04:11, 24. Lipanj 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 30.svibnja 2018.

Objavljeno: 30.05.2018 u 12:08
Pregledano 67 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 30.svibnja 2018.

ZAGREB, 30.svibnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u srijedu je ocijenio da je najnoviji podatak o rastu hrvatskog gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 2,5 posto dobra vijest, ustvrdivši da treba dodatno raditi na povećanju industrijske proizvodnje i izvoza. "Smatramo da je to dobro. Posebno je važno da se vidi rast i potražnje i osobne potrošnje. Ono na čemu moramo još raditi dodatno je povećanje industrijske proizvodnje i izvoza, kao dva aspekta koja će omogućiti rast sukladno i našim projekcijama i planovima", rekao je Plenković na početku sjednice Vlade. Plenković je naglasio i kako je posebno dobro vidjeti korekcije za zadnji kvartal 2016., te za 2017. U današnjem izvješću DZS-a revidirani su i ti podaci pa je tako u posljednjem lanjskom tromjesečju rast BDP revidiran na više, s 2 na 2,2 posto. "Sve su to dobre vijesti za hrvatsko gospodarstvo i na tom tragu ćemo i nastaviti. Nastavak investicija je jedan od putova i smjerova kojim svakako trebamo ići", zaključio je.

ZAGREB - Vlada je na sjednici u srijedu donijela novu strategiju upravljanja javnim dugom za iduće tri godine, kojom predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u ispod 70 posto u 2020. godini. Podsjetivši da Vlada donosi strategiju upravljanja javnim dugom svake godine u svibnju za razdoblje od iduće tri godine, premijer Andrej Plenković je na početku sjednice izjavio da je Vlada u tome ostvarila sjajne rezultate. "Ubrzano smanjujemo javni dug - od onih otprilike 85 posto 2015. sada smo već na 78 posto. Odgovorno upravljamo tim procesom, spuštamo ga prema 65 posto BDP-a 2021.", rekao je. Ministar financija Zdravko Marić, predstavljajući Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2018.-2020., kazao je da je naglasak na unapređenje institucionalnog okvira, ublažavanje valutnog i kamatnog rizika te povećanje transparentnosti ne samo statistike javnog duga nego i njegovog vremenskog okvira. Naveo je uz ostalo da su u zadnje dvije godine troškovi kamata na hrvatski javni dug smanjeni za 2 milijarde kuna ili za više od 15 posto, sa 12 na ispod 10 milijardi kuna, a treba dodati i da će se restrukturiranjem duga cestarskog sektora na godišnjoj razini na kamatama uštedjeti najmanje 400 milijuna kuna.

ZAGREB - Vlada je u srijedu u saborsku proceduru uputila nacrt konačnog prijedloga zakona o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte s ciljem pružanja podrške tvrtkama koje se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama i to kroz poreznu olakšicu. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao je kako je osnovni cilj zakona povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kako bi se ostvario cilj da Hrvatska dosegne iznos ulaganja u istraživanje i razvoj od 1,4 posto BDP-a do 2020., kao i povećanje broja poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvoj  te poticanje suradnje poduzetnika sa znanstvenim organizacijama na istraživačko razvojnim projektima. Naime, danas se po ulaganjima privatnih i javnih poduzeća u znanstveno istraživačke aktivnosti, koje je ispod 1 posto BDP-a, Hrvatska nalazi na donjem dijelu rang liste članica EU. Prosjek u EU je iznad 2 posto BDP-a.

ZAGREB - Vlada je sa sjednice u srijedu u Sabor uputila konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), kojim se, kako je istaknuto, želi ojačati utjecaj te ustanove u zastupanju interesa poljoprivrednika, posebice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Po riječima potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, u Upisnik poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 31. prosinca 2017. bilo je upisano nešto više od 164 tisuće poljoprivrednika, od čega prema organizacijskom obliku OPG-ovi brojčano dominiraju jer ih je gotovo 160 tisuća. Novim bi se zakonom utvrdilo obvezno članstvo u HPK poljoprivrednika koji su korisnici potpora, a koju po barem jednoj osnovi ostvaruju iz državnog proračuna, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ili Europskog poljoprivrednog fonda. Maksimalan iznos članarine ne smije prelaziti šest kuna mjesečno, što znači da godišnje može iznositi maksimalno 72 kune. Prema predviđenom broju potencijalnih članova, procjenjuje se da će godišnji prihod od članarina iznositi 7,5 milijuna kuna.

ZAGREB - Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog novog zakona o šumama, kojim bi se uz ostalo više od 90 posto sadašnjih obveznika oslobodilo plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), a ujedno bi se u odnosu na prvo čitanje povećao šumski doprinos. U odnosu na prvo saborsko čitanje, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, predlaže se povećanje šumskog doprinosa s pet na 10 posto, odnosno s 3,5 na pet posto, ovisno radi li se o potpomognutim područjima ili ostalim jedinicama lokalne samouprave. Na taj način će se sredstva od šumskog doprinosa povećati sa sadašnjih 52 na 95 milijuna kuna godišnje i taj će novac pripasti jedinicama lokalne samouprave. Također se zadržava naknada za OKFŠ, ali će svi poduzetnici s godišnjim prihodom manjim od 3 milijuna kuna biti oslobođeni plaćanja te naknade. To znači da će 90 posto sadašnjih obveznika plaćanja naknade biti oslobođeno plaćanja, a Fina će provoditi naplatu kod onih koji su postali obveznici.

ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je u srijedu da je Državni ured za reviziju ponovno napravio fantastičan posao, dok je za uvjetno mišljenje na izvršenje proračuna u 2017. kazao da su "evidentirane određene stvari za koje je potrebno vrijeme da se korigiraju". Državni ured za reviziju u srijedu je dostavio Hrvatskom saboru izvješća o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2017. godinu, za koje je dao uvjetno mišljenje. Ocijenivši da je Državni ured za reviziju ponovno napravio fantastičan posao, ministar financija je podsjetio da je u pripremi izmjena zakona o državnoj reviziji, pri čemu će se naglasci stavljati na pojedine elemente njihovih nalaza, odnosno dodatno obvezati proračunske korisnike na poštivanje revizorskih preporuka. Osvrnuvši se na uvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju na godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2017. godinu, Marić je kazao da su "evidentirate određene stvari za koje je potrebno određeno vrijeme da se korigiraju".

ZAGREB - U Ministarstvu poljoprivrede u srijedu je potpisano 19 odluka o dodjeli sredstava u okviru Mjere IV. 4 "Prerada proizvoda ribarstva i akvakulture" vrijednih 56,6 milijuna kuna. Radi se o Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020., a rezultat je to drugog natječaja za provedbu te mjere provedenog prošle godine.

SINGAPOORE - Singapoore Airlines izvijestio je da će u listopadu ponovno pokrenuti najdulji komercijalni let u svijetu u trajanju od gotovo 19 sati na relaciji Singapur-New York, dodajući da će biti ponuđen samo putnicima u višoj putnoj klasi. Svakog će dana zrakoplovi u neprekinutom letu u trajanju od oko 18 sati i 45 minuta od singapurskog aerodroma Changija do zračne luke u Newarku prelaziti oko 16.700 kilometara (10.300 milja), navela je tvrtka u priopćenju. Trenutni rekord drži kompanija Qatar Airways na letu 921 iz Aucklanda do Dohe, koji traje 17 sati i 40 minuta. Singapore Airlines je već letio na sličnoj ruti od 2004. do 2013. godine ali ju je ukinuo jer nije ostvarivala očekivane prihode.

MOSKVA - Ruski plinski div Gazprom u srijedu je izvijestio da mu je neto dobit uvećana u prvom kvartalu ove godine za 11,4 posto prema istom razdoblju lani zahvaljujući rekordnom obujmu izvoza u Europu. Gigant u vlasništvu ruske države u prvom je kvartalu ostvario neto dobit od 371,6 milijardi rubalja (5,1 milijardu eura) zahvaljujući povećanju obujma izvoza i višim cijenama. Operativna dobit u istom je razdoblju poskočila 59 posto, na 467 milijardi rubalja. Prihodi su uvećani 18 posto, na 2.140 milijardi rubalja. Gazprom obično ostvaruje većinu dobiti izvozom plina u Europu. U prvom kvartalu taj je izvoz uvećan devet posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, na rekordnih 71,5 milijardi prostornih metara.

LONDON - Cijene nafte prekoračile su u srijedu na međunarodnim tržištima razinu od 76 dolara, poduprte tijesnom opskrbom koja je zasjenila očekivanja da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici povećati proizvodnju u drugoj polovici godine. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 83 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 76,22 dolara. Na američkom je tržištu bila u plusu 40 centi i iznosila 67,13 dolara.

ZAGREB - Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze trgovanje su u srijedu završili s različitim predznacima, Crobex u plusu, a Crobex10 u minusu, dok su nešto većoj likvidnosti ponajviše pridonijele dionice Ine i Zagrebačke banke. Nakon dva dana pada, Crobex je danas porastao za 0,18 posto, na 1.854,02 boda. Njegova uža inačica, Crobex10 nastavlja, pak, padati treći dan za redom, a s padom za 0,19 posto spustio se na 1.071,65 bodova. Redovni promet dionicama bio je oko tri milijuna kuna veći nego jučer i iznosio je 8,3 milijuna kuna. Taj se nešto veći promet nego proteklih dana prije svega može zahvaliti dionici Ine, kojom je ostvareno 3,01 milijun kuna prometa. Cijena dionici Ine u minusu je za 1,21 posto, na 3.260 kuna. Milijunski promet, 1,1 milijun kuna, imala je još samo dionica Zagrebačke banke, kojoj je cijena porasla za 0,99 posto, na 61,40 kuna. Najveće su dobitnice danas Atlantic grupe, kojima je cijena poskočila za 4,90 posto, na 1.070 kuna, uz promet od 336 tisuća kuna. Veće su likvidnije gubitnice dionice Valamar Riviere s padom cijene za 1,20 posto, na 41 kunu, te povlaštene dionice Adris grupe, kojima je cijena snižena za 2,25 posto, na 434 kune. Najveći pad cijene zabilježila je danas dionica Petrokemije, za 21,43 posto, na 11 kuna, ali uz skroman promet od tek 8,1 tisuću kuna.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u srijedu, u odnosu na prethodnu tečajnu listu, ojačala prema euru za 0,06 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a koja se primjenjuje od četvrtka je 7,383103 kune. Kuna je ojačala i prema drugim važnijim valutama: američkom dolaru za 0,71 posto, britanskoj funti za 0,60 posto i švicarskom franku za 0,12 posto. Srednji tečaj dolara na tečajnici središnje banke je 6,356524 kune, funte 8,436868 kuna, a franka 6,427355 kuna.

ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine za 2,5 posto na godišnjoj razini, što je brže nego u prethodnom kvartalu i više nego što se očekivalo, no makroekonomisti upozoravaju na određene slabosti i na to da gospodarstvo raste sporije od prosjeka EU-a. Najveći pozitivni doprinos BDP-u u prvom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, za 3,9 posto na godišnjoj razini. Porasla je i potrošnja države, za 2,8 posto. U prvom je tromjesečju nastavljen i rast investicija, već 11. kvartal zaredom. Tako su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu kada su ojačale za 1,9 posto. Izvoz roba i usluga u prvom je kvartalu bio za 0,5 posto niži nego godinu dana prije. Pritom je izvoz roba pao za 1,5 posto, dok je izvoz usluga ojačao za 2,1 posto. Uvoz roba i usluga porastao je, pak, za 5,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je uvoz roba ojačao za 4,5, a usluga za 11,2 posto. Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo tromjesečje 2017. porastao za 1,5 posto.

BRUXELLES - Ekonomska klima u Hrvatskoj osjetno je poboljšana u svibnju, poduprta pojačanim optimizmom potrošača i kompanija u građevinskom i uslužnom sektoru, pokazalo je u srijedu mjesečno izvješće Europske komisije. Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u svibnju za 2,4 boda u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši 118 bodova. Najviše je ojačao optimizam među potrošačima, iskazan u skoku indeksa za 4,7 bodova, na minus 6,3 boda. Snažno su poboljšana i očekivanja u građevinskom sektoru, za 4,2 boda, na 12,6 bodova. Uslužni sektor također je izdvajao rastom indeksa, za 3,7 bodova, na 24,5 bodova. U industriji očekivanja su blago poboljšana, uz rast indeksa za 0,8 bodova, na 10,3 boda. Iznimka je bio maloprodajni sektor s pogoršanim očekivanjima, iskazanim u padu indeksa za 1,6 bodova, na 17,8 bodova.

ZAGREB - Poduzetnici u duhanskoj djelatnosti 2017. godinu završili su s ukupnim neto gubitkom od gotovo 80 milijuna kuna, za razliku od 2016. kada su imali ukupno neto dobit od 16,7 milijuna kuna, najnoviji su podaci Fine, objavljeni uoči Svjetskog dana nepušenja 31. svibnja. Financijski izvještaj za 2017. podnijela su tri poduzetnika iz djelatnosti proizvodnje duhanskih proizvoda, koji su zapošljavali 672 radnika, te dva poduzetnika koji se pretežito bave uzgojem duhana, a zapošljavali su 70 radnika. Poduzetnici koji posluju u području proizvodnje duhanskih proizvoda lani su po prvi put od 2008. godine zabilježili negativan rezultat poslovanja od 79,9  milijuna kuna. Najviše je na to utjecao gubitak TDR-a od 88 milijuna kuna. Ti poduzetnici ostvarili su konsolidarne ukupne prihode od 1,37 milijardi kuna, što je za 290 milijuna manje nego u 2016. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u tom sektoru lani je iznosila 12.171 kunu.

ZAGREB - Američka mreža turističkih agencija za luksuzna putovanja Virtuoso svrstala je Hrvatsku među top 10 zemalja svijeta za nekonvencionalna obiteljska putovanja s autentičnim doživljajima, a Hrvatska sve više privlači američke putnike koji traže luksuzna i detaljno isplanirana putovanja, izvijestili su u srijedu iz Glavnog ureda HTZ-a. Kako se navodi u priopćenju Hrvatske turističke zajednice (HTZ), u Virtuosu do toga došli analizom trenutnih i predviđenih rezervacija putovanja. "Da je riječ o značajnom pokazatelju govori i činjenica da se među top 10 zemalja u navedenoj kategoriji, uz Hrvatsku, nalazi još samo jedna europska zemlja, Island", kažu iz HTZ-a.

ZAGREB - Zagreb će od rujna biti povezan sa Seoulom izravnim letovima najvećeg zrakoplovnog prijevoznika iz Južne Koreje Korean Air-om, izvijestili su u srijedu iz Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ), koncesionara zagrebačke Zračne luke Franjo Tuđman. Korean Air će izravnim letovima povezivati Zagreb i Seoul triput tjedno do kraja ljetnog reda letenja, dok će od zimskog reda letenja linija u povratku ići preko Zuericha (Seoul-Zagreb-Zuerich-Seoul). U rujnu i listopadu Korean Air će na toj liniji letjeti zrakoplovom Airbus A330-200, dok će od zimskog reda letenja letjeti zrakoplovom Boeing 787-9 – Dreamliner. Iz MZLZ-a ističu da je to treća cjelogodišnja linija iz Zagreba prema Aziji, uz letove Emiratesa za Dubai te Qatar Airwaysa za Dohu.

PULA - Španjolska zrakoplovna kompanija Volotea od srijede je otvorila novu izravnu liniju Nantes - Pula koja će se do 3. listopada održavati jednom tjedno. Ta će španjolska niskotarifna kompanija Pulu i Nantes povezivati srijedom s polaskom u 9.05, iz Pule, dok je slijetanje zrakoplova iz Nantesa predviđeno za 8.40 sati. Danas je Voloteinim zrakoplovom Airbus 319 u Pulu doputovalo 131 putnik dok je u Nantes iz Pule krenulo 53 putnika. Zračna luka Pula povezana je s 18 europskih zemalja i 45 europskih gradova, a zadnjih je par godina promet putnika vidno povećan, tako da drugu godinu za redom obara rekorde po broju putnika.

BERLIN - Njemačko udruženje industrijskih i trgovinskih komora u srijedu je snizilo prognoze rasta njemačkog gospodarstva za 2018. godinu na 2,2 posto, s 2,7 posto projiciranih u ranijim procjenama, navodeći među razlozima raširenu neizvjesnost. Kako su dalje objavili iz DIHK-a, optimizam poslovnih čelnika u Njemačkoj blago je splasnuo u odnosu na početak godine kad je dosegnuo najviše razine u 25 godina. Razlog lošijeg raspoloženja su uska grla na tržištu rada i zabrinutosti u vezi globalne trgovine. DIHK-ova anketa raspoloženja poslovnih čelnika uoči početka ljeta, u kojoj je sudjelovalo približno 24 tisuće kompanija, pokazala je da je poslovna klima po pitanju aktualnih uvjeta u gospodarstvu ponešto pogoršana u odnosu na početak godine, no da se i dalje održava nadomak najvišim razinama u posljednjih četvrt stoljeća.

PARIS - Prodaja električnih automobila u svijetu porasla je za 54 posto u 2017. godini, premašivši razinu od tri milijuna vozila, objavila je u srijedu u izvješću Međunarodna agencija za energetiku (IEA). U Kini, najvećem tržištu električnih vozila u svijetu, prodaja je također porasla za polovinu, ali njihov je tržišni udio ostao mali i iznosio je 2,2 posto. Daleko najveći udio električna vozila imaju u Norveškoj, od 6,4 posto, što je još uvijek skromno, napominju u IEA-i. Iskazuju ipak optimizam u prognozama za sektor. "Poticajne mjere i smanjenje troškova vjerojatno će dovesti do znatnog rasta tržišnog udjela (električnih automobila) u promatranom razdoblju do 2030. godine", navodi se u izvješću.

ZÜRICH - Rast švicarskog izvoza satova u ovogodišnjem je travnju ubrzao nakon relativno mirnog ožujka, na gotovo 14 posto, podržan snažnom potražnjom u Hong Kongu, pokazali su podaci udruženja švicarskih proizvođača satova. Rast izvoza u ožujku iznosio je znatno slabijih 4,8 posto, nakon 12,6-postotnog u siječnju i 12,9-postotnog u veljači. "Nakon relativno mirnog ožujka, rast izvoza u travnju je snažno porastao", objavilo je švicarsko udruženje, ističući ujedno da je u prva četiri ovogodišnja mjeseca izvoz švicarskih satova uvećan za 11 posto u odnosu na isto razdoblje u 2017., na 6,7 milijardi švicarskih franaka (5,8 milijardi eura). Zahvaljujući oporavku uz rast izvoza za 13,8 posto vrijednost švicarskog izvoza satova u travnju je dosegnula 1,76 milijardi franaka, uz podršku zdravog, 43,4-postotnog rasta izvoza satova u Hong Kong, najsnažnijeg u proteklih šest godina u tom lukrativnom središtu na azijskom tržištu.

MOSKVA - Ruski Sberbank izvijestio je u srijedu da mu je neto dobit u prvom tromjesečju poskočila više od četvrtine, uz osjetno više prihode od naknada i provizija i manje rezervacije za nenaplative kredite. Neto dobit ruske državne banke poskočila je u prva tri ovogodišnja mjeseca 27,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje, na 212,1 milijardu rubalja (2,9 milijardi eura). Ukupni prihodi uvećani su na godišnjoj razini 11,5 posto, na 470,9 milijardi rubalja. Neto prihodi od kamata porasli su pritom 6,5 posto, na 358,6 milijardi rubalja. Neto kamatna marža iznosila je 5,6 posto i manja je za 0,2 postotna boda u odnosu na isto razdoblje prošle godine.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus