00:44, 18. Studeni 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 5. studenoga 2018.

Objavljeno: 05.11.2018 u 08:39
Pregledano 78 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 5. studenoga 2018.

ZAGREB, 5. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

SHANGHAI - Hrvatski premijer Andrej Plenković službeno je u ponedjeljak u Shanghaiju otvorio prvi ured Hrvatske turističke zajednice (HTZ) na kineskom teritoriju, a koji bi trebao dodatno ojačati položaj Hrvatske na najpropulzivnijem svjetskom emitivnom turističkom tržištu. "Naše otvaranje prema Kini, prema kineskim turistima, posjetiteljima iz vaše zemlje, svakako je vrlo važan djelić mozaika hrvatske turističke promocije", rekao je Plenković otvarajući ured HTZ-a u poslovnoj četvrti 24-milijunskog Shanghaija, jednoj od postaja njegova višednevnog posjeta Kini. Podsjetio je da će ove godine Hrvatsku posjetiti četvrt milijuna kineskih turista, što je znatan porast u odnosu na prethodne godine. Prema podacima sustava eVisitor u prvih deset mjeseci ove godine kineski turisti su u Hrvatskoj ostvarili 216 tisuća dolazaka i 315 tisuća noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 43 posto u dolascima i 42 posto u noćenjima. Osim otvaranja ureda u Šangaju, HTZ provodi niz aktivnosti kako bi se taj trend povećanja broja kineskih turista nastavio.

RIJEKA - Više od tisuću radnika  3. maja, zajedno s Riječanima koji su im se pridružili tijekom prosvjednog marša od škvera do Korza i Trga 128. brigade Hrvatske vojske, prosvjedovalo je u ponedjeljak u središtu Rijeke tražeći isplatu plaća, nastavak proizvodnje i opstanak riječke brodogradnje. Uzvikujući "Ne damo 3. maj!", "Ovo je Rijeka", "Gdje su pare?", s natpisima "Krepat ne molat" , "3. maj - brodolom ortačkog kapitalizma"  i drugima, radnici su još jednom zatražili da se aktivnije radi na opstanku 3. maja. Prosvjed su svojom nazočnošću poduprli predstavnici Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, sindikata, saborski zastupnici iz županije te predstavnici gradova i općina u županiji. Predsjednik Sindikalnog odbora za opstojnost 3. maja Juraj Šoljić rekao je da je 3. maj, kada ga je preuzeo Uljanik, bio saniran, imao brodove u knjizi narudžbi, a u 2013. je ostvaren prihod od 760 milijuna kuna. "Nakon pet godina imamo samo jedan brod u knjizi narudžaba, drugi su otkazani, dug prema dobavljačima je 157 milijuna kuna, Uljanik nije vratio pozajmicu od 523 milijuna kuna, a riječko brodogradilište je u gubitku", kazao je. "Od Vlade i Ministarstva gospodarstva tražimo da nam se pomogne u procesu izdvajanja iz Uljanika, da se postavi nova izvanredna uprava 3. maja, koja će zaštiti njegove interese",  rekao je Šoljić.

PULA - Predsjednik Štrajkaškog odbora u pulskom Uljaniku i čelnik Jadranskog sindikata Boris Cerovac najavio je u ponedjeljak da će radnici, ukoliko u sljedeća dva dana ne budu poznata rješenja za isplatu rujanske plaće, "puno rigoroznije" krenuti u štrajk, a za tjedan dana kreću i u Zagreb. "Više nemamo vremena. Ako u iduća dva dana ne bude rješenja, Štrajkaški odbor je odnio odluku da se puno rigoroznije ide u štrajk. Nikome se neće svidjeti to što ćemo raditi", izjavio je Cerovac i dodao da od četvrtka, ukoliko se ne pronađe rješenje za isplatu plaće, niti jedan kooperant u pulskom brodogradilištu neće raditi. "Kako stvari stoje, ponovno ćemo izaći na ulice, a u ponedjeljak krećemo u Zagreb. Ukratko - nećemo mirovati", poručio je. Potvrdio je da se Uprava Uljanika u ponedjeljak sastala s konzultantima oko programa restrukturiranja, koji bi za desetak dana nova Uprava trebala predati Ministarstvu gospodarstva.

ROVINJ - Pred hrvatskom energetikom je izazovno razdoblje, kako zbog pripreme novih strateških dokumenata kao što su nova strategija energetskog razvoja te strategija niskougljičnog razvoja, tako i digitalizacije i potrebe ulaganja u digitalnu infrastrukturu i programsku podršku, istaknuto je u ponedjeljak u Rovinju na 13. simpoziju o sustavu vođenja elektroenergetskog sustava. Taj skup organizira hrvatski ogranka CIGRÉ (Međunarodnog udruženja za velike elektroenergetske sustave), a održava se od 5. do 7. studenoga u Rovinju gdje je okupio oko 600 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić istaknuo je kako se u ovom trenutku na razini Ministarstva razvijaju dva krovna dokumenta - s jedne strane energetska strategija Republike Hrvatske, a s druge strane niskougljična strategija. Smatra izazovnim razdoblje koje je pred Hrvatskom u kontekstu tih dvaju dokumenata, a najavio je i da će za koji dan u javno savjetovanje ići izmjene zakona o tržištu toplinske energije. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat traži da se 2019. počne doživljavati kao godina digitalne transformacije.

ZAGREB - Ministarstvo državne imovine poručilo je u ponedjeljak da je postupak natječaja za prodaju državnog udjela u Hotelima Maestral jednak za sve ponuditelje, čime su odgovorili na medijske napise da je češki veleposlanik u Hrvatskoj Vladimir Zavazal u pismu nadležnim institucijama upozorio da su na tom natječaju favorizirane hrvatske tvrtke u odnosu na češke. "Natječaj za kupnju dionica društva Hoteli Maestral d.d., Dubrovnik provodi se sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom, Uredbi o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela i odluci Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju te je postupak natječaja jednak za sve ponuditelje", stoji u odgovoru Ministarstva državne imovine na upit Hine jesu li dobili pismo veleposlanika Zavazala u kojem izražava sumnju da će češki ulagači biti zakinuti u odnosu na hrvatske tvrtke u tom postupku te u kojem tvrdi da je jedan od ponuđača, a riječ je o hrvatskoj tvrtci, predala nepotpunu dokumentaciju. Javni poziv za prikupljanje obvezujućih ponuda za kupnju 355.520 dionica ili 68,94 posto temeljnog kapitala dubrovačke tvrtke Hoteli Maestral raspisan je u kolovozu, po početnoj cijeni od 126,8 milijuna kuna. CERP je 24.  listopada objavio da su pristigle tri obvezujuće ponude - češki J&T IB Capital Markets ponudio je cijenu od 145,9 milijuna kuna, češki fond Eco Investment 141,07 milijuna kuna, a zagrebačka tvrtka PND Strategija 153,5 milijuna kuna.

PETRINJA - Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić uručio je u ponedjeljak u Petrinji predstavnicima Udruge uzgajivača banijske šare rješenje kojim je ta vrsta svinja priznata kao nova izvorna i zaštićena pasmina. Tim je banijska šara, uz crnu slavonsku svinju i turopoljsku svinju, treća priznata zaštićena pasmina svinja u Hrvatskoj. Postupak priznavanja autohtone pasmine počeo je prije desetak godina na poticaj samih uzgajivača. "Prije 50-60 godina ovdje je sve bilo prepuno ove vrste svinja, ali je ona vremenom gotovo potpuno iščeznula. Zahvaljujući projektu Udruge uzgajivača, koji su sačuvali nekoliko primjeraka, i Grada Petrinje, koji je dao poticaj i prva sredstva, došli smo do toga da se ova pasmina spasi od zaborava, da dobije zaštitu", rekao je Tolušić. Istaknuo je kako to ujedno znači i veće poticaje za uzgajivače jer su meso i prerađevine od takve svinje prepoznati, što proizvođačima omogućuje veću zaradu.

ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca je Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava dostavila prikupljene potrebe svojih članova za zapošljavanjem stranih radnika u 2019. godini, izvijestili su u ponedjeljak iz HUP-a, ističući i da su ove godine iskazane najveća potreba za zapošljavanjem stranaca do sada, što ukazuje na povećanje trenda nedostatka radne snage u Hrvatskoj. Prikupljene potrebe koje je HUP dostavio Ministarstvu "predstavljaju samo dio potreba koje poslodavci trenutno prijavljuju jer nisu u mogućnosti s potpunom sigurnošću planirati već sada sve aktivnosti za narednu godinu", kažu u udruzi poslodavaca. Iz HUP-a podsjećaju da je ove godine kvota iznosila više od 30.000 radnih dozvola, ali vjeruju da će za 2019. taj broj biti znatno veći, kada se prikupe podaci i potrebe koje prikupljaju drugi dionici kao i resorna ministarstva, kojima se poduzetnici također izravno javljaju. Najveće potrebe, kako navode poslodavci, iskazane su u djelatnostima turizma i ugostiteljstva, trgovine, graditeljstva, metalne te prerađivačke industrije.

BRUXELLES - Svjetski bankovni sustav slanja poruka između međunarodnih banaka (SWIFT) objavio je u ponedjeljak da prekida poslovanje s nekim iranskim bankama pošto je Washington nametnuo nove sankcije Iranu, a što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozdravio kao "povijestan dan" jer će sankcije "ugušiti teroristički režim u Iranu". "Ova mjera, zbog koje žalimo, donesena je u interesu stabilnosti i integriteta cjelokupnog svjetskog financijskog sustava", priopćio je SWIFT, organizacija koja nosi ime prema kratici engleskog naziva za Svjetsko udruženje za međunarodne, međubankarske financijske telekomunikacije (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication).  Kako prenosi agencija AFP, ta organizacija za sjedištem u Belgiji priopćenje je objavila pošto je u ponedjeljak Washington obnovio sankcije financijskom, bankarskom i naftnom sektoru Irana.

ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze trgovanje su u ponedjeljak zaključili s različitim predznacima - Crobex je blago ojačao, a Crobex10 oslabio, dok je promet bio skroman jer nakon završetka sezone objava poslovnih rezultata kompanija nema vijesti koje bi mogle značajnije pokrenuti ulagače. Crobex indeks je u blagom plusu od 0,09 posto, na 1.771,45 bodova. Crobex10, pak, pada treći trgovinski dan za redom i s padom za 0,25 posto skliznuo je na 1.034,35 bodova, što je njegova najniža vrijednost od 19. listopada kada je trgovanje bio zaključio na 1.031,87 bodova. Redovni promet iznosio je danas tek 3,5 milijuna kuna, što je oko 1,7 milijuna kuna manje nego u petak. Jedina s milijunskim prometom, 1,3 milijuna kuna, bila je dionica Valamar Riviere, kojoj je cijena snižena za 0,81 posto, na 36,90 kuna. Po prometu slijede povlaštene dionice Adris grupe, kojih je protrgovano za 423,96 tisuća kuna. Cijena im je pritom u minusu od 0,70 posto, na 427 kuna. Među dionicama s više od sto tisuća kuna prometa veći su pad cijene zabilježile dionice Atlantske plovidbe, za 1,52 posto, na 390 kuna, te Dalekovoda, za 2,81 posto, na 9 kuna. Nasuprot tomu, među rijetkim likvidnijim dobitnicama su dionice Ericssona Nikole Tesle s rastom cijene za 0,48 posto, na 1.045 kuna, te Auto Hrvatske, za 1,43 posto, na 710 kuna.

ROVINJ - Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u ponedjeljak da država ne će partnerima pošto-poto darovati brodogradilišta u Puli i Rijeci, samo zato jer se ta poduzeća sada nalaze u poslovnim teškoćama te je za utorak najavio sastanak s novom Upravom Uljanika. Na upit Hine o tome ima li uopće interesa strateških partnera za Uljanik, ministar Horvat je odgovorio potvrdno. "U razgovorima i s Fincantieriem i sa Smartholdingom, ali i s Damenom za 3. maj, nešto manje za Uljanik, ima interesa, ali moramo biti svjesni činjenice da mi zbog poteškoća koje se događaju i u Puli i u Rijeci ne smijemo partnerima pošto-poto darovati ta brodogradilišta. Ta brodogradilišta imaju znanje, tradiciju i brend što ima svoju vrijednost", kazao je Horvat na margini 13. Simpozija o sustavu vođenja elektroenergetskog sustava u organizaciji hrvatskog ogranka CIGRÉ (Međunarodno udruženje za velike elektroenergetske sustave).

RIJEKA - Radnici brodogradilišta 3. maj, njih više od tisuću, u ponedjeljak su krenuli u prosvjedni marš od istočnog izlaza iz brodogradilišta do središta Rijeke i Trga 128. brigade Hrvatske vojske gdje će u podne održati prosvjedni skup za opstanak brodogradilišta i radnih mjesta. Radnici 3. maja u štrajku su zbog neisplate rujanskih plaća od 22. listopada. Prosvjedni mimohod i skup za opstanak brodogradnje organizirao je Štrajkaški odbor, a radnici su pozvali sve građane Rijeke i Primorsko-goranske županije da im se pridruže. Brodograditelji traže da im se omogući nastavak proizvodnje, izdvajanje iz Uljanik grupe i pronalazak kvalitetnog i novog partnera te uključivanje u procese pregovaranja s mogućim strateškim partnerima.  Traže da Uljanik vrati pozajmicu od 523 milijuna kuna, koju mu je dao 3. maj, ostavku direktora 3. maja Maksimilijana Percana te deblokadu poslovnog računa.

ZAGREB - Vladine mjere za obustavu ovrha i otpis dugova građanima najveće efekte su polučile kod onih čiji su dugovi stariji od godinu dana, kao i onih čiji ukupan iznos duga premašuje 10 milijuna kuna, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju HUB-ove analize "Ovršeni dug (blokade) građana: nakon vladinih mjera". Direktor Arhivanalitike i ekonomski analitičar HUB-a Velimir Šonje je kazao da je usporedbom podataka od 30. lipnja i 30. rujna utvrđeno da se kod kratkotrajnih blokada broj blokiranih građana i iznos njihova duga i dalje polagano smanjuje - broj je smanjen sa 45.114 na 41.187 ili 8,7 posto, a njihov dug s 1,23 milijardi kuna, na 970  milijuna. Kod dugova starijih od 365 dana zabilježeno je smanjenje sa 41,8 milijardi kuna na 17,1 milijardu, ili za 59 posto. No, puno je manji efekt kad se gleda broj deblokiranih ljudi, njihov je broj smanjen za 6 posto, s 279 tisuća na 233 tisuće osoba. Kada se gledaju dužnici kojima su najviše smanjeni iznosi dugova, najveći dio se odnosi na dužnike čiji ukupan dug prelazi 10 milijuna kuna. "Ne želim tvrditi da Vladine mjere nisu imale efekta (...) međutim kada gledamo širu sliku, vidimo da su efekti vladinih mjera u otprilike 80 posto slučajeva koncentrirani kod velikih dužnika", poručuje Šonje. Direktor HUB-a Zdenko Adrović izvijestio je da je dug najvećeg pojedinačnog dužnika iznosio 404 milijuna kuna, dok najdulji dug datira preko osam tisuća dana.

ZAGREB - Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju srpnja 281,6 milijardi kuna, što je 2,5 milijardi ili 0,9 posto manje nego mjesec dana prije, navode analitičari Raiffeisenbank Austria koji očekuju nastavak pozitivnih kretanja, unatoč riziku od jamstava Uljanik grupi. U odnosu na kraj 2017., dug opće države na kraju srpnja bio je niži za 1,7 milijardi kuna ili 0,6 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke. U odnosu na srpanj prošle godine, javni dug je stagnirao. Pritom je vanjska komponenta duga na godišnjoj razini bila viša za 2,2 milijarde kuna ili 2,1 posto te dosegnula 105,15 milijardi kuna. Unutarnja komponenta duga smanjila se, pak, za 2 milijarde kuna ili 1,1 posto, na 176,5 milijardi kuna. "Iako do kraja godine očekujemo nastavak povoljnih trendova u dinamici kretanja javnog duga, uz udio javnog duga u BDP-a na razini oko 78 posto na kraju 2018., negativan rizik proizlazi iz novonastalih okolnosti vezanih za Uljanik grupu”, ističu analitičari RBA.

ZAGREB - U Hrvatskoj je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci prodano 54.080 novih putničkih vozila, što je 19,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je samo u listopadu prodano 4.007 novih auta ili 10,6 posto više, podaci su agencije Promocija plus. Od početka godine najviše je prodano Volkswagenovih vozila, 8.158, potom Renaultovih (5.308), dok je na trećem mjestu najprodavanijih marki Opel sa 4.903 prodana primjerka.

ZAGREB - Podatci Državnog zavoda za statistiku o ostvarenom prirodu ranih usjeva u 2018. pokazuju povećanje priroda uljane repice i pšenice, dok je pao prirod ječma i zobi. Prema privremenim podacima DZS-a, sa stanjem 15. kolovoza, uljane repice je ove godine proizvedeno 154 tisuće tona, što je 13,2 posto više nego u godini ranije. Prirod po hektaru je iznosio 2,8 tona, što je na razini prošle godine. Uzrok povećanom prirodu uljene repice, kako navode statističari, je veća žetvena površina, i to za 6.000 hektara. Rast je zabilježen i kod pšenice koje je ove godine proizvedeno 6,3 posto više ili 725 tisuća tona, a prirod po hektaru je iznosio 5,4 tone, što je smanjenje u odnosu na godinu ranije kada je bio 5,9 tona. Podaci DZS-a pokazuju da je ove godine proizvodnja zobi smanjena za 35,3 posto, na 44 tisuće tona, a ječma za 14,2 posto, na 223 tisuće tona. Prirod ječma i zobi, napominju iz DZS-a, smanjio se zbog smanjenja žetvene površine i to za zob za 7.000 hektara, a za ječam za 4.000 hektara.

SHANGHAI - Kineski predsjednik Xi Jinping otvorio je u ponedjeljak u Shanghaiju prvi, povijesni uvozni sajam China International Import Expo (CIIE), obećavši da će nastaviti otvarati kinesko tržište za strane proizvode i smanjiti uvozne carine. Kina je organizirala uvozni sajam kako bi ublažila kritike da njezina trgovinska politika i golemi suficit narušavaju ravnotežu svjetskog gospodarstva, te pokazala da može biti globalni gospodarski lider. Otvaranju CIIE-a nazočilo je petnaestak čelnika država i vlada među kojima i ruski premijer Dmitrij Medvedev, mađarski premijer Viktor Orban i češki predsjednik Miloš Zeman, te hrvatski premijer Andrej Plenković koji boravi u petodnevnom radnom posjeti Kini. Kineski predsjednik naglasio je da Kina podupire globalnu slobodnu trgovinu te da se protivi protekcionizmu. "Ekonomska globalizacija suočava se s preprekama, multilateralizam i sustav slobodne trgovine su ugroženi, faktori nestabilnosti i neizvjesnosti sve su brojniji, a rizici sve veći", rekao je Xi, aludirajući na trgovinski rat koji traje između Pekinga i Washingtona. Inače, na sajmu, koji se održava od 5. do 10. studenoga u Nacionalnom izložbenom i konferencijskom centru u Šangaju, sudjeluje više od 3000 tvrtki iz 130 zemalja, među njima i 27 hrvatskih. Organizatori očekuju više od 300 tisuća posjetitelja.

PEKING - Vrijednost izvoznih narudžbi za SAD na posljednjem kineskom Canton sajmu pala je za 30,3 posto u odnosu na godinu ranije, priopćio je organizator sajma Kineski centar za vanjsku trgovinu (CFTC), što ukazuje na posljedice trgovinskog sukoba između Washingtona i Pekinga. Izvozne narudžbe u Australiju i Kanadu pale su, pak, za 8,9, odnosno 7,3 posto tijekom jesenskog Kanton sajma koji se održava dva puta godišnje u Guangzhou u južnoj pokrajini Guangdong. Međutim, narudžbe Japana, zemalja ASEAN-a, BRICS-a i Južne Koreje  porasle su na godišnjoj razini, navodi se u priopćenju CFTC-a na internetskoj stranici. Japan predvodi rast sa skokom narudžbi za 74,4 posto u odnosu na lani. Ukupni izvozni sporazumi na najvećem kineskom trgovinskom sajmu pali su za jedan posto, na 206,5 milijardi juana ili 29,86 milijardi dolara.

SHANGHAI - Američko-kineski trgovinski rat je "najgluplja stvar na ovom svijetu", izjavio je u ponedjeljak Jack Ma, direktor najvrednije azijske kompanije s izlistanim dionicama na burzi Alibaba Group Holdinga. Dvije zemlje međusobno su uvele uvozne carine na stotine milijardi dolara vrijednu robu, a američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će, ako se trgovinski spore ne razriješi, udariti s carinama i na preostalih 500 milijardi dolara kineskog izvoza u SAD. Američki trgovinski deficit s Kinom, koji Trump okrivljava za niz različitih gospodarskih boljki SAD-a, pomogao je stvoriti nova radna mjesta u SAD-u i bez njih ta bi zemlja imala velikih problema, istaknuo je Ma. Također, rekao je da će preusmjeravanje Kine na uvozni model gospodarstva "biti veliki udarac za mnoge tvrtke, no također će pružiti mnogo dobrih prilika velikom broju potrošača".

ZAGREB - Kompanija za usluge prijevoza Uber pokrenula je sustav članstva pod nazivom 'Ride Pass' u pet američkih gradova, kojim će putnicima omogućiti da izbjegnu povećanje cijena koje se mijenjaju ovisno o potražnji, a to bi im omogućilo uštede i do 15 posto mjesečno. Fiksna cijena članstva u Los Angelesu iznosit će 24,99 dolara mjesečno, dok će se u Austinu, Denveru, Miamiju i Orlandu naplaćivati 14,99 dolara. Uber planira proširiti taj sustav u druge američke gradove tijekom 2019., a poslovodstvo se nada kako će ta inicijativa uvjeriti putnike da je ekonomičnije koristiti Uber i odustati od korištenja vlastitih automobila.

ZAGREB - Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom, i to više od 6 posto, jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju, dok je SAD poručio da će izuzeti osam država iz američkih sankcija protiv Irana. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 6,1 posto, na 72,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,6 posto, na 63,15 dolara. Zbog najavljenih američkih sankcija na iranski izvoz nafte, tijekom ljeta cijene 'crnog zlata' snažno su rasle, pa su početkom listopada dosegnule najviše razine u posljednje četiri godine. No, u protekla četiri tjedna cijene su nafte potonule više od 15 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu.

LONDON - Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, iako su stupile na snagu američke sankcije Iranu, budući da su najavljena moguća izuzeća do sankcija, a i iz Teherana poručuju da će nastaviti prodavati naftu. Barel sirove nafte na londonskom tržištu jutros je pojeftinio za 30 centi, na 72,53 dolara, a za isto toliko cijena barela pala je i na američkom tržištu, gdje se njome trgovalo po 62,84 dolara. Na oba su tržišta cijene nafte niže za više od 15 posto u odnosu na najviše razine u četiri godine koje su u jednom trenutku dosegnule početkom listopada. Američke sankcije Teheranu stupile su na snagu u ponedjeljak. U odgovoru na njih iranski predsjednik Hassan Rouhani u obraćanju na državnoj televiziji poručio je da će Iran kršiti sankcije i nastaviti prodavati naftu. Washington je omogućio izuzeća od primjene sankcija nekim zemljama, a u petak je objavio da će privremeno dopustiti da osam uvoznika nastave kupovati iransku naftu.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u ponedjeljak, u odnosu na tečajnicu utvrđenu u petak, oslabila prema euru za 0,06 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od utorka, iznosi 7,432377 kuna. Na vrijednosti su prema kuni ojačale i američka i britanska valuta, američki dolar za 0,62 posto, a britanska funta za 0,60 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj dolara od 6,529939 kuna, a funta od 8,505810 kuna. Istodobno je švicarski franak oslabio prema kuni, i to za 0,08 posto, na 6,499105 kuna po srednjem tečaju HNB-a.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 212
Utvrđena na dan 5.11.2018.
Primjenjuje se od 6.11.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,685772

4,699872

4,713972

Kanada

124

CAD

1

4,968540

4,983490

4,998440

Češka

203

CZK

1

0,286757

0,287620

0,288483

Danska

208

DKK

1

0,993375

0,996364

0,999353

Mađarska

348

HUF

100

2,297628

2,304542

2,311456

Japan

392

JPY

100

5,748704

5,766002

5,783300

Norveška

578

NOK

1

0,777406

0,779745

0,782084

Švedska

752

SEK

1

0,717475

0,719634

0,721793

Švicarska

756

CHF

1

6,479608

6,499105

6,518602

Velika Britanija

826

GBP

1

8,480293

8,505810

8,531327

SAD

840

USD

1

6,510349

6,529939

6,549529

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,788714

3,800114

3,811514

EMU

978

EUR

1

7,410080

7,432377

7,454674

Poljska

985

PLN

1

1,718439

1,723610

1,728781

Napomena:
Za 2.11.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,113145 kn. 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus