU izgubi 60 milijardi eura, a u Hrvatskoj oko 398 milijuna eura ili 12,6 posto izravne prodaje. Podaci pokazuju da izravni godišnji gubitci u EU u tim sektorima iznose 60 milijardi eura, što čini 7,5 posto njihovih prihoda od prodaje, a to je posljedica krivotvorenih proizvoda na tržištu. Budući da isto tako zakoniti proizvođači proizvode manje nego što bi proizvodili kad ne bi bilo krivotvorenja, pa zapošljavaju i manje radnika, u tim se sektorima izravno gubi i 434.000 radnih mjesta. U izvješću se procjenjuje i da se godišnje u Hrvatskoj u 13 sektora zbog krivotvorenja gubi 12,6 posto izravne prodaje, što godišnje iznosi oko 398 milijuna eura ili 3 milijarde kuna, odnosno 94 eura ili 716 kuna po stanovniku. Sektori u Hrvatskoj s najvećim gubitcima u prodaji su sektor lijekova s gubitkom zbog 'piratstva' od 136 milijuna eura ili 11,7 posto izravne prodaje, te sektor odjeće 129 milijuna eura ili 14,3 posto. Zbog krivotvorenja u 13 sektora Hrvatska je izgubila, procjenjuje se, 3.981 radno mjesto.

BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu potvrdila odluku o nametanju dodatnih carina na određeni broj američkih proizvoda s čijim je popisom još ranije upoznala Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), pred kojom bi postupak trebao završiti do kraja ovoga mjeseca, što bi omogućilo uvođenje carina u srpnju. To je europski odgovor na američke carine na europski čelik i aluminij. SAD je 23. ožujka uveo carine od 25 posto na uvoz čelika te od 10 posto na uvoz aluminija. Od 1. lipnja carine vrijede i za uvoz iz Europe. "Uvođenje carina u potpunosti je u skladu s pravilima WTO-a, a odnosi se na popis proizvoda o kojem je WTO ranije obaviješten", objavila je Komisija dodajući da pravila WTO-a dopuštaju uvođenje zaštitnih carina koje odgovaraju šteti koje su američke mjere nanijele europskom izvozu, koji je 2017. godine iznosio 6,4 milijarde eura. Stoga će EU uvesti carine na američke proizvode do iznosa od 2,8 milijardi eura trgovinske razmjene. Carine na preostali iznos od 3,6 milijardi uvest će se kasnije - kroz tri godine ili nakon rješenja spora pred WTO-a, ako do njega dođe prije toga.

LUXEMBOURG - Promet u maloprodaji na razini Europske unije ubrzao je u travnju, uz dvostruko višu stopu mjesečnog rasta u odnosu na ožujak, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata. Na razini EU sezonski prilagođen promet u maloprodaji porastao je u travnju 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je zabilježio upola slabiji rast. U eurozoni je promet u maloprodaji u travnju osjetno usporio, uz stopu rasta od 0,1 posto u odnosu na ožujak kada je uvećan 0,4 posto. Na godišnjoj je razini promet u maloprodaji na razini EU-a u travnju porastao 1,7 posto, nakon 2,3-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. U eurozoni promet u maloprodaji uvećan je u travnju za 1,7 posto, nakon 1,5-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu.

PALO ALTO - Američki proizvođač računala HP Inc trenutno očekuje da 4.500 do 5.000 zaposlenika napusti tvrtku do kraja fiskalne 2019. godine, što je dio tekućeg plana restrukturiranja, objavila je ta tehnološka kompanija. U listopadu 2016. upravni odbor HP-a odobrio je plan restrukturiranja čija je provedba planirana do kraja fiskalne godine 2019., a u kojem je predviđeno ukidanje četiri tisuće radnih mjesta. U svibnju je, pak, tvrtka objavila da očekuje da će taj broj porasti za jedan do dva posto. Krajem lanjskog listopada tvrtka je zapošljavala 49 tisuća ljudi.

SAN FRANCISCO - Američki proizvođač električnih automobila Tesla objavio je dioničarima da surađuje s kineskim dužnosnicima u vezi projekta proizvodnje električnih automobila i baterija u Šangaju. Šef prodaje Robin Ren otkrio je planiranu lokaciju Tesline druge "gigatvornice", a suosnivač i direktor Elon Musk odgovarao je na pitanja dioničara na godišnjoj skupštini. "Nevjerojatno smo uzbuđeni što ćemo prvu gigatvornicu izvan SAD-a graditi u Kini, a posebno smo zadovoljni lokacijom u Šangaju", rekao je Ren. Da bi Teslina vozila bila cjenovno dostupna, bit će važno lokalizirati proizvodnju u najmanju ruku na razini kontinenta, kazao je Musk. U američkoj se kompaniji također nadaju da će do kraja godine odrediti i lokaciju "gigatvornice" u Europi, navodi se u priopćenju direktora, dodajući da očekuju da će ih na globalnoj razini imati 10 do 12.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u srijedu, u odnosu na tečajnicu od utorka, oslabila prema euru za 0,003 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od četvrtka, iznosi 7,376139 kuna. Istodobno je kuna ojačala prema svim ostalim promatranim inozemnim valutama - prema američkoj za 0,60 posto, švicarskoj za 0,77 posto i britanskoj za 0,24 posto. Tako srednji tečaj dolara iznosi 6,265301 kunu, franka 6,348342 kune i funte 8,416407 kuna.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 109
Utvrđena na dan 6.6.2018.
Primjenjuje se od 7.6.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,781852

4,796241

4,810630

Kanada

124

CAD

1

4,833395

4,847939

4,862483

Češka

203

CZK

1

0,286606

0,287468

0,288330

Danska

208

DKK

1

0,987991

0,990964

0,993937

Mađarska

348

HUF

100

2,306345

2,313285

2,320225

Japan

392

JPY

100

5,670453

5,687516

5,704579

Norveška

578

NOK

1

0,771087

0,773407

0,775727

Švedska

752

SEK

1

0,715580

0,717733

0,719886

Švicarska

756

CHF

1

6,329297

6,348342

6,367387

Velika Britanija

826

GBP

1

8,391158

8,416407

8,441656

SAD

840

USD

1

6,246505

6,265301

6,284097

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,760046

3,771360

3,782674

EMU

978

EUR

1

7,354011

7,376139

7,398267

Poljska

985

PLN

1

1,717384

1,722552

1,727720

Napomena:
Za 5.6.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,911227 kn. 

 



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus