07:50, 20. Studeni 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 4.srpnja 2018.

Objavljeno: 04.07.2018 u 07:36
Pregledano 193 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 4.srpnja 2018.

ZAGREB, 4.srpnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB -  Agrokorovi vjerovnici u srijedu su izglasali nagodbu, za koju su glasovali vjerovnici s 80,2 posto ukupnih tražbina. Za nagodbu u Agrokoru tako su glasovali vjerovnici s 27,08 milijardi kuna tražbina od ukupnog iznosa od 33,75 milijardi kuna. Sada svi prisutni vjerovnici moraju potpisati zapisnik, čime je ročište gotovo. Sutkinja Nevenka Siladi Rstić najavila je da bi već u četvrtak Trgovački sud mogao donijeti rješenje kojim će potvrditi zakonitost nagodbe vjerovnika. Na ročištu su pravo glasa imali vjerovnici s ukupno 33,7 milijardi kuna tražbina, od čega je na ročištu u Ciboni prisutno oko 450 predstavnika vjerovnika s tražbinama ukupno vrijednim 31,86 milijardi kuna. Predstavnici vjerovnika su nešto prije 14 sati izglasali da svi prisutni vjerovnici s osporenim tražbinama također imaju pravo glasa o nagodbi. Nakon što je u stanci točno izračunato koliko će vjerovnika i s koliko tražbina imati pravo glasa, sutkinja Siladi Rstić je izvijestila da su vjerovnici s ukupno 8,43 milijarde kuna osporenih tražbina također dobili pravo glasa. Taj iznos pribrojen je ranijem ukupnom iznosu nenamirenih tražbina s pravom glasa u iznosu od 25,3 milijarde kuna te tako pravo glasa imaju predstavnici vjerovnika s ukupno 33,75 milijardi kuna odnosno 2.978 vjerovnika.

ZAGREB -
Izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško istaknuo je u srijedu kako je zadovoljan što su vjerovnici podržali nagodbu s udjelom u ukupnim tražbinama većim od 80 posto, što je daleko više od potrebne većine. "Danas su vjerovnici Agrokora priveli gotovo kraju postupak izvanredne uprave. Preostaje nam čekanje pravomoćnosti presude i sama implementacija nagodbe. Izrazio bih zadovoljstvo što su vjerovnici podržali nagodbu s više od 80 posto, što je daleko više od zakonom vrlo visoko predviđene dvotrećinske većine", rekao je Peruško. Na novinarski upit ima li poruku za one koji misle osporavati nagodbu, Peruško je rekao da svatko može iskoristiti svoje zakonsko pravo te da izvanredna uprava nema poseban komentar na to. Zamjenica izvanrednog povjerenika Irena Weber istaknula je da Agrokorove kompanije posluju vrlo dobro, iznad planova održivosti, te se nada da će se zadržati taj uzlazni trend. "Nadamo se da ćemo nakon isteka prijelaznog razdoblja, nakon što Visoki trgovački sud donese odluku o pravomoćnosti nagodbe, predati vjerovnicima kompaniju u bitno boljem položaju nego je bila prije godinu dana", rekla je Weber.

VARAŽDIN -
Premijer Andrej Plenković u srijedu je u Varaždinu, komentirajući postignutu nagodbu u Agrokoru, izjavio kako je bitno da novi suvlasnici u koncernu pokažu vjeru u novu kompaniju i u njezinu sposobnost da generira dobit. Premijer je na pitanje novinara je li mu 'pao kamen sa srca' zbog uspješnog završetka nagodbe u Agrokoru, kazao da prije svega čestita većini vjerovnika koji su izglasali nagodbu. "Želim ponoviti da su hrvatska država i Vlada u vrlo kratkom roku, u zahtjevnim okolnostima, i u kontekstu koji se sada potpuno zaboravlja, kada je Agrokoru prijetio stečaj i financijska katastrofa za brojne tvrtke i dobavljače i male poljoprivrednike, ipak našla rješenje u razumom roku od 15 mjeseci da se sačuvaju radna mjesta i da omogućimo ekonomsku budućnost i Agrokora i njegovih partnera", poručio je. Plenković je, odgovarajući na upit, rekao i da sada slijedi faza potvrde nagodbe od Visokog trgovačkog suda, pa faza implementacije, procijenivši da će to 'uzeti' barem još pola godine, a u konačnici slijedi i  nova vlasnička struktura koja će napraviti i novu strukturu korporativnog upravljanja.

ZAGREB -
Predstavnica dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću Agrokora Marica Vidaković izjavila je u srijedu kako je ishod glasovanja o nagodbi za dobavljače očekivan te kako nakon izglasavanja nagodbe slijedi zahtjevna faza njene primjene. Očekivala sam ovaj postotak, jer kroz punomoći koje smo dobili u udruzi mogli smo predvidjeti koji će biti rezultat, rekla je Vidaković u izjavi za novinare nakon što su vjerovnici na sudskom ročištu s 80,2 posto izglasali nagodbu u sklopu izvanredne uprave u Agrokoru. Upitana kakva su njezina očekivanja za dalje, odgovorila je da je završena dosta naporna faza, a slijedi vrlo značajna faza implementacije, kako bi se provelo ono što je dogovoreno, bilo da je riječ o naplati graničnog duga ili zastupljenosti na Konzumovim policama što je, kako je rekla, dobavljačima vrlo važno. "Važne su nam i proizvodne kompanije, jer je to naš domaći proizvod pa nam je oporavak itekako bitan", rekla je.

ZAGREB -
Adris grupa u srijedu je, nakon izglasavanja nagodbe u Agrokoru, priopćila da ostaje kod svojih ranije izloženih argumenata zbog kojih nije podržala nagodbu te da će ustrajati u zaštiti svojih interesa. "Ostajemo kod svih argumenata koje smo iznijeli u javnosti i zbog kojih nismo podržali nagodbu vjerovnika.  Za nas je ovo vjerovničko-pravni, a ne politički ili neki drugi odnos. Ustrajat ćemo u zaštiti svojih interesa", priopćeno je iz Adris grupe. Iz Adrisa su i ranije poručivali kako ne mogu podržati nagodbu vjerovnika Agrokora koja nije ni pravedna ni poštena, dodavši da će vrijeme pokazati koliko je takva nagodba u hrvatskom nacionalnom interesu.

ZAGREB -
Financijski savjetnik za određenu grupu dobavljača i određene vlasnike dužničkih vrijednosnica Hrvoje Japunčić kazao je u srijedu da određeni vjerovnici nisu glasovali za nagodbu prvenstveno iz pragmatičkih razloga, odnosno nezadovoljstva koliko su dosad plaćeni i koliko će biti u budućnosti, kao i koliki će biti njihov vlasnički udjel u novom Agrokoru. Napominje da svi koji su glasovali protiv imaju zakonski rok od 15 dana da podnesu tužbu, nakon čega prvo slijedi rješenje Trgovačkog suda, nakon čega se ide na Visoki trgovački sud, tako da se "tamo negdje oko 10. mjeseca očekuje puna pravomoćnost". Upitan o procjeni toga hoće li Agrokor nastaviti poslovati kao jedna cjelina te postoji li takav dogovor među ključnim novim vlasnicima, Japunčić je kazao da je po njegovu, i mišljenju dijela stručne javnosti, bolje da Agrokor ostane grupa.

ZAGREB -
Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je izvijestio da je upravo završen proces izdavanja domaće obveznice na domaćem financijskom tržištu u iznosu od 10,5 milijardi kuna. "Dakle, kao što je zapisano u proračunu koji je Hrvatski sabor izglasao, za 2018. smo predvidjeli izdanje domaće obveznice u iznosu 10,5 milijardi kuna", rekao je Marić u Varaždinu nakon sastanka s predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina. Napominje da će se najveći dio toga izdanja koristiti za refinanciranje domaće obveznice koja dospijeva 10. srpnja u iznosu šest milijardi kuna. "Dvije su tranše ovog izdanja. Dulja je tranša 11 godina, iznosi pet milijardi kuna uz prinos 2,58 posto, a kraće izdanje je pet godina, vrijednosti 5,5 milijardi kuna, uz prinos 1,22 posto. Kada gledamo cjelokupno izdanje, to je ponderirano nešto ispod 1,9 posto, što, kada uspoređujemo s ovom obveznicom koju ćemo refinancirati, znači uštedu od 200 milijuna kuna na godišnjoj razini", izjavio je Marić novinarima.

ZAGREB -
Uprava Croatia Airlinesa izvijestila je u srijedu da je s obzirom na službenu najavu štrajka sindikata ORCA donijela nužne mjere kako bi se štetne posljedice što više umanjile pa će uz ostalo s početkom štrajka svim radnicima poništiti odobrenje za godišnje odmore tijekom srpnja i kolovoza, a radnicima koji štrajkaju će se razmjerno umanjiti plaće i svi dodaci na plaću. Uprava je također pozvala predstavnike svih sindikata na nastavak pregovora o kolektivnom ugovoru u četvrtak, 5. srpnja u 13 sati. Organizacija radnika Croatia Airlines (ORCA) u utorak je najavila štrajk zbog neprihvaćanja sindikalnog prijedloga kolektivnog ugovora, koji bi trebao početi u ponedjeljak, 9. srpnja u 6 sati, a trajati do ispunjenja štrajkaških zahtjeva ili odluke štrajkaškog odbora o njegovu prestanku. Iz Croatia Airlinesa u priopćenju ističu da je Uprava, s obzirom na tu službenu najavu štrajka, "bila prisiljena poduzeti nužne mjere kako bi se štetne posljedice umanjile što je više moguće", a poziva "sindikate i sve zaposlene na duboko promišljanje o značaju i posljedicama štrajka u ovom trenutku".

ZAGREB -
Nedavno osnovana nova udruga u hrvatskom turizmu Hrvatska udruga turizma (HUT) završila je proces registracije te je njezin upravni odbor za direktora izabrao Veljka Ostojića, dok je za predsjednika udruge već ranije izabran Tomislav Popović, predsjednik uprave rovinjske Maistre, izvijestili su u srijedu iz HUT-a. HUT je, kako kažu iz te udruge, u svibnju ove godine osnovana s ciljem bavljenja strateškim pitanjima hrvatskog turizma, koji čini 18 posto BDP-a i više od 10 posto zaposlenosti u Hrvatskoj.

BOULOGNE-BILLANCOURT -
Grad Pariz i grupa Renault objavili su da će udružiti snage na razvoju usluge prijevoza električnim vozilima za Parižane, stanovnike Ile-de-Francea i posjetitelje. U Renaultu ističu da njihova suradnja s pariškim gradskim vlastima svjedoči o zajedničkoj viziji mobilnosti u kontekstu izazova na području javnog zdravlja, klimatskih promjena, lakšeg putovanja, dostupnosti i ekonomskih prednosti. Suradnja će se realizirati kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim potezima usmjerenima na razvoj umreženih povezanih i autonomnih električnih vozila, dodaju u francuskoj tvrtki.

LONDON -
Cijene nafte prekoračile su u srijedu na međunarodnim tržištima razinu od 78 dolara uslijed napetosti na Bliskom Istoku i opetovanog pada američkih zaliha, povezanog s prekidom proizvodnje u velikom postrojenju u Kanadi. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 29 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 78,05 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 34 centa nižoj cijeni, od 73,80 dolara.

ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze nastavljaju kliziti treći trgovinski dan za redom, a najtrgovanija je u srijedu bila dionica Zagrebačke banke. Crobex indeks je pao za 0,26 posto, na 1.796,30 bodova, a Crobex10 za 0,27 posto, na 1.034,53 boda. Redovni promet dionicama bio je otprilike jednak jučerašnjem i iznosio je 6,1 milijun kuna. Jedine s milijunskim prometom bile su dionice Zagrebačke banke, kojih je protrgovano za 2,7 milijuna kuna. S porastom cijene za 1,97 posto, na 62,20 kuna, dionica Zagrebačke banke najveća je likvidnija dobitnica. Po prometu, koji je iznosio 984,1 tisuću kuna, slijede dionice HT-a, kojima cijena stagnira na 149 kuna. Više od pola milijuna kuna prometa imala je još samo dionica AD Plastika, 552,2 tisuće kuna. Cijena te dionice je u plusu od 0,25 posto, na 197 kuna. Mmeđu likvidnijim dionicama veći su pad cijene zabilježile dionice Ericssona Nikole Tesle, za 2,38 posto, na 1.025 kuna, te Atlantske plovidbe, za 2,13 posto, na 460 kuna. S padom cijene današnje su trgovanje zaključile i dionice Adris grupe, povlaštenima je cijena snižena za 0,71 posto, na 417 kuna, a redovnim za 1,25 posto, na 480 kuna.

ZAGREB - U dvorani Košarkaškog centra Dražen Petrović (Cibona) u Zagrebu održava se ročište na kojem Agrokorovi vjerovnici glasuju o nagodbi u sklopu procesa izvanredne uprave. Na početku ročišta, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Nevenka Siladi Rstić poručila je sudionicima ročišta da se danas glasa o nagodbi, a ne raspravlja o njoj. Pravo glasa imaju svi prisutni, što znači i vjerovnici osporenih tražbina, neovisno o tome je li im tražbina osporena od izvanrednog povjerenika ili drugih vjerovnika, kazala je. Prisutni su vjerovnici s iznosom nenamirenih tražbina s pravom glasa u iznosu od 23,35 milijardi kuna, što čini gotovo 95 posto tih tražbina.

ZAGREB - Inovativni poduzetnici-početnici i naprednija poduzeća koja još nisu na burzi, od 2019. moći će dobiti sredstva za tržišni razvoj i rast iz ESIF Fonda rizičnog kapitala, novog financijskog instrumenta na hrvatskom tržištu, najavila je u srijedu ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac na predstavljanju tog fonda. "ESIF Fond rizičnog kapitala potpuno je novi oblik ulaganja u mlada, inovativna i brzo rastuća poduzeća, a kapital će prikupljati prvenstveno za investicije usmjerene u tehnološke sektore, pogotovo one koji su identificirani u Strategiji pametne specijaliazacije RH 2016.-2020.", kazala je ministrica Žalac, ističući da je to prvo partnerstvo Europskog investicijskog fonda (EIF) i hrvatske Vlade u provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova. Naglasila je da je taj fond rezultat rada djelatnika njezinog Ministarstva i EIF-a, kojemu je Ministarstvo na temelju sporazuma od 7. lipnja dodijelilo 35 milijuna eura EU-ovih sredstava za implementaciju tog instrumenta, što podrazumijeva odabir upravitelja fonda ESIF, koji može biti bilo koje trgovačko društvo ili fond, pa i više njih.

ZAGREB - Hrvatska poštanska banka i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u srijedu su potpisali ugovor o prodaji svih 4,75 milijuna dionica Jadranske banke, kojom HPB postaje jedini vlasnik te banke sa sjedištem u Šibeniku. Ugovor su su u Ministarstvu financija, uz nazočnost resornog ministra Zdravka Marića, potpisali direktorica DAB-a Marija Hrebac i predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić. Vuić je tom prigodom poručio da im je ta kupnja značajna zbog tržišta u Dalmaciji gdje žele biti jače prisutni, ali i da dokažu da osim organskog rasta mogu rasti i akvizicijama, pri čemu se nada da će u budućnosti biti "prilike i za nešto veće". Glavna skupština HPB-a odobrila je prošli tjedan ponudu za kupnju i prijenos dionica Jadranske banke te ovlastila upravu da sklopi ugovor za stjecanje svih 4.747.229 redovnih dionica Jadranske banke, koje predstavljaju njezin temeljni kapital u iznosu od 50 milijuna kuna. Namjera HPB-a je, odmah po stjecanju kvalificiranog udjela, provesti dokapitalizaciju Jadranske banke u iznosu od 110 milijuna.

ZAGREB - Hrvatski javni dug krajem ožujka ove godine iznosio je 281,3 milijarde kuna, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), što predstavlja 76,2 posto BDP-a, pri čemu analitičari Raiffeiesenbank Austria (RBA) očekuju nastavak smanjivanja njegovog udjela u BDP-u. Iskazan prema metodologiji ESA 2010, javni dug Hrvatske iznosio je krajem prvog tromjesečja 281,3 milijarde kuna, što je za 936 milijuna kuna ili 0,9 posto više nego krajem veljače. Kako ističu iz RBA, to povećanje odraz je rasta vanjskog duga središnje države po osnovi dugoročnih državnih vrijednosnih papira. U odnosu na ožujak 2017., pak, javni dug smanjen je za 11,4 milijarde kuna. Smanjenju javnog duga na godišnjoj razini pridonio je pad kod obje komponente javnog duga.

ZAGREB - Hrvatsku je u prvih šest mjeseci ove godine posjetilo 6,4 milijuna turista, koji su ostvarili 25,4 milijuna noćenja, što su porasti od 10 i 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ), dodajući da je samo u lipnju turista bilo 4 posto više, a noćenja kao u lanjskom lipnju. Pozivajući se na podatke sustava eVisitor (turistički promet u komercijalnim i nekomercijalnim objektima) i eCrew (nautički charter), iz Glavnog ureda HTZ-a ističu da su većinu fizičkog prometa u prvih šest mjeseci ostvarili strani turisti, kojih je došlo 5,5 milijuna ili 12 posto više, dok su sa 22,2 milijuna noćenja u plusu od 10 posto. Među stranim turistima najviše su noćenja ostvarili Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Britanci i Poljaci. Poraste dolazaka od 10 te noćenja od 11 posto ostvarili su i domaći turisti u šest mjeseci.

ZAGREB - Šumarskom i drvno-tehnološkom sektoru dostupno je putem četiri trenutno otvorena natječaja 270 milijuna kuna bespovratnih sredstava, kojima se podupiru ulaganja u šumarstvo, izvijestilo je u srijedu Ministarstvo poljoprivrede. "Od 15 trenutno otvorenih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH, četiri se odnose na mjeru 8 kojom se podupiru ulaganja u šumarstvu od 50 do 100 posto ukupno prihvatljivih troškova, od pet tisuća eura do čak milijun eura, ovisno o podmjeri i tipu operacije", priopćili su iz Ministarstva. Europska sredstva se tako mogu dobiti za poboljšanje otpornosti šumskih ekosustava te uspostavu i uređenje poučnih staza i vidikovaca, zatim za modernizaciju tehnologija, strojeva i alata u šumsko-uzgojnim radovima te u predindustrijskoj preradi drva.

ZAGREB - Indeks slobodnih radnih mjesta OVI u lipnju je porastao za 25,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok desezonirane vrijednosti indeksa upućuju na blagi pad potražnje za radom na mjesečnoj razini, objavio je u srijedu Ekonomski institut, Zagreb. "U lipnju je OVI indeks porastao za 25,2 posto u odnosu na isti mjesec 2017., dok desezonirane vrijednosti indeksa upućuju na blagi pad potražnje za radom na mjesečnoj razini u iznosu od minus 3,3 posto. Izgleda da su se s početkom ljeta kapaciteti u turističkom sektoru već donekle popunili, pa stoga pad potražnje za radom u odnosu na svibanj nije neočekivan", navodi se u priopćenju EIZ-a. Pritom iz EIZ-a ističu kako je, unatoč usporavanju rastućeg trenda potražnje za radom u lipnju, OVI indeks u prvoj polovici godine bio 35 posto viši u odnosu na isto razdoblje lani.

LUXEMBOURG/ZAGREB - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Europskoj uniji u ovogodišnjem su svibnju uvećane na mjesečnoj razini, nakon gotovo stagnacije u prethodna dva mjeseca, dok je na godišnjoj razini njihov rast ubrzao, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u EU-u u cjelini u svibnju su tako uvećane jedan posto u odnosu na travanj, kad su porasle 0,1 posto na mjesečnoj razini, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće Eurostata. Rast od 0,1 posto zabilježen je i u ožujku. I u 19-članoj eurozoni su proizvođačke cijene porasle, za 0,8 posto, nakon stagnacije u travnju i ožujku. Rast cijena u EU pripisuje se 3,4-postotnom rastu cijena u sektoru energije, 0,3-postotnom rastu kod intermedijarnih roba, kao i kod trajnih potrošačkih roba, te 0,1-postotnom rastu cijena kapitalnih roba. Cijene su ostale nepromijenjene u kategoriji netrajnih potrošačkih roba.

LONDON - Gospodarske aktivnosti u eurozoni blago su ubrzale u lipnju, poduprte snažnijim rastom uslužnog sektora manje osjetljivog na previranja u međunarodnoj trgovini koja prigušuju raspoloženje kompanija, pokazalo je u srijedu mjesečno izvješće londonske tvrtke Markit. Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u lipnju za 0,8 bodova u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši 54,9 bodova, utvrdili su u Markitu, blago povisivši početnu procjenu njegove vrijednosti. "Gospodarski rast eurozone ponovo je ubrzao u lipnju, zaokruživši respektabilan rezultat u drugom tromjesečju, za koje podaci iz istraživanja signaliziraju rast BDP-a nešto iznad 0,5 posto", konstatira glavni poslovni ekonomist Markita Chris Williamson.

BRUXELLES/BERLIN - Kina pritišće Europsku uniju da objave snažnu zajedničku izjavu protiv trgovinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa na samitu koji će se održati kasnije tijekom srpnja, no nailazi na otpor, kažu europski dužnosnici. Na sastancima u Bruxellesu, Berlinu i Pekingu viši kineski dužnosnici, uključujući i zamjenika premijera Liu Hea i najvišeg diplomata kineske vlade državnog savjetnika Wang Yia, predložili su savez između dviju gospodarskih sila i ponudili veće otvaranje kineskog tržišta kao znak dobre volje. Jedan od prijedloga bio je da Kina i EU pokrenu zajedničku akciju protiv SAD-a u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. No, Europska unija, najveći svjetski trgovinski blok, odbacila je ideju povezivanja s Pekingom umjesto s Washingtonom, priopćilo je Reutersu pet dužnosnika i diplomata Europske unije uoči kinesko-europskog samita u Pekingu 16. i 17. srpnja. Umjesto toga, očekuje se da će samit završiti sa skromnim izjavama, koje potvrđuju predanost obiju strana multilateralnom trgovinskom sustavu i obećavaju uspostavu radne skupine za modernizaciju WTO-a, priopćili su dužnosnici EU.

ZAGREB - Za putničke agencije u EU sa srpnjem ove godine je počelo novo razdoblje poslovanja s primjenom direktive EU o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, koja potrošačima donosi veću zaštitu, a agencijama preciznije definiranje uvjeta pružanja usluga te druge novosti. Riječ je o direktivi EU-a koja je obvezna za sve članice, pa tako i Hrvatsku, i primjenjuje se od 1. srpnja, a koja je na snagu stupila krajem 2015., od kada su zemlje članice imale dvogodišnji rok da svoje nacionalne zakone usklade s odredbama te direktive. Ta se direktiva dugo pripremala i očekivala, s obzirom na sve brže promjene u prodaji i općenito trendova u turizmu, pogotovo vezano za rastuću upravu novih tehnologija i digitalnih online platformi za prodaju i rezervaciju putovanja, koje, prema podacima Europske komisije, preferira više od 120 milijuna Europljana.

ZÜRICH - Švicarski proizvođač cementa LafargeHolcim objavio je da je kupio američkog proizvođača gotovih betonskih smjesa Tarrant Beton u sklopu vala manjih akvizicija kojima nastoje potaknuti rast poslovanja. Švicarska kompanija kupila je Tarrant Beton sa sjedištem u urbanom području koje obuhvaća gradove Dallas, Fort Worth i Arlington u saveznoj američkoj državi državi Teksas kako bi ojačala prisutnost na svom najvećem tržištu, onome Sjedinjenih Država. Vrijednost transakcije nije navedena.

LONDON - Tečaj eura ojačao je u srijedu prema dolaru u opreznoj trgovini na međunarodnim tržištima zbog skorašnjeg stupanja na snagu američkih carina na uvoz roba iz Kine, a ulagači se drže po strani i zbog državnog praznika u SAD-u. U takvim je okolnostima euro jutros ojačao blagih 0,1 posto, na 1,1665 dolara. I japanski jen, zbog statusa valute-utočišta u nestabilnim vremenima, ojačao je 0,2 posto prema dolaru, pa se njime jutros trgovalo po 110,39 jena. U takvom je ozračju dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, skliznuo, pak, za 0,2 posto, na 94,505 bodova.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u srijedu, u odnosu na tečajnicu od utorka oslabila prema svim važnijim inozemnim valutama, pri čemu najmanje prema euru, za neznatnih 0,001 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a od srijede, koja se primjenjuje od četvrtka, iznosi 7,379257 kuna.  Kuna je najviše oslabila u odnosu na britansku funtu, za 0,38 posto, prema švicarskom franku oslabila je za 0,19 posto, a američkom dolaru 0,18 posto. Tako srednji tečaj funte iznosi 8,380758 kuna, franka 6,387308 kuna i dolara 6,343928 kuna.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 127
Utvrđena na dan 4.7.2018.
Primjenjuje se od 5.7.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,667335

4,681379

4,695423

Kanada

124

CAD

1

4,808575

4,823044

4,837513

Češka

203

CZK

1

0,282174

0,283023

0,283872

Danska

208

DKK

1

0,987427

0,990398

0,993369

Mađarska

348

HUF

100

2,254365

2,261148

2,267931

Japan

392

JPY

100

5,724494

5,741719

5,758944

Norveška

578

NOK

1

0,778506

0,780849

0,783192

Švedska

752

SEK

1

0,716370

0,718526

0,720682

Švicarska

756

CHF

1

6,368146

6,387308

6,406470

Velika Britanija

826

GBP

1

8,355616

8,380758

8,405900

SAD

840

USD

1

6,324896

6,343928

6,362960

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,761635

3,772954

3,784273

EMU

978

EUR

1

7,357119

7,379257

7,401395

Poljska

985

PLN

1

1,678519

1,683570

1,688621

Napomena:
Za 3.7.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,916611 kn. 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus