23:42, 17. Studeni 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 31. listopada 2018.

Objavljeno: 31.10.2018 u 13:18
Pregledano 76 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 31.  listopada 2018.

ZAGREB, 31. listopada 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

WASHINGTON - Hrvatska je u najnovijem godišnjem izvješću Svjetske banke (SB) o regulativi poslovanja 'Doing Business' zauzela 58. mjesto među ukupno 190 zemalja, što predstavlja pad za sedam mjesta u odnosu na prošlogodišnji plasman, objavila je u srijedu Svjetska banka. Hrvatska je na najnovijoj ljestvici SB-a o regulativi poslovanja među ukupno 190 zemalja zauzela 58. mjesto, s pripadajućih 71,40 DTF bodova, od maksimalnih 100, pokazuje ovogodišnje izvješće. U prošlogodišnjem izvješću Hrvatska je bila zauzela 51. mjesto, na ljestvici također 190 zemalja svijeta. Najlošiji je plasman Hrvatska ponovo zabilježila u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola, potonuvši na 159. mjesto, s prošlogodišnjeg 126. mjesta. Daleko najveći pad na rang listi SB-a Hrvatska je zabilježila u kategoriji pokretanja poslovanja, na 123. mjesto, nasuprot 87. mjestu lani. Među kategorijama u kojima je zabilježeno poboljšanje analitičari Svjetske banke izdvajaju uknjižbu imovine, s poboljšanim plasmanom Hrvatske s 59. na 51. mjesto. Inače, Novi Zeland potvrdio je vodeću poziciju na ovogodišnjoj rang listi zemalja s povoljnom poslovnom regulativom, na drugom je mjestu ponovno Singapur, a na trećem Danska. Makedonija se vratila među vodećih 10, a među najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Njemačka je zauzela 24. mjesto, Slovenija 40., a Italija 51. mjesto.

ZAGREB - Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u srijedu je rekao da je najnovija Doing Business ljestvica dala jasni signal u čemu je Hrvatska loša i što treba mijenjati te ocijenio da će se omogućavanjem elektroničkog pokretanja poslovanja, na čemu njegovo ministarstvo radi, Hrvatska podići na toj ljestvici za 10-ak mjesta. "Analizom onoga što u ovom trenutku jest rak-rana hrvatskog gospodarstva, svjesni činjenice da neke države, a pogotovo države u našem okruženju neke poteze vuku radikalnije i puno brže, mislim da nam je i Doing Business ljestvica dala jasni signal u čemu smo loši i što trebamo mijenjati", izjavio je Horvat novinarima. Podsjeća da već dva mjeseca zajedno s ministarstvima uprave i pravosuđa radi na jednoj konkretnoj i radikalnoj mjeri uklanjanja svih administrativnih barijera pri pokretanju poslovanja na prostoru Hrvatske elektroničkim putem, po čemu je zemlja na ljestvici Doing Business najviše pala. Investitorima je poručio da u ovom trenutku Ministarstvo zajedno s HUP-om i svim zainteresiranim radi na dva akcijska plana, koji bi tijekom 2019. trebali biti provedeni u djelo, i to na ukidanju velikog broja administrativnih barijera te smanjivanju pritiska na gospodarstvenike za otprilike milijardu kuna kroz ukidanje neporeznih davanja.

ZAGREB - Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić ocijenio je u srijedu, komentirajući najnoviju Doing Business ljestvicu, da iako se promjene događaju, one su i dalje prespore i nedovoljne za ostvarenje značajnijeg pomaka koji je nužan za postizanje konkurentnosti gospodarstva. "Iako se promjene događaju, one su i dalje sudeći prema ovim i ostalim ekonomskim pokazateljima – prespore i nedovoljne za ostvarenje značajnijeg pomaka koji je nužan za postizanje konkurentnosti našeg gospodarstva", istaknuo je Majetić u odgovoru za Hinu. Dodao je kako je evidentno da se "zemlje okruženja mijenjaju puno brže od nas te nas u velikoj mjeri prestižu i našim kompanijama postaje sve teže natjecati se s njima". "Očekujemo da Vlada nastavi rad na reformama koje je počela provoditi te da još intenzivnije počne s provođenjem svih ostalih koje su ključne za postizanje bolje poslovne klime u zemlji", poručio je Majetić.

ZAGREB - Petrokemija je uspješno provela dokapitalizaciju - i prije isteka roka ulagatelji su upisali i uplatili 45 milijuna novih dionica, čime je kompanija prikupila 450 milijuna kuna, a kako time dolazi i do promjene vlasničke strukture, iz tvrtke su izvijestili i o promjenama u Nadzornom odboru i Upravi, koju više neće voditi Đuro Popijač već dosadašnji član Uprave Davor Žmegač. Nadzorni odbor Petrokemije na današnjoj je sjednici sporazumno utvrdio prestanak mandata predsjedniku Uprave Đuri Popijaču i članu Uprave Davoru Žmegaču. Nadzorni odbor je donio odluku o imenovanju nove uprave - Davor Žmegač, predsjednik Uprave, te članovi Uprave - Krešimir Rendeli, Goran Pleše i Peter Suba. Mandat imenovanim članovima Uprave počinje teći dana 31. listopada 2018. s učinkom u 12,00 sati, izvijestili su iz Petrokemije putem Zagrebačke burze. Iz Petrokemije su putem Burze izvijestili i o uspješnosti izdanja novih dionica, na temelju odluka glavne skupštine od 9. srpnja. Kako su ulagatelji i prije isteka roka upisali i uplatili 45 milijuna novih dionica, čime je kompanija prikupila 450 milijuna kuna, Uprava je zaključila izdanje ne čekajući istek navedenih rokova odnosno zaključila ga je danas u 11,30 sati (rok je bio danas do 16,30 sati).

ZAGREB - Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u srijedu kako se može reći da je nakon dugogodišnjeg procesa uspjela dokapitalizacija Petrokemije. "Ja ću se usuditi reći, nakon jednog dugogodišnjeg procesa, ovo je treći pokušaj dokapitalizacije ili privatizacije Petrokemije, uspjeli smo", kazao je Horvat odgovarajući na novinarski upit je li situacija u Petrokemiji napokon riješena. Dodaje kako su u transformaciji Petrokemije u privatno trgovačko društvo sudjelovali ministri iz raznih resora te da je "odlučnost premijera Andreja Plenkovića da se taj proces dovede do kraja, dovela do toga da je država stvorila predispozicije da do dokapitalizacije uopće dođe". Uz participaciju od po 150 milijuna kuna svježeg kapitala PPD-a i Ine kroz jedno zajedničko trgovačko društvo, uz iskazani interes Janafa i Plinacroa i investiranje portfelja Fonda za dekomisiju Nuklearne elektrane Krško, došli smo do potrebnih sredstava od 450 milijuna kuna, kazao je. Dodao je kako se transformacijom potraživanja dugova i reprogramom, a ne opraštanjem duga prema HEP-u, došlo u poziciju da s 20-ak posto učešća u kapitalu država više nije većinski vlasnik.

ZAGREB - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u srijedu je sa sedam financijskih institucija potpisala sporazum o suradnji za provedbu financijskog instrumenta ESIF ograničeno portfeljno jamstvo, namijenjenog subjektima malog gospodarstva, a ukupni iznos njihova potencijalnog kreditiranja je 557 milijuna eura. Sporazum su potpisali predstavnici šest odabranih banaka - OTP banke, Erste banke, Hrvatske poštanske banke, Privredne banke Zagreb, Hrvatske banke za obnovu i razvitak  i Zagrebačke banke - te leasing društva UniCredit leasing. Financijske institucije su se sporazumom obvezale vlastitim sredstvima kreirati portfelj kredita i leasinga od 557 milijuna eura koje će plasirati subjektima malog gospodarstva, dok će HAMAG-BICRO tim institucijama pokriti dio gubitaka do maksimalno 25 posto kreiranog portfelja, a za što je namijenjena alokacija od 58 milijuna eura.

ZAGREB - Gubitak Croatia Airlinesa u prvih devet mjeseci ove godine s neto rezultatom financiranja iznosio je 34,4  milijuna kuna, što je 3,8 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, priopćeno je u srijedu iz te kompanije. Ističu i da je u trećem tromjesečju tvrtka ostvarila dobit od 45,2 milijuna kuna, no to zajedno s dobiti drugog kvartala u iznosu od 4,9 milijuna kuna nije bilo dovoljno da se pokrije gubitak prvog tromjesečja. Pritom su, navodi se, na poslovni rezultat u prvih devet mjeseci, osim poskupljenja mlaznoga goriva, negativno utjecale i dvije najave štrajka tijekom ljetne sezone, koje su uzrokovale smanjenje očekivanoga putničkog prometa i pad očekivanih financijskih učinaka.

ZAGREB - AD Plastik grupa i matična kompanija AD Plastik u prvih su devet mjeseci nastavili s pozitivnim trendovima poslovanja - poslovni su prihodi i grupe i matične tvrtke povećani za oko 20 posto, a ostvaren je i znatno veća neto dobit, pokazuju podaci iz financijskog izvješća solinskog proizvođača automobilskih autodijelova. Matična kompanija AD Plastik je u prvih devet mjeseci ostvarila poslovne prihode od 692,5 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini porast za 17,7 posto, dok je neto dobit porasla za 74,9 posto, na 63,2 milijuna kuna. Prema konsolidiranom izvješću, AD Plastik grupa je u prvih devet mjeseci povećala poslovne prihode na godišnjoj razini za 20,5 posto, na 939,4 milijuna kuna. Neto dobit grupe iznosila je 60,1 milijun kuna i povećana je za 44,2 posto.

ZAGREB - Neto dobit Privredne banke Zagreb u prvih devet mjeseci iznosila je 924,4 milijuna kuna, što je 22,6 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuje PBZ-ovo financijsko izvješće objavljeno u srijedu. Konsolidirani podaci na razini grupe pokazuju da je dobit nakon oporezivanja u prvih devet mjeseci iznosila 1,2 milijarde kuna. U ostvareni rezultat Grupe, kako se navodi, uključen je i rezultat Veneto banke Zagreb koja je 12. srpnja ove godine postala članica PBZ grupe.

MILANO - Guverner talijanske središnje banke Ignazio Visco u srijedu je upozorio na ozbiljne posljedice povećanja troškova zaduživanja koje je izazvao spor Rima i Europske komisije oko talijanskog proračuna. Razlika u prinosima na 10-godišnje talijanske i referentne njemačke državne obveznice poskočila je zbog "neizvjesnosti u pogledu smjera fiskalne politike" i "odnosa s Europskom unijom", što podrazumijeva rizik da bi u konačnici 'ceh' mogli platiti kućanstva i banke, kazao je Visco u istupu pred auditorijem, uključujući talijanskog ministra financija Giovannija Triju. Budno praćena razlika u prinosima više je nego udvostručena od sredine svibnja kada su u Rimu započeli pregovori o sklapanju koalicijske vlade populističkih stranaka. Ministar Tria branio je vladin prijedlog proračuna koji predviđa velika izdvajanja, ističući kako time žele poduprijeti posustali rast i izbjeći recesiju. Visco je pak kazao da se problemi s rastom, koji je trećem tromjesečju u Italiji gotovo stagnirao, ne mogu "riješiti povećanjem proračuna".

BEČ - Austrijski proizvođač nafte i plina OMV izvijestio je u srijedu o osjetno nižoj dobiti u trećem tromjesečju zbog većih troškova poreza i neizravnih negativnih posljedica prodaje elektrane u Turskoj. U razdoblju od srpnja do rujna OMV je ostvario neto dobit od 393 milijuna eura, što je 28 posto manje no što su zabilježili u istom prošlogodišnjem razdoblju. Prihodi su im porasli 21 posto, na 5,6 milijardi eura.

PARIS - Europski zrakoplovni div Airbus izvijestio je u srijedu o trostruko većoj neto dobiti u trećem tromjesečju, upozoravajući na moguće teškoće u isporuci zacrtanog broja komercijalnih zrakoplova u cijeloj 2018. godini. U razdoblju od srpnja do rujna Airbus je poslovao s neto dobiti od 957 milijuna eura. U istom razdoblju prošle godine iznosila je 307 milijuna eura. Prihodi su im uvećani 20 posto, na 15,45 milijardi eura. U devet mjeseci do rujna neto dobit kompanije porasla je četiri posto, na 1,45 milijardi eura.

LONDON - Cijene nafte ponovo su u srijedu na međunarodnim tržištima prekoračile razinu od 76 dolara u očekivanju stupanja na snagu američkih sankcija iranskom naftnom sektoru. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 35 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 76,26 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u minusu 1,43 dolara.  Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 25 centi višoj cijeni, od 66,43 dolara.

ZAGREB - Crobexi indeksi Zagrebačke burze u srijedu su pali za 0,6 odnosno 0,4 posto, nešto se više trgovalo dionicama HT-a, Adrisa i Valamar Riviere, a uspješan završetak dokapitalizacije Petrokemije utjecao je na rast cijene te dionice za više od 37 posto. Crobex indeks je snižen za 0,59 posto, na 1.779,13 bodova, a Crobex10 za 0,40 posto, na 1.037,75 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 8,9 milijuna kuna, što je oko 1,5 milijun kuna manje nego jučer. Najlikvidnija je s prometom od 2,35 milijuna kuna bila dionica HT-a, kojoj je cijena porasla za 0,33 posto, na 153 kune. Povlaštenih dionica Adris grupe protrgovano je za 1,3 milijuna kuna, uz pad cijene za 0,23 posto, na 426 kuna. Milijunski promet, 1,3 milijuna kuna, imala je još samo dionica Valamar Riviere, kojoj je cijena porasla za 1,35 posto, na 37,50 kuna. Više od pola milijuna kuna prometa imale su dionice Turisthotela te Podravke, pri čemu dionici Podravke cijena stagnira na 360 kuna, dok je dionici Turisthotela porasla za 8 posto, na 2.700 kuna. Ipak, najveća je dobitnica dionica Petrokemije, s porastom cijene za čak 37,68 posto, na 19 kuna, uz promet od 280,5 tisuća kuna. Među trgovanijim dionicama na Burzi, veće su gubitnice dionice Dalekovoda s padom cijene za 8,79 posto, na 9,44 kune, Atlantske plovidbe, za 5,58 posto, na 406 kune, Arena Hospitality grupa za 4,52 posto, na 359 kuna, Atlantic grupe, za 2,73 posto, na 1.070 kuna.

ZAGREB - Ina i Prvo plinarsko društvo potpisali su s Centrom za restrukturiranje i prodaju (CERP) Ugovor o dokapitalizaciji Petrokemije te su u dokapitalizaciji kutinske tvrtke uplatile ukupno 300 milijuna kuna, čime će postati i većinski vlasnici Petrokemije, objavile su dvije kompanije. "Ina i PPD, kao investitori, potpisali su s CERP-om, kao predstavnikom Republike Hrvatske, Ugovor o dokapitalizaciji Petrokemije. Tvrtke su uplatile ukupno 300 milijuna kuna za 30 milijuna dionica Petrokemije, svaka pojedinačno 150 milijuna kuna, nakon čega će postati većinski vlasnici Petrokemije s udjelom većim od 50 posto te pripadajućim upravljačkim pravima", navodi se u zajedničkom priopćenju Ine i PPD-a. Kako ističu, transakcija je provedena kroz partnersko društvo PPD-a i Ine - Terra mineralna gnojiva d.d. (TMG), koje će poslovati u skladu s potpisanim dioničarskim ugovorom. Na ovaj način izbjegnut je stečaj Petrokemije, a takvu su odluku jednoglasno podržali predstavnici dvaju najvećih dioničara u Nadzornom odboru Ine, naglašava se u priopćenju.

ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u srijedu je kazao kako nakon najnovije odluke suda u vezi Agrokora da sada predstoji uspostava nove korporativne i vlasničke strukture u koncernu. Osvrnuvši se na početku sjednice Vlade na odluku Visokog trgovačkog suda koji je odbacio žalbe vjerovnika Agrokora na nagodbu, čime je ona potvrđena, Plenković je rekao da to predstavlja zaokruživanje i tog pravnog dijela procesa koji se odnosi na restrukturiranje najveće hrvatske kompanije. "Pokazalo se time da je čitava aktivnost vezana za Zakon o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja polučila uspjeh. Predstoji naravno još puno rada i nova korporativna struktura i nova struktura vlasništva", kazao je. Istaknuo je da je za Vladu bilo bitno da se spriječi kriza gospodarstva, financijski udar na državu, da brojni OPG-ovi praktički ostanu bez ikakvih prihoda, da se zadrže radna mjesta, da se osigura svima vrijeme za konsolidaciju i da se bez trošenja sredstava iz državnog proračuna spriječi kolaps.

ZAGREB - Vlada je u srijedu donijela odluku o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu, za sedam istražnih prostora u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj te u središnjoj Slavoniji. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da su iz istražnih prostora isključena postojeća eksploatacijska polja ugljikovodika kao i nacionalni parkovi i parkovi prirode. Naime, u lipnju 2016. godine Vlada tadašnjeg premijera Tihomira Oreškovića potpisala je ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na pet polja na kopnu s predstavnicima Ine te predstavnicima kanadske tvrtke Vermilion Energy.

ZAGREB - Ministar državne imovine Goran Marić rekao je u srijedu kako je hotel Hrvatska u Baškoj Vodi u hrvatskom vlasništvu i da će biti prodan, te da nikad nije bio vlasništvo JNA. "Ne mogu komentirati sulude ideje. Republika Hrvatska je vlasnik hotela Hrvatska, objavila je natječaj, hotel će bit prodan i nitko ne može polagati pravo na ono što nije njegovo. JNA je polagala pravo na Hrvatsku, pa je polomila zube. O vlasništvu se ne raspravlja, zemljišne knjige su dokaz o vlasništvu i ne zanima me što govore", kazao je Marić nakon sjednice Vlade. Beogradski odvjetnik Zoran Ristić, ujedno predsjednik tamošnje udruge "Oduzeta imovina", poručio je ovih dana kako ta udruga "neće sjediti prekriženih ruku" nakon što je Hrvatska stavila u prodaju nekadašnje vojno odmaralište u Baškoj Vodi. Ministarstvo državne imovine izvijestilo je u prošli petak da je za kupnju hotela Hrvatska u Baškoj Vodi zaprimilo tri obvezujuće ponude i to slatinske tvrtke Maros nekretnine, zagrebačke tvrtke Adria Coast turizam i makarskog Marea Alta.  

ZAGREB - Analitičari Raiffeisenbank Austria povećali su procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,6 posto, s prethodnih 2,3 posto, nakon što je u prvom polugodištu bruto domaći proizvod porastao za 2,7 posto. U najnovijoj analizi RBA, objavljenoj u srijedu, ističe se da je u drugom tromjesečju gospodarska aktivnost blago ubrzana, na 2,9 posto na godišnjoj razini, uglavnom zahvaljujući rastu osobne potrošnje i dobrim turističkim rezultatima. „Prvi pokazatelji trećeg tromjesečja potvrđuju da dinamika rasta ostaje slična”, navode analitičari RBA i dodaju da će u cijeloj 2018. gospodarska aktivnost blago usporiti. U 2017. godini gospodarstvo je, naime, poraslo za 2,9 posto. U prvih šest mjeseci ove godine BDP je porastao za 2,7 posto, podsjećaju analitičari RBA i poručuju da „strukturno gledano, druga polovica 2018. neće donijeti bitnijih promjena”.

ZAGREB - Hrvatski telekom u prvih je devet mjeseci ove godine ostvario neto dobit od 872 milijuna kuna, što je za 18,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok su ukupni konsolidirani prihodi porasli za 2 milijuna kuna, na 5,79 milijardi, priopćila je u srijedu ta kompanija. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, EBITDA prije jednokratnih stavki u prvih devet mjeseci 2018. porasla je za 3,5 posto, na 2,43 milijardi kuna, uz maržu od 41,9 posto. Porastu profitabilnosti doprinosi i Crnogorski Telekom koji je ostvario EBITDA u iznosu od 177 milijuna kuna, što je za 5,2 posto više od EBITDA-e ostvarene u istom razdoblju 2017. godine, kaže se u priopćenju. U izvješću se još ističe da su nastavljena ulaganja u mrežnu infrastrukturu. Od početka godine investirano je 1,24 milijardi kuna, a većina ulaganja odnosi se na modernizaciju infrastrukture za fiksnu i mobilnu mrežu.

ZAGREB - Kraš Grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 16,8 milijuna kuna, što je za 8,6 milijuna kuna ili 104 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su iz konsolidiranog financijskog izvješća objavljenog u srijedu. Grupa je u prvih devet mjeseci ostvarila konsolidirane ukupne prihode od 692,8 milijuna kuna ili 0,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U ukupnim prihodima, prihodi od prodaje iznosili su 683,9 milijuna kuna, pri čemu su prihodi s domaćeg tržišta dosegnuli 371 milijun kuna, a s inozemnog 312,9 milijuna kuna. Ukupni konsolidirani rashodi u navedenom razdoblju bili su 672,8 milijuna kuna i manji su za 6,2 milijun kuna i i 0,9 posto.

ZAGREB - Arena Hospitality Group u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je prihode od 678,6 milijuna kuna, što je 5,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a porasla je i dobit te turističke kompanije, pokazuje njezino financijsko izvješće. Prema u srijedu objavljenom izvješću, EBITDA je porasla za 1,7 posto i iznosi 244,9 milijuna kuna, što se zahvaljuje rastu poslovanja u Hrvatskoj, Njemačkoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj je u prvih devet mjeseci ta tvrtka ostvarila 490 milijuna kuna prihoda, što predstavlja rast od 4,7 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Najveći utjecaj na rast ukupnih prihoda imali su prihodi od smještaja, koji iznose 410,8 milijuna kuna, 5,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

ZAGREB - Adriatic Croatia International Club (ACI) u prvih je devet mjeseci ove godine ostvario dobit (EBIT) od 48,6 milijuna kuna što je 44 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je EBITDA porasla za  22 posto, na 88,3 milijuna kuna, pokazuje financijsko izvješće ACI-ja. EBITDA je povećana za 22 posto  i iznosi 88,3 milijuna kuna. Ukupni prihodi iznosili su 178,3 milijuna kuna, uz rast od osam posto u odnosu na lani, dok su rashodi bili jedan posto manji i iznosili su 130 milijuna kuna. U prvih devet mjeseci 2018. godine ACI-jevi poslovni prihodi porasli su za 11 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i iznose 173,7 milijuna kuna. Prihodi od usluge godišnjeg veza porasli su za 8 posto, od mjesečnog veza za 12 posto, od dnevnog veza za 6 posto, od usluge zakupa za 17 posto. Najveći porast poslovnih prihoda u odnosu na usporedno razdoblje ostvarile su ACI marine Dubrovnik, Veljko Barbieri (Slano), Split te Korčula.

ZAGREB - Badel 1862 ostvario je u prvih devet mjeseci ove godine dobit od 41,6 milijuna kuna, što je 24 milijuna kuna više nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su iz financijskog izvješća tog proizvođača pića, objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni su prihodi Badela u tom razdoblju dosegnuli 221,9 milijuna kuna, što je za 1,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje, koji su ostali gotovo na istoj razini kao i godinu ranije, na 205,7 milijuna kuna. Badel je u prvih devet mjeseci ostvario 180,3 milijuna kuna ukupnih rashoda, što je pad od 9,6 posto prema istom razdoblju lani.

LUXEMBOURG - Godišnja inflacija u eurozoni blago je ubrzala u listopadu, potaknuta osjetno skupljim energentima, pokazale su u srijedu procjene europskog statističkog ureda. U listopadu je godišnja stopa inflacije u zoni primjene zajedničke europske valute porasla na 2,2 posto, s 2,1 posto koliko je iznosila u rujnu, procjenjuju u Eurostatu. Najviše su u mjesecu na izmaku porasle cijene energenata, za 10,6 posto na godišnjoj razini. Njihov je rast time osjetno ubrzao u odnosu na rujan kada su uvećane 9,5 posto. Ubrzao je i rast cijena usluga, na 1,5 posto prema prvoj procjeni Eurostata. U prošlom mjesecu poskupjele su 1,3 posto. Ako se isključe oscilacijama podložne cijene energenata i svježe hrane, temeljna inflacija, pokazatelj koji posebno pozorno prate u Europskoj središnjoj banci prilikom kreiranja monetarne politike, porasla je na 1,3 posto, s rujanskih 1,1 posto, utvrdili su u europskom statističkom uredu. Blago je na godišnjoj razini ubrzao i rast cijena industrijskih proizvoda koji ne uključuju energiju, za 0,4 posto, nakon 0,3-postotnog rasta u prošlom mjesecu, pokazuju Eurostatovi izračuni.

NAIROBI - Sejšeli su prikupili 15 milijuna dolara izdanjem prve 'plave' obveznice u svijetu, a novac namjeravaju iskoristiti za proširenje zaštićenih pomorskih područja i potporu ribarskom sektoru. Obveznica s rokom dospijeća od 10 godina izravno je prodana trima ulagačima u Sjedinjenim Državama, fokusiranima na razvoj društvenih zajednica - Calvert Impact Capitalu, Nuveenu i Prutentialu, a organizator plasmana bila je banka Standard Chartered, priopćila je u utorak Svjetska banka, koja je poduprla izdanje. "Stanovništvo će imati koristi od zdravijeg pomorskog okoliša i poboljšane opskrbe hranom", ističu u Svjetskoj banci koja je osigurala i djelomično jamstvo za obveznicu. Ocean i pomorska staništa izvor su hrane i prihoda za stanovnike tog arhipelaga na Pacifičkom oceanu, a važnu ulogu igraju i drugi sektori 'plave' ekonomije, poput turizma.

ZAGREB - MOL Grupa ostvarila je u trećem tromjesečju neto dobit od 323 milijuna dolara, pa je u prvih devet mjeseci ove godine ta dobit dosegnula 835 milijuna dolara, što se, među ostalim, zahvaljuje snažnom rastu 'upstream' segmenta, priopćila je u srijedu ta mađarska naftna kompanija. U priopćenju se navodi da je čista CCS EBITDA MOL Grupe u trećem tromjesečju porasla za 23 posto na godišnjoj razini, na 708 milijuna dolara. Stoga je grupa, ističe se, na dobrom putu da realizira novi cilj za 2018. godinu od 2,4 milijarde dolara te dobiti. EBITDA 'upstream' segmenta, odnosno istraživanja i proizvodnje, iznosila je u trećem tromjesečju 319 milijuna dolara, što je 70 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

ZÜRICH - Njemački industrijski konglomerat Siemens vraća se svojim korijenima najavom do 600 milijuna eura ulaganja u razvoj tehnološkog parka u industrijskoj zoni u Berlinu. Kompanija namjerava izgraditi novi Siemensstadt u berlinskoj četvrti u kojoj je njezina prethodnica krajem 19. stoljeća izgradila svoje tvornice. Cilj je novog projekta u Spandauu, koji će se prostirati na površini od 70 hektara, pretvoriti veliku industrijsku zonu u modernu, urbanu četvrt budućnosti kako bi se poticale inovacije i suradnja znanosti i kompanija, ističu u Siemensu. U sklopu projekta na Siemensovom će zemljištu u Spandauu do kraja 2030. godine biti izgrađen tehnološki park i poduzetnički inkubator.

SEUL - Južnokorejski div Samsung Electronics izvijestio je u srijedu da je treće tromjesečje zaključio s rekordnom operativnom i neto dobiti zahvaljujući solidnoj potražnji za memorijskim čipovima koja je ublažila utjecaj posustajanja prodaje pametnih telefona. U razdoblju od srpnja do rujna vodeći proizvođač pametnih telefona i memorijskih čipova u svijetu zabilježio je operativnu dobit od rekordnih 17.600 milijardi wona (13,56 milijardi eura), što je 21 posto više nego što su zabilježili u istom razdoblju prošle godine. Neto dobit im je poskočila za 17,5 posto, na 13.100 milijardi wona. Prihodi su uvećani 5,5 posto, na 65.400 milijardi wona. Glavni je oslonac poslovnim rezultatima bilo snažno poslovanje s poluvodičima, koje ugrađuju u vlastite uređaje a isporučuju ih i konkurentima, poput Applea.

SAN FRANCISCO - Prihodi Facebooka dosegnuli su u trećem tromjesečju 13,7 milijardi dolara, 33 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, što je njihov najsporiji rast od 2012. godine, kada su dionice te društvene mreže uvrštene na američke burze. Prema poslovnom izvješću, objavljenom u utorak, čista dobit Facebooka dosegnula je u proteklom kvartalu 5,14 milijardi dolara, 9 posto više nego godinu dana prije, što je znatno sporiji rast nego u prethodnim kvartalima, kada je dobit te kompanije rasla po dvoznamenkastim stopama. Posljedica je to snažnog rasta troškova kompanije, za 53 posto na godišnjoj razini, na 7,95 milijardi dolara, jer Facebook pojačano ulaže u sigurnost korisničkih podataka i bolje praćenje sadržaja koje korisnici stavljaju na mrežu. Nedavno je Facebook objavio kako su hakeri uspjeli probiti sigurnosni sustav i pristupiti podacima 29 milijuna njegovih korisnika, što je tek jedan u nizu skandala vezanih uz podatke korisnika Facebooka, zbog čega pada povjerenje u tu društvenu mrežu.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u srijedu, u odnosu na tečajnicu od utorka oslabila prema većini inozemnih valuta, pri čemu najmanje prema euru, za 0,01 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi središnje banke utvrđenoj u srijedu, koja se primjenjuje od četvrtka, iznosi 7,426919 kuna. Kuna je oslabila i prema američkom dolaru, i to za 0,21 posto, te prema britanskoj funti, za 0,13 posto. Istodobno, prema švicarskom franku ojačala je 0,10 posto. Od sutra će se tako primjenjivati srednji tečaj dolara od 6,552778 kuna, funte od 8,347667 kuna te franka od 6,515984 kune.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus