01:39, 14. Prosinac 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 4. prosinca 2018.

Objavljeno: 04.12.2018 u 12:07
Pregledano 56 puta

Autor: Icom, Hina
 Gopodarstvo 4. prosinca 2018.

ZAGREB 4. prosinca 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak da, ako se hrvatska i mađarska strana ne dogovore oko cijene otkupa dionica Ine od MOL-a, onda je to problem koji može biti i nepremostiv, jer nitko nije u poziciji da izdvaja više sredstava nego što ih može ili treba izdvojiti. Odgovarajući na upit na novinskoj konferenciji nakon summita Srednjoeuropske incijative (SEI), Plenković je rekao da Mađarska i Hrvatska oko pitanja Ine imaju različita stajališta. "Cijena povrata Ine u hrvatsko vlasništvo nije nešto što se može pregovarati niti preko noći niti je tako jednostavno. Dapače, znamo koliko je to kompleksno i u krajnjoj liniji, ako se ne dogovorimo o cijeni, onda to je po meni jedan problem koji može biti i nepremostiv, jer nitko nije u poziciji da izdvaja više sredstava nego što ih prema nekim procjenama može ili treba izdvojiti", kazao je Plenković.

ZAGREB - Hrvatska narodna banka intervenirala je u utorak na deviznom tržištu - od poslovnih je banaka kupila 494,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,405906 kuna za jedan euro, čime je u sustav 'ubacila' oko 3,66 milijardi kuna. To je treća devizna intervencija središnje banke u ovoj godini, a po iznosu i najveća intervencija u posljednjih gotovo 19 godina odnosno od početka 2000. godine. I današnjom, kao i intervencijama u svibnju i početkom ove godine, središnja banka nastoji spriječiti daljnje apercijacijske pritiske na kunu. Naime, srednji tečaj eura na tečajnici središnje banke pada od sredine prošlog tjedna te se na danas utvrđenoj tečajnoj listi po prvi put u gotovo četiri mjeseca spustio ispod 7,4 kune. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a u odnosu na tečajnicu od ponedjeljaka ojačala prema euru za 0,13 posto pa se tako srednji tečaj eura spustio na 7,397789 kuna. Zadnji je put srednji tečaj eura bio ispod razine od 7,4 kune u prvoj polovici kolovoza odnosno 7. kolovoza kada je na tečajnoj listi središnje banke iznosio 7,397202 kune.

ZAGREB - Trend pada udjela tzv. loših kredita nastavljen je i u trećem tromjesečju ove godine te je krajem rujna pao na 10,26 posto, na što i nadalje ponajviše utječe prodaja potraživanja, pokazuju u utorak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke. Udio loših kredita u odnosu na drugo tromjesečje smanjen je za 0,93 postotna boda, a na godišnjoj razini za 2,25 postotnih bodova. Po podacima središnje banke (prema metodologiji ESA 2010), krajem rujna ove godine banke su imale plasiranih gotovo 254 milijarde kuna kredita, od čega je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita bio iznos od 26,06 milijardi kuna, što je udio od 10,26 posto u ukupnim kreditima. Statistika HNB-a, također, pokazuje da udio loših kredita pada gotovo neprestano od sredine 2015. godine, kada je zabilježen njihov najveći udio - od 17,34 posto. Izuzetak su jedino prvo tromjesečje prošle i ove godine kada je bio zabilježen blagi rast. Pad tzv. loših kredita iz središnje banke u svojim publikacijama objašnjavaju uz ostalo i rastom aktivnosti rješavanja nenaplativih kredita, osobito putem prodaja potraživanja.

RIJEKA - Izgradnja tvornice peleta u Delnicama, tvrtke RST - Pellet, u Poslovnoj zoni Lučice kod Delnica je u završnoj fazi, početak proizvodnje planira se u siječnju sljedeće godine, a očekuje se proizvodnja 80 tisuća tona peleta na godinu, rečeno je u utorak tijekom obilaska gradilišta. Gradilište tvornice, u koju se ulaže oko 85 milijuna kuna i za koju se planira da postane jedna od najmodernijih tvornica peleta u Europi,  obišli su primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, vlasnik tvrtke RST pellet Richard Stuckler i  gradonačelnik Delnica Ivica Knežević. Građevinski radovi na prostoru bivših pogona tvrtke DIP Delnice započeli su u srpnju, a svu opremu i tehnologiju za tvornicu proizvele su domaće tvrtke.

ZAGREB - Tijekom proteklog vikenda završeno je pripajanje Splitske banke OTP banci, koja od danas posluje kao jedinstvena banka pod imenom OTP banka Hrvatska sa sjedištem u Splitu, priopćeno je u utorak iz OTP banke. "Banka će poslovati pod imenom OTP banka Hrvatska, sa sjedištem u Splitu. Središnje funkcije banke će, osim u Splitu, i dalje biti u Zadru i Zagrebu, s poslovnim centrima u Dubrovniku, Puli, Osijeku i Varaždinu", kaže se u priopćenju. Dodaje se kako pripajanjem nastaje četvrta po veličini banka u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od 11 posto, poslovno prisutna u svim hrvatskim regijama, sa 147 poslovnica i više od 500 bankomata.

ZAGREB - Nadzorni odbor Jadrolinije opozvao  je u utorak članove uprave Antu Vranješa i Predraga Govorčina, a razlog je nefunkcioniranje uprave, izvijestila je Jadrolinija u utorak. "Na današnjoj sjednici Nadzornog odbora Jadrolinije, a radi nefunkcioniranja Uprave, donesena je odluka o opozivu članova Uprave Ante Vranješa i Predraga Govorčina. Novi članovi Uprave bit će imenovani u najkraćem roku, i to do provedbe javnog natječaja, a najdulje na vrijeme od šest mjeseci", kaže se u Jadrolinijinu priopćenju. Jadrolinijina uprava ima tri člana. Nakon Vranješova i Govorčinova opoziva u njoj je ostao samo predsjednik, David Sopta.

ZAGREB - Hrvatske tvrtke u idućim godinama planiraju povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, pokazuje istraživanje tvrtke Deloitte. Deloitteovo izvješće o istraživanju i razvoju u korporacijama u srednjoj Europi pokazuje da više od dvije trećine tvrtki iz srednje Europe (67 posto) namjerava povećati svoje rashode za istraživanje i razvoj u sljedeće tri do pet godina, a 80 posto hrvatskih tvrtki je navelo kako planira povećati svoje rashode za istraživanje i razvoj u tom periodu. U odnosu na prethodno ispitivanje provedeno 2016. godine, većina tvrtki iz regije povećalo je svoje rashode za istraživanje i razvoj, a nešto više od polovice ispitanika (52 posto) smatra kako će njihove tvrtke trošiti više na istraživanje i razvoj u sljedećoj godini ili sljedećim dvjema godinama.

ZAGREB - Vijeće ministara EU-a za promet, telekomunikacije i energetiku potvrdilo je akte prema kojima se regulira cijena telefonskih poziva i SMS poruka unutar država članica i prema kojima će maksimalno dopuštene cijene iznositi 0,19 eura po minuti za pozive te 6 eurocenti po poruci, izvijestio je HAKOM u utorak. "Za krajnje korisnike najznačajnija je novost da se regulira maloprodajna cijena telefonskih poziva i SMS poruka koje se upućuju unutar država članica Europske unije. Regulirane će biti maloprodajne cijene koje se naplaćuju potrošačima, odnosno fizičkim osobama koje usluge koriste za svrhe koje nisu trgovačke, obrtničke ili profesionalne. Maksimalno dopuštene cijene iznosit će 0.19€ po minuti za pozive te 0.06€ po jednoj SMS poruci. Ove cijene ne uključuju PDV", kaće se u HAKOM-ovu priopćenju. Regulacija maloprodajnih cijena telefonskih poziva i SMS poruka primjenjivat će se od 15. svibnja 2019. godine, a HAKOM će prije primjene regulacije upoznati krajnje korisnike s detaljima.

PARIS - Francuska modna kuća Chanel objavila je u utorak da više neće koristiti kožu egzotičnih životinja u izradi torbi i ostalih proizvoda, što je naišlo na pozitivan odjek među aktivistima za zaštitu prava životinja. U budućim kreacijama nećemo više koristiti kožu egzotičnih životinja budući da je sve teže nabavljati kvalitetnu kožu na etički prihvatljiv način, pojasnio je modni direktor Chanela Bruno Pavlovsky. Torbe, kaputi i cipele od zmijske, krokodilske i kože raža vrlo su skupi, podsjeća AFP, napominjući da cijene Chanelovih torbi od kože tih životinja navodno dosežu i do devet tisuća eura. Danas su sa Chanelove internetske stranice uklonjene fotografije torbi od kože pitona iako se na Internetu mogu nabaviti rabljene po cijeni većoj od 5.500 eura, navodi se u izvješću francuske novinske agencije. Chanelov dizajner Karl Lagerfeld izjavio je za modni list Women's Wear Daily da je francuska kompanija sama odlučila odustati od upotrebe kože egzotičnih životinja umjesto da "nas na to prisile. Učinilo smo to zato što se (zabrana) već osjeća u zraku".

BRUXELLES - Visa i Mastercard predložili su 40 posto niže naknade na području Europske unije za plaćanja kreditnim i debitnim karticama izdanim izvan Unije kako bi ishodili obustavu istrage Komisije o kršenju ravnopravnog tržišnog natjecanja. U Europskoj komisiji smatraju da naknade koje kartične tvrtke naplaćuju trgovcima za prihvaćenje kartičnih plaćanja u konačnici znače više cijene za krajnje potrošače. Stoga Bruxelles već dulje od deset godina nastoji potaknuti kartične tvrtke da ih snize. Visa i Mastercard predložili su naknadu od 0,2 posto na plaćanja debitnim karticama, odnosno od 0,3 posto na plaćanja kreditnim karticama, objavila je u utorak Europska komisija. Tim bi se promjenama naknade za plaćanja karticama izdanim izvan EU-a izjednačile s onima za plaćanja karticama izdanim u Uniji, tumači Reuters.

LONDON - Cijene nafte prekoračile su u utorak na međunarodnim tržištima razinu od 62 dolara u očekivanju odluke vodećih proizvođača na čelu s Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) o ograničenju opskrbe a potporu im je pružila i smanjena kanadska ponuda. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila u plusu 56 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 62,25 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 20 centi višoj cijeni, od 53,15 dolara. Cijene su na oba tržišta poskočile u ponedjeljak nakon objave da su se američki predsjednik Donald Trump i njegov kineski kolega Xi Jinping na sastanku skupine 20 najrazvijenijih industrijaliziranih zemalja (G20) složili da treba napraviti pauzu u eskalaciji trgovinskog spora. Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 60,64 dolara, što znači da je porasla 2,39 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.

ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze u utorak su blago porasli, uz pad prometa u odnosu na ponedjeljak i bez dionice s prometom većim od milijun kuna u redovnom prometu. Crobex je u odnosu na ponedjeljak porastao za 0,27 posto, na 1736,83 boda, a Crobex10 povećan je za 0,13 posto, na 1018,51 bod. Redovni promet dionicama iznosio je 3,86 milijuna kuna, što je 1,39 milijuna kuna manje nego jučer. Pritom je najveći promet od 999,6 tisuća kuna ostvaren dionicom Atlantic grupe, a cijena joj je porasla za 2,78 posto, na 1.110 kuna. Dionicom Podravke trgovalo se za 480,4 tisuće kuna, uz rast cijene za 0,55 posto, na 366 kuna te dionica Valamar Riviere koje je protrgovano za 429,5 tisuća kuna i rast cijene za 0,29 posto, na 34,10 kuna. Dodatno je dionicom Podravke blok transakcijom ostvareno 2,19 milijuna kuna, po cijeni od 365 kuna. Kod dionica s većim prometom, cijena je za najvećih 9,65 posto, na 409 kuna, porasla dionici Atlantske plovidbe. Promet tom dionicom iznosio je 207,8 tisuća kuna. Istovremeno je za najvećih 1,01 posto, na 39,40 kuna, pala cijena dionice Tankerske Next Generationa, s prometom od 84,4 tisuće kuna.

ZAGREB - Premijer Andrej Plenković istaknuo je u utorak na poslovnom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore da gospodarstvo kombinacijom inovacija i konkurentnosti ostvaruje bolje rezultate, a na državi je odgovornost da osigura kvalitetan zakonski okvir koji će poduzetnicima omogućiti da budu bolji od konkurenata na međunarodnom tržištu. "Ta kombinacija inovacija i konkurentnosti daje vrlo jednostavan rezultat - ona gospodarstva i države koje se bolje prilagođavaju ubrzanim promjenama  na tržištu, koja idu u korak s tehnološkom revolucijom, koja prate digitalno društvo i digitalnu ekonomiju, ostvaruju bolje rezultate kada je riječ o robnoj razmjeni, izvozu i gospodarsko rastu", kazao je Plenković na poslovnom forumu "Inovacijama do konkurentnosti" koji se odražava u sklopu Summita srednjoeuropske inicijative. Na državama je, dodaje, odgovornost da prate i prepoznaju te trendove i osiguraju kvalitetan zakonski okvir koji će poduzetnicima omogućiti da budu bolji od konkurenata na tom otvorenom tržištu.

ZAGREB - Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u utorak da se problem Uljanika neće riješiti štrajkom te da bez relevantnog strateškog partnera koji financijski može pratiti restrukturiranje, restrukturiranja neće ni biti. Odgovarajući na pitanja novinara na maginama poslovnog foruma "Inovacijama do konkurentnosti", Horvat je kazao kako može ponavljati iste rečenice kao i u zadnja tri mjeseca - "bez relevantnog strateškog partnera koji financijski može pratiti restrukturiranje, restrukturiranja biti neće". Istaknuo je da će se problem Uljanika riješiti samo dovođenjem u Hrvatsku partnera koji će omjerom 50:50 htjeti i moći financirati rekonstruiranje brodogradnje i u Rijeci i u Puli. U ovom trenutku, dodao je, vrlo intenzivno se razgovara s dva moguća partnera, za koje je siguran "da imaju novac i da to žele". "Jedan i drugi partner su Ministarstvu gospodarstva podastrli vrlo jasno pismo namjere i blizu smo toga da zajedno s premijerom i Upravom dogovorimo zajednički sastanak unutar kojeg bi možda malo s Upravom promijenili smjer aktivnosti koje se danas događaju", rekao Horvat.

ZAGREB - Ministarstvo financija u utorak je na aukciji prodalo 1,87 milijardi kuna trezorskih zapisa, više od planiranoga, uz nisku kamatnu stopu 0,9 posto te 3,3 milijuna eura po nultoj kamatnoj stopi. Ministarstvo je na upis financijskim institucijama ponudilo milijardu kuna trezoraca, koliko ih dospijeva na naplatu te 10 milijuna eura. Financijske institucije, pak, podastrle su ponude u vrijednosti od 1,872 milijarde kuna, koje je Ministarstvo sve prihvatilo. Podastro je i 8,3 milijuna eura vrijednih ponuda, a Ministarstvo je prihvatilo 3,3 milijuna eura.

ZAGREB - Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile su dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 5,25 milijardi kuna, što je dvostruko više nego u istom razdoblju lani, pokazuju u utorak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke. Naime, dobit i profitabilnost banaka prošle su godine bile pod pritiskom povećanih troškova rezervacija zbog Agrokora, pa im je u devet mjeseci 2017. ukupna bruto dobit iznosila 2,63 milijarde kuna. Podaci HNB-a za prvih devet mjeseci ove godine odnose se na 23 banke, što je tri manje nego u istom razdoblju lani. Od ukupno 23 banke, s gubitkom je u prvih devet mjeseci poslovalo šest banaka, a njihov ukupni gubitak iznosi 52,5 milijuna kuna. Od toga se gotovo polovina, odnosno 22 milijuna kuna, odnosi na Veneto banku, koja je u listopadu ove godine pripojena Privrednoj banci Zagreb. PBZ je, pak, druga banka po visini bruto dobiti i, uz Zagrebačku banku, jedina banka s više od milijardu kuna dobiti u razdoblju siječanj-rujan ove godine. Naime, najveću je dobit prije poreza u prvih devet mjeseci ostvarila Zagrebačka banka, 1,7 milijardi kuna, a slijedi PBZ s bruto dobiti od 1,1 milijardu kuna.

ZAGREB - Ukupni krediti u Hrvatskoj iznosili su krajem listopada 249,7 milijardi kuna. što je za 4,2 milijarde ili 1,6 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je iznos kredita banaka na osnovu transakcija porastao, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA). Ukupni krediti, koji uključuju kredite središnjoj i lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima osim novčanih, u listopadu su na mjesečnoj razini stagnirali, dok su na godišnjoj pali. "Time su na godišnjoj razini ukupni krediti nastavili bilježiti negativne stope rasta koje, uz povremene iznimke, traju od studenog 2012.", navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke.

ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u utorak je izvijestila da je po prvi put kupila obveznice jedne hrvatske financijske institucije, uloživši 45 milijuna kuna u obveznice Erste&Steiermaerkische banke, hrvatske podružnice austrijske Erste banke. Erste banka je 30. studenoga izdala 300 milijuna kuna vrijedne obveznice, s rokom dospijeća u studenome 2023. godine. Kako se navodi u priopćenju EBRD-a, novac prikupljen prodajom obveznica Erste banka će iskoristiti za diverzifikaciju svoje baze za financiranje osnovnog poslovanja i ojačati bilancu imovine osiguranjem dugoročnog kunskog financiranja.

ZAGREB - Hrvatske ceste početkom ovoga tjedna raspisale su javno nadmetanje za izgradnju pristupnih cesta Pelješkom mostu, odnosno stonske obilaznice, procijenivši vrijednost tog posla na 449,16 milijuna kuna. Javno nadmetanje raspisano je za izgradnju stonske obilaznice, poddionice Sparagovići/Zaradeže - Prapratno i Prapratno-Doli, a rok za podnošenje ponuda je 21. siječnja iduće godine do podneva. Ukupna dužina pristupnih cesta Pelješkom mostu iznosi 30 kilometara, a na stonsku obilaznicu se odnosi 18 kilometara.

ZAGREB - Ministarstvo turizma predstavilo je u utorak projekt Hrvatski digitalni turizam - e turizam, vrijedan gotovo 40 milijuna kuna, koji bi razvojem pet e-usluga trebao dovesti do unaprjeđenja turističkog sektora i dodatnih koristi za pružatelje usluga i turiste. Projekt je dio sveobuhvatne strategije e-Hrvatska 2020, a sufinanciran je sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, odnosno Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Pet javnih usluga koje bi se do kraja 2020. godine kroz ovaj projekt trebale razviti, unaprijediti te međusobno povezati su središnji turistički registar, sustav za prijavu i odjavu gostiju u Hrvatskoj e-Visitor, portal croatia.hr te e-usluge upravnih i neupravnih postupaka.

ZAGREB - Ukupan broj zaposlenih u industriji u listopadu je bio manji za 0,6 posto u odnosu na rujan, dok je u odnosu na listopad prošle godine smanjen za 2,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupna proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do listopada 2018. veća je za 0,8 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, pokazuju podaci DZS-a.

ZAGREB -  Indeks slobodnih radnih mjesta OVI u studenom je porastao na godišnjoj razini za 16,9 posto, a na mjesečnoj za 3,3 posto, objavio je u utorak Ekonomski institut, Zagreb (EIZ), zamjećujući kako je u studenom i u prvih jedanaest mjeseci snažno porasla potražnja za liječnicima i stomatolozima te za medicinskim sestrama. "U studenom je OVI indeks porastao za 16,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok desezonirane vrijednosti indeksa upućuju na rast i na mjesečnoj razini u iznosu od 3,3 posto", navodi se u objavi EIZ-a. Analitičari Instituta ističu da rast prosječne vrijednosti indeksa u prvih jedanaest mjeseci ove, u odnosu na isto razdoblje lani, od 26,6 posto sugerira da je potražnja za radom snažno rasla i u ovoj godini. "Čini se kako ekonomski oporavak, praćen snažnom emigracijom stanovništva u radnoj dobi, dovodi do nemogućnosti popunjavanja novootvorenih radnih mjesta u kratkom roku te se i u budućnosti očekuje rast broja online oglasa za slobodna radna mjesta", ističu iz EIZ-a.

ZAGREB - Istraživanje MasterIndex koje je tvrtka Mastercard provela u studenom s GfK - Centrom za istraživanje tržišta, pokazalo je da gotovo polovica građana Hrvatske, njih 46 posto, planira ove zime jednodnevne izlete i višednevna putovanja u inozemstvo, objavili su u utorak iz Mastercarda. Online istraživanje MasterIndex provedeno je na uzorku od 1.002 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina. Prema rezultatima istraživanja četvrtina ispitanika, njih 27 posto, ne planira putovanja u inozemstvo, dok je preostala četvrtina, 28 posto, neodlučna. Od onih koji namjeravaju na zimovanje u inozemstvo, čak 60 posto planira adventsko putovanje ili izlet u neki od europskih gradova, dok će njih 23 posto doček Nove godine provesti na nekoj od bliskih europskih destinacija. Među njima, manji je broj onih koji planiraju nekakav drugačiji izlet (18 posto) ili skijaško putovanje (16 posto).

FRANKFURT - Njemačka kemijska i farmaceutska industrija predviđa sporiji rast u 2019. nakon ovogodišnjeg uzleta, posebice u segmentu proizvodnje lijekova, objavila je u utorak udruga proizvođača u tom sektoru. Tijekom 2019. očekuje se rast prometa za 2,5 posto, budući da će sukobi oko globalne trgovine i manje povoljni uvjeti u svjetskom gospodarstvu pritisnuti potražnju, izvijestili su iz udruge VCI. Sektor koji u Njemačkoj zapošljava 462 tisuće radnika pritišću aktualni sukob između Sjedinjenih Država, Europske unije i Kine, približavanje brexita i slabiji uvjeti na domaćem njemačkom tržištu.

ŽENEVA - Kina je bila motor 30-postotnog skoka zahtjeva za registracijom robnih žigova u 2017. godini, objavila je Svjetska organizacija za zaštitu intelektualnog vlasništva (WIPO), zaključivši da inovacije postaju glavno polje natjecanja svjetskih gospodarstava. Prošle je godine prema podacima WIPO-a registrirano ukupno 9,11 milijuna zahtjeva za registracijom robnih žigova. Ako se isključe razlike u sustavima registracije podnošenja zahtjeva, njihov je broj uvećan za 26,8 posto, na 12,39 milijuna, navode u WIPO-u. Broj zahtjeva za registracijom patenata porastao je 5,8 posto, na 3,2 milijuna, a podaci za ovu godinu pokazuju nastavak tog trenda, istaknuo je na konferenciji za novinare direktor WIPO-a Francis Gurry. Na Aziju otpada ukupno 65,1 posto zahtjeva za registracijom patenata, te 66,6 posto zahtjeva za registracijom robnih žigova i 67,9 posto zahtjeva za zaštitom dizajna.

WASHINGTON - Porezne olakšice kompanijama lišavaju škole u Sjedinjenim Državama milijardi dolara prihoda, pokazuje novo izvješće, usmjeravajući fokus javnosti na problematičan odnos koristi i štete od poreznih poticaja. U fiskalnoj 2017. javne škole u 28 američkih saveznih država ostale su bez 1,8 milijardi dolara prihoda zbog poreznih poticaja kompanijama na koje nemaju gotovo nikakvog utjecaja. Tim je novcem 10 saveznih država koje su izgubile najviše prihoda moglo zaposliti više od 28 tisuća učiteljica ili učitelja, utvrdili su autori izvješća iz ljevičarsko orijentirane washingtonske kompanije za intelektualne usluge Good Jobs First.

FRANKFURT - Njemački proizvođač luksuznih automobila Audi najavio je u utorak da će do 2023. uložiti 14 milijardi eura u električnu mobilnost, digitalizaciju i tehnologiju visoko automatizirane vožnje. Ukupno u idućih pet godina u Audiju planiraju 40 milijardi eura ulaganja, pokazuje priopćenje. Najavljuju i mjere restrukturiranja koje će već ove godine povećati dobit za milijardu eura.

HELSINKI - Finski proizvođač celuloze i papira Stora Enso izvijestio je u utorak da je udružio snage s lokalnom inovativnom kompanijom Sulapac na razvoju obnovljivih i biorazgradivih slamki u borbi protiv globalnog problema plastičnog otpada. Nove slamke trebale bi ući u prodaju u drugom tromjesečju iduće godine a bit će izrađene od drva i prirodnih veziva koja se mogu reciklirati industrijskim kompostiranjem. U slučaju da završe u moru, same će se razgraditi. Prototip nove slamke bit će predstavljen tokom dana u skupu u Helsinkiju na kojem se očekuje nekih 20 tisuća ulagača i poduzetnika okrenutih tehnologiji i inovacijama.

RICHMOND - Američki proizvođač cigareta Marlboro Altria pregovara s kanadskim proizvođačem kanabisa Cronosom o mogućim ulaganjima, izvijestili su u utorak britanski mediji. U kanadskoj grupi potvrdili su pregovore "o potencijalnoj investiciji grupe Altria u Cronos", navodi BBC. "Još nije postignut dogovor o takvoj transakciji i ne može se jamčiti da će takve rasprave dovesti do ulaganja ili neke druge transakcije koja uključuje dvije kompanije", poručuju iz Cronosa.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u utorak, u odnosu na tečajnicu od ponedjeljka, ojačala prema euru za 0,13 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od srijede, iznosi 7,397789 kuna. Na vrijednosti su prema kuni oslabile još američka i švicarska valuta, za 0,69 posto, odnosno za 0,23 posto. Tako će se od sutra dolar mijenjati po srednjem tečaju od 6,487012 kuna, a franak po 6,524199 kuna. Istodobno je britanska funta ojačala prema kuni za 0,04 posto, na 8,313991 kunu prema srednjem tečaju HNB-a.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 233
Utvrđena na dan 4.12.2018.
Primjenjuje se od 5.12.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,776940

4,791314

4,805688

Kanada

124

CAD

1

4,908556

4,923326

4,938096

Češka

203

CZK

1

0,284542

0,285398

0,286254

Danska

208

DKK

1

0,988328

0,991302

0,994276

Mađarska

348

HUF

100

2,281136

2,288000

2,294864

Japan

392

JPY

100

5,735300

5,752558

5,769816

Norveška

578

NOK

1

0,764746

0,767047

0,769348

Švedska

752

SEK

1

0,721400

0,723571

0,725742

Švicarska

756

CHF

1

6,504626

6,524199

6,543772

Velika Britanija

826

GBP

1

8,289049

8,313991

8,338933

SAD

840

USD

1

6,467551

6,487012

6,506473

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,771082

3,782429

3,793776

EMU

978

EUR

1

7,375596

7,397789

7,419982

Poljska

985

PLN

1

1,722666

1,727850

1,733034

Napomena:
Za 3.12.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,011753 kn. 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus