00:05, 19. Prosinac 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 31.srpnja 2018.

Objavljeno: 01.08.2018 u 01:26
Pregledano 121 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 31.srpnja 2018.

ZAGREB, 31.srpnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Predstavnici Ministarstva državne imovine i Cimos Grupe u utorak su potpisali nagodbu kojom su riješeni sporni imovinskopravni odnosi na zemljištima u Buzetu i Roču, a prema kojoj je za spornih 22 tisuće četvornih metara zemljišta Cimos u hrvatski proračun uplatio 7,4 milijuna kuna, čime postaje neosporni vlasnik tog zemljišta. Potpisujući nagodbu s predstavnicima talijanskog investitora u Cimos, ministar državne imovine Goran Marić rekao je da se sporazum odnosi na 22 tisuće kvadrata zemljišta za koje nije bilo dokaza da ga je Cimos stekao pravnim putem, ali nije bilo ni dokaza da je to u vlasništvu Republike Hrvatske. "Izvršena je procjena vrijednosti tog zemljišta koja je oko milijun eura, oko 7,4 milijuna kuna, i Cimos je pristao platiti to zemljište. Tako da smo mi zapravo prodali to zemljište i sada su ga oni legalizirali za svoje potrebe, a staviti će ga u funkciju razvoja Cimosa", istaknuo je. Predsjednik Uprave talijanske tvrtke TCH Cogeme (vlasnik Cimosa) i izvršni direktor Cimosa Gino Berti najavio je kako će povećati svoja buduća ulaganja. "Od sutra pokrećemo naš plan ulaganja koji će se odvijati sljedeće tri godine, ići će u više faza, a u sve faze proizvodnje planiramo uložiti više od 20 milijuna eura", rekao je.

ZAGREB - Tijekom prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je registrirano 263 krivotvorina novčanice kune, što je povećanje od 192 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kada ih je iz optjecaja bilo izdvojeno 90 komada, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Od ukupnog broja krivotvorina kune njih 52,9 posto ili 139 komada bile su novčanice od 200 kuna, a slijede novčanice od 500 kuna, s udjelom od 35 posto. U istom razdoblju registrirano je je i 1.203 krivotvorenih novčanica eura, što je za 470 posto više nego u istom razdoblju lani, kada ih je iz optjecaja povučeno 211. Najviše je pritom bilo povučeno iz optjecaja novčanica od 500 eura, njih 1.044 komada. Uzrok povećanja broja krivotvorina novčanica eura u tom apoenu su dvije prijevare krivotvorinama loše kvalitete prema fizičkim osobama, s udjelom od 99,1 posto u ukupnom broju registriranih krivotvorina od 500 eura, navode iz HNB-a.

ZAGREB - Predstavnici hrvatske turističke industrije okupljeni u pet udruga ne podržavaju novi prijedlog uredbe kojom se predlaže poskupljenje boravišne pristojbe za 2019., a u zajedničkom su priopćenju u utorak poručili kako su protiv poskupljenja prije restrukturiranja sustava turističkih zajednica te kako im nije jasno za što će biti utrošena prikupljena sredstva. "Načelno se ne protivimo eventualnom podizanju iznosa boravišne pristojbe, ali smatramo da povećanje nije prihvatljivo bez temeljite analize cijelog sustava turističkih zajednica. Samo povećanje prihoda bez redefiniranja uloge i zadaća pojedinih razina turističkih zajednica i bez procjene realnih financijskih potreba novi je neargumentirani namet na turizam", ističe direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. Udruge naglašavaju da prihodi sustava turističkih zajednica od boravišne pristojbe svake godine ionako značajno rastu zbog rasta broja noćenja pa je tako porast prihoda u 2017. iznosio 11 posto, odnosno 47 milijuna kuna. "Jedinstveni stav turističkog sektora je da Ministarstvo turizma treba donijeti novi zakon o turističkim zajednicama i zakon o boravišnoj pristojbi. U tim zakonima treba se detaljno precizirati aktivnosti koje provodi svaka pojedina razina turističkih zajednica, kao i precizna i transparentna namjena sredstava prikupljenih od boravišne pristojbe", poručuju udruge.

ZAGREB - Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica u utorak su priopćili kako je boravišna pristojba važan prihod HTZ-a namijenjen uz ostalo i promociji Hrvatske te kako je prijedlog novih izmjena o visini boravišne pristojbe "odgovor na promjenjive tržišne izazove s glavnim ciljem jačanja konkurentske pozicije Hrvatske na svjetskoj turističkoj karti". "Sredstva prikupljena boravišnom pristojbom važan su prihod HTZ-a usmjerena, među ostalim, i na financiranje promotivnih aktivnosti te je prijedlog novih izmjena o visini boravišne pristojbe na kojima radi Ministarstvo turizma, kao rezultat koordinacije i dogovora sa svim dionicima turističkog sektora, odgovor na promjenjive tržišne izazove s glavnim ciljem - jačanje konkurentske pozicije naše zemlje na svjetskoj turističkoj karti", navodi se u priopćenju. Ministar turizma Gari Cappelli ističe kako boravišna pristojba nije nikakav porez niti parafiskalni namet te se sredstva ne slijevaju u državnu blagajnu, već je riječ o prihodima koji se direktno vraćaju u destinacije putem preraspodjele, gradovima, županijama, HTZ-u i Crvenom križu. "Boravišna pristojba se iskazuje na odvojenom računu i nikako ne može biti dio cijene naše smještajne ponude. Iznosi nisu mijenjani od 2005. godine kada se računalo na razini 35 dana popunjenosti i prosječne cijene od 100 kuna u privatnom smještaju", ističe Cappelli.

ZAGREB - Neto dobit Privredne banke Zagreb u prvom polugodištu 2018. dosegnula je 606,2 milijuna kuna, što je 23 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuje financijskog izvješće objavljeno u utorak. U redovnom dijelu poslovanja, tijekom prvoga polugodišta PBZ je ostvario kamatni prihod od 1,2 milijarde kuna, dok kamatni troškovi iznose 147,2 milijuna kuna. Tako je neto kamatni prihod PBZ-a u prvom polugodištu iznosio 1,07 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju lani iznosio 1,17 milijardi kuna.  "Trend smanjenja prosječnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa nastavlja se i dalje, što je utjecalo na kamatne rezultate tijekom ove godine", kaže se u izvješću. Konsolidirani podaci na razini grupe pokazuju neto dobit u prvom polugodištu od 785,5 milijuna kuna, što je 24,6 posto više nego prije godinu dana.

ZAGREB - Erste&Steiermärkische Bank u prvom je polugodištu ostvarila neto dobiti od 505,4 milijuna kuna, što je porast za 53 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je dobit ESB grupe znatnije povećana, na 595,7 milijuna kuna u odnosu na lanjskih 24,5 milijuna kuna, pokazuju podaci iz financijskih izvješća koje je u utorak objavila ta banka. Prema nekonsolidiranom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste banke bez ovisnih društava, neto dobit banke u prvom polugodištu iznosila je 505,4 milijuna kuna, 53 posto više u odnosu na 330,4 milijuna kuna u istom razdoblju lani. Najznačajniji utjecaj na rast neto dobiti, kako se navodi, imali su niži troškovi rezervacija, što jednim dijelom proizlazi iz općenito pozitivnih trendova kretanja portfelja te smanjenja udjela NPL plasmana, ali i činjenice da su u prvoj polovici prošle godine troškovi rezervacija bili povećani zbog situacije u kojoj se nalazio koncern Agrokor i društva povezana s njim.

OPATIJA - Lanac marina Adriatic Croatia International Club (ACI) u prvih šest mjeseci ove godine bilježi rast ukupnih prihoda za 12 posto, dok su ukupni rashodi smanjeni za oko jedan posto pa je ACI poslovao s bruto dobiti od 9,99 milijuna kuna, naspram gubitka od 895 tisuća kuna u prvom polugodištu lani, pokazuje financijsko izvješće ACI-ja. Ukupni prihodi ACI-ja iznosili su 93,04 milijuna kuna, što je porast za 10,26 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi smanjen za 620 tisuća kuna i iznosili su nešto više od 83 milijuna kuna. "Slijedom niza aktivnosti koje je društvo provelo tijekom 2017. te početkom poslovne godine 2018. te blagim povećanjem fizičkih pokazatelja rezultiralo je značajnim povećanjem poslovnih prihoda u prvom polugodištu 2018. godine", ističu iz ACI-ja. Poslovni prihodi ostvareni su u iznosu od 87,6 milijuna kuna, što je za 10,4 milijuna kuna ili 13 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

LUXEMBOURG/ZAGREB - Gospodarske aktivnosti na razini Europske unije u drugom su kvartalu ove godine usporile na godišnjoj razini, a nešto jače su posustale i u 19-članoj eurozoni, pokazale su u utorak prve preliminarne procjene Eurostata. Sezonski prilagođen BDP u 28-članom EU u drugom je tromjesečju porastao za 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je Eurostat. Time je rast na godišnjoj razini usporio, budući da je u prvom kvartalu iznosio 2,4 posto. I u 19-članoj eurozoni je rast BDP-a na godišnjoj razini posustao, i to na 2,1 posto, nakon 2,5-postotnog u prvom tromjesečju. Na kvartalnoj razini rast gospodarskih aktivnosti u EU u drugom je tromjesečju iznosio 0,4 posto, kao i u prethodnom tromjesečju. U eurozoni je stopa rasta iznosila 0,3 posto, nakon 0,4 posto u prva tri mjeseca 2018. prema tromjesečju ranije.

ZAGREB - Terminska cijena Brent nafte na londonskoj burzi u utorak je bila na putu najvećeg mjesečnog gubitka u zadnje dvije godine, nakon što je  Reutersovo istraživanje pokazalo da će OPEC-ova proizvodnja u srpnju dosegnuti najvišu razinu u ovoj godini. Terminska cijena barela nafte na londonskoj burzi s rokom isporuke u listopadu pala je 35 centi u odnosu na ponedjeljak, na 75,2 dolara. Barel nafte na američkom tržištu, pak, pojeftinio je 42 centra, na 69,71 dolar, nakon što je dan ranije poskupio više od 2 posto. Cijena barela Brenta spustila se u srpnju za otprilike 6 posto, što je njezin najveći mjesečni pad još od srpnja 2016. Na američkom tržištu cijena nafte spustila se također za otprilike toliko, te je na putu najvećeg mjesečnog pada od lanjskog listopada. Reutersovo istraživanje u ponedjeljak je pokazalo da je OPEC povećao svoju proizvodnju u srpnju za 70.000 barela dnevno (bpd), na 32,64 milijuna bpd, što je njegova najviša razina proizvodnje u ovoj godini.

ZAGREB - Crobex indeks Zagrebačke burze je u utorak pao za oko 0,9 posto, a Crobex10 za gotovo 1,1 posto, dok je redovan promet dionicama bio nešto veći nego proteklih dana. Nakon tri dana rasta, Crobex indeks je danas snižen za 0,88 posto, na 1.820,01 bod. Njegova uža inačica, Crobex10 u još je većem minusu, za 1,09 posto, na 1.057,41 bod. Redovni promet dionicama iznosio je 9,05 milijuna kuna, što je oko 2,8 milijuna kuna više nego jučer. Najtrgovanija je bila dionica HT-a, s prometom od 2,5 milijuna kuna. Cijena HT-ove dionice je pala za 0,95 posto, na 156 kuna. Po prometu slijede dionice Valamar Riviere, kojih je protrgovano za 1,5 milijuna kuna, uz pad cijene za 2,21 posto, na 39,90 kuna. Milijunski promet, 1,1 milijun kuna, imala je još samo dionica AD Plastika. Cijena te dionice je snižena za 1,51 posto na 196 kuna. Za 1,64 posto, na 60 kuna, pala je cijena dionicama Zagrebačke banke, koje su imale promet od 918,2 tisuće kuna. Dionicama Ericssona Nikole Tesle ostvaren je promet od 857,4 tisuće kuna, uz pad cijene za 1,90 posto, na 1.035 kuna. Više od pola milijuna kuna, 528 tisuća kuna, imala je još samo dionica Čakovečkih mlinova, koja je trgovanje zaključila s padom cijene za 0,83 posto, na 6.000 kuna. Među deset najtrgovanijih dionica jedina s porastom cijene je dionica Podravke, koja je s rastom za 1,49 posto trgovanje zaključila uz cijenu od 340 kuna.

ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju porasla za 3,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njezin prvi rast nakon tri mjeseca pada. Prema u utorak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska je proizvodnja u lipnju skočila 4,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lipanj prošle godine porasla 3,1 posto. "Posljednji podaci DZS-a o kretanju obujma industrijske proizvodnje u lipnju nadmašili su naša očekivanja i očekivanja tržišta", navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a. U prvih šest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je, kažu analitičari RBA, skromna godišnja stopa rasta. Prema očekivanjima analitičara RBA, rast industrijske proizvodnje u 2018. bit će nešto niži u odnosu na prošlu godinu, kada je porasla za 1,9 posto, što bi značilo da se rast usporava drugu godinu zaredom. "Za snažnije stope rasta, potrebno je osnažiti konkurentnost cjelokupnog gospodarstva kako bi se rast domaće i inozemne potražnje mogao većim dijelom zadovoljiti iz domaćih izvora", zaključuju analitičari RBA.

ZAGREB - Nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines završio je prvo polugodište s gubitkom u poslovanju od 79,6 milijuna kuna, što je 17 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, stoji u financijskom izvješću objavljenom u utorak. Kako se navodi u priopćenju, gubitak u poslovanju za prvo polugodište niži je za 16,4 milijuna kuna nego u istom razdoblju lani, iz kojeg je radi realnosti usporedbe izuzeta jednokratna stavka djelomične prodaje slotova na zračnoj luci Heathrow u visini od 138,6 milijuna kuna. Uprava ostvareni rezultat ocjenjuje najboljim financijskim rezultatom u posljednje četiri godine. Ukupni operativni prihodi veći su za 4 posto te su dosegnuli 726 milijuna kuna, dok su operativni rashodi porasli za 2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 803,6 milijuna kuna. U prvoj polovini godine Croatia Airlines ostvarila je 12.802 leta, ukupno prevezavši 949.007 putnika, što je 5 posto više nego u istom razdoblju lani.

ZAGREB - Kutinska Petrokemija prvo je polugodište 2018. završila s gubitkom od 176 milijuna kuna, znatno višim u odnosu na isto razdoblje lani kada je gubitak bio 40,3 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u utorak. U Petrokemiji ističu da je najveći pojedinačni udar na financijski rezultat ostvaren zbog rasta cijene emisijskih jedinica CO2 - od ukupno zabilježenog gubitka 63,6 milijuna kuna ili 36 posto odnosi se na naknade CO2. Na gubitak je utjecao i rast cijene prirodnog plina, a iz Petrokemije navode da je bila 11,2 posto viša od ostvarenog prosjeka u istom razdoblju lani. Taj rast rezultirao je dodatnim troškom od 60,5 milijuna kuna, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i predstavlja 34 posto ukupnog gubitka u prvom polugodištu ove godine, ističu iz tvrtke. Ukupni su prihodi Petrokemije u prvom polugodištu bili 923 milijuna kuna ili 6,4 posto manji, dok su ukupni rashodi porasli za 7 posto, na 1,09 milijardi kuna.

ZAGREB - Uljanik Grupa prvo je ovogodišnje polugodište završila s gubitkom od 364,8 milijuna kuna, što je povećanje za otprilike tri puta u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 113,3 milijuna kuna, pokazuju podaci iz financijskog izvješća objavljenog u utorak. Ukupni su prihodi Grupe iznosili 838,2 milijuna kuna i smanjeni su 44 posto. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji iznose 637,9 milijuna kuna i manji za 46 posto u odnosu na prvo polugodište lani. Grupa bilježi i pad ukupnih rashoda - za 25,5 posto, na 1,2 milijarde kuna.

ZAGREB - Brodogradilište 3. maj zabilježilo je u prvih šest mjeseci ove godine ukupne prihode od 109,5 milijuna kuna, što je oko 80 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je gubitak te tvrtke, članice Uljanik Grupe, dosegnuo 151 milijun kuna. U istom lanjskom razdoblju to riječko brodogradilište poslovalo je s dobiti od 1,7 milijuna kuna, pokazuje izvješće objavljeno u utorak.  Poslovni prihodi iznosili su u prvih šest mjeseci 65 milijuna kuna, što je oko 85 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada su iznosili 445 milijuna kuna. Prihodi od prodaje pali su s lanjskih 397 milijuna kuna na 64,2 milijuna kuna u prvom polugodištu ove godine. Rashodi su iznosili 230,8 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju lani iznosili 439 milijuna kuna.

ZAGREB -  AD Plastik Grupa u prvom je polugodištu 2018. ostvarila neto dobit od 56,3 milijuna kuna, što je za 44,7 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok neto dobit u matičnom društvu AD Plastik iznosi 51,99 milijuna kuna i veća je 81,3 posto, pokazuje financijsko izvješće te tvrtke objavljeno u utorak. U tom su razdoblju poslovni prihodi Grupe iznosili 634,7 milijuna kuna ili 19,5 posto više. Pritom su prihodi od prodaje Grupe rasli više od 20 posto, na 626,1 milijun kuna.

ZAGREB - Ukupni prihod Arena Hospitality Groupa u prvom je polugodištu iznosio 258,4 milijuna kuna, 8 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je ukupni gubitak smanjen za 0,8 posto, na 23,7 milijuna kuna, pokazuje financijsko izvješće te turističke kompanije. Ukupni rashodi te tvrtke iznosili su 282,5 milijuna kuna, što je 3,7 posto više nego lani. EBITDA je u proteklom polugodištu iznosila 24,3 milijuna kuna, što je 20,8 posto više nego godinu dana prije. U izvješću iz kompanije ističu da njihov portfelj u Hrvatskoj karakterizira sezonsko poslovanje s glavninom dolazaka gostiju u razdoblju od lipnja do rujna. Rast prihoda u prvom polugodištu pripisuju, međutim, dobrom poslovanju u ožujku i i svibnju zbog povećanja noćenja vezanih uz praznike Uskrs i Tijelovo.

BERLIN - Potražnja kompanija za novim radnicima u Njemačkoj dosegnula je u srpnju rekordnu razinu, a najveća potražnja zabilježena je u sektoru informacijsko-komunikacijskom tehnologija, navodi se u izvješću Saveznog zavoda za zapošljavanje (FEA). Indeks slobodnih radnih mjesta porastao je u srpnju za dva boda, na 256 bodova, što je najviša razina tog pokazatelja od njegovog uvođenja 2005. FEA je pripisala rekordnu potražnju za radnicima u Njemačkoj dugotrajnom ekonomskom blagostanju u zemlji. Vladina agencija u ponedjeljak je ponovila upozorenje kako se neki sektori gospodarstva, poput zdravstva i skrbi, suočavaju s ozbiljnim manjkom kvalificirane radne snage.

LONDON - Britanska vlada zatražila je od zakonodavaca da ponovno pregledaju ključan zakon protiv ropstva kako bi se zajamčilo da prati korak s tim kriminalom u porastu, nakon što su podaci vlade otkrili da moderno ropstvo državu godišnje stoji milijarde funta.  Vlada u Londonu također je pozvala tamošnje kompanije da se pozabave modernim ropstvom koji se skriva u njihovim nabavnim lancima. Takav je apel uslijedio nakon što je britansko ministarstvo unutarnjih poslova ustanovilo da taj zločin Britaniju godišnje unazadi i do 4,3 milijarde funta (5,6 milijardi dolara). Ta nova brojka svrstava moderno ropstvo odmah iza ubojstava, kada se radi o cijeni za britansko društvo, objavilo je britansko ministarstvo. U Britaniji je približno 136.000 modernih robova, pokazalo je globalno istraživanje ranije ovoga mjeseca. Ta je brojka 10 puta veća u usporedbi s ranijim vladinim procjenama i ukazuje na nove vidove ropstva, poput korištenja djece da prenose drogu, kazali su iz tamošnje policije.

FRANKFURT/BUDIMPEŠTA - Njemački proizvođač automobila BMW najavio je da će izgraditi novu tvornicu automobila u istočnoj Mađarskoj, kapaciteta 150 tisuća vozila godišnje, u što će uložiti milijardu eura. Nova tvornica godišnjeg kapaciteta proizvodnje od 150 tisuća automobila bit će izgrađena u blizini grada Debrecena, koji se nalazi 230-ak kilometara istočno od Budimpešte, objavio je BMW.  "Naša nova tvornica u Mađarskoj također će moći proizvoditi modele automobila BMW s motorima s unutarnjim izgaranjem i električne modele - sve na istoj proizvodnoj traci", kazao je Oliver Zipse, član uprave BMW-a zadužen za proizvodnju.

LONDON - Američki T-Mobile odabrao je Nokiju za nabavu 3,5 milijardi dolara vrijednu novu 5G mrežnu opremu, objavile su te tvrtke, što je dosad najveći ugovor vezan uz 5G u svijetu i konkretni dokaz o jačanju novog ciklusa nadogradnje bežične mreže. Treći po veličini mobilni operater u SAD-u T-Mobile, koji se u travnju spojio sa Sprintom kako bi stvorio većeg suparnika američkim telekomunikacijskim divovima Verizonu i AT&T-u, poručio je da će višegodišnjim ugovorom o opskrbi s Nokijom dostaviti prvi 5G mrežni servis diljem zemlje. Nokija će opskrbiti T-Mobile, američkom podružnicom njemačkog Deutsche Telekoma, koji je i vlasnik hrvatskog HT-a, sa svojom radijskom pristupnom platformom AirScale, uključujući hardver povezan s 'cloud' poslovanjem, softverom i uslugama ubrzanja, objavili su u priopćenju.

SEOUL - Samsung Electronics ostvario je u proteklom tromjesečju prihode od 52 milijarde dolara, 4 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu je dobit kompanije porasla sporije nego što se očekivalo, što ukazuje da je niz rekordnih rezultata te kompanije pri kraju. Prema poslovnom izvješću, objavljenom u utorak, dobit tog južnokorejskog tehnološkog diva dosegnula je u proteklom kvartalu 9,8 milijardi dolara, 2 posto više nego godinu dana prije. To je manje od očekivanja analitičara i najsporiji rast zarade u više od godinu dana. Operativna dobit porasla je, pak, za 6 posto, na 13,3 milijarde dolara. Analitičari kažu da posljednji rezultati najavljuju završetak niza rekordnih financijskih rezultata najvećeg svjetskog proizvođača memorijskih čipova, pametnih telefona i monitora.

LONDON - Japanski jen u utorak je oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima nakon što je japanska središnja banka Bank of Japan (BOJ) potvrdila predanost rekordno niskim kamatnim stopama i izdašnim mjerama poticaja. Jenu je u takvom okruženju cijena skliznula za 0,2 posto prema dolaru, kojim se tako jutros trgovalo po 111,25 jena.  Odluka sa sjednice BOJ-a da ustraju na rekordno niskim kamatnim stopama otklonila je neizvjesnost kod tržišnih sudionika koji su bili na oprezu očekujući da bi BOJ mogao signalizirati završetak višegodišnje provedbe izdašnih programa poticaja. Poruke iz BOJ-a potaknule su investitore na ulaganja u valute s relativno višim prinosima, poput australskog dolara.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u utorak, u odnosu na tečajnicu od ponedjeljka, ojačala prema većini važnijih inozemnih valuta, a prema euru za 0,07 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi središnje banke utvrđenoj u utorak, koja se primjenjuje od srijede, iznosi 7,387232 kune. Kuna je najviše ojačala prema američkom dolaru, za 0,40 posto, dok je prema britanskoj funti ojačala za 0,15 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj dolara od 6,302024 kune te funte od 8,291876 kuna. Istodobno je kuna oslabila prema švicarskom franku, i to za blagih 0,05 posto, na 6,377650 kuna po srednjem tečaju.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus