13:24, 20. Studeni 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 3.lipnja 2018.

Objavljeno: 03.06.2018 u 05:53
Pregledano 133 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 3.lipnja 2018.

ZAGREB, 3.lipnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


ZSE: Crobex pao prvi put nakon šest tjedana rasta


ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi prošloga tjedna indeksi pali za više od 0,7 posto, pri čemu je Crobex zabilježio prvi gubitak nakon šest tjedana uzastopnog rasta, a trgovalo se mirno jer nije bilo vijesti koje bi razbudile investitore.

Crobex indeks spustio se prošloga tjedna 0,74 posto, na 1.846 bodova, a Crobex10 za 1,18 posto, na 1.065 bodova.

Među sektorskim indeksima najviše su pali Crobexkonstrukt, za 1,7 posto i Crobexindustrija, za 1,4 posto. Najviše je, pak, porastao Crobextransport, za 1,8 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je prošloga, za jedan dan skraćenog radnog tjedna 23,5 milijuna kuna, što je otprilike pet milijuna manje nego tjedan dana prije.

Uz to, u blok transakciji dionicom Vira ostvareno je još 4,64 milijuna kuna, po cijeni od 140 kuna za dionicu, a dionicom HT-a 2,2 milijuna kuna po cijeni od 155 kuna.

Kao i proteklih tjedana, gotovo da i nije bilo vijesti koje bi uspjele razbuditi interes investitora.

Burza tako nije znatnije reagirala ni na objavu da je hrvatsko gospodarstvo poraslo u prvom tromjesečju ove godine za 2,5 posto na godišnjoj razini.

To je već 15. tromjesečje zaredom kako bruto domaći proizvod (BDP) raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,2 posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine.

To je i više od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto na godišnjoj razini.

Najveći promet prošloga je tjedna ostvaren povlaštenom dionicom Adrisa, 3,7 milijuna kuna. Cijena joj se spustila 5,1 posto, na 427 kuna, pa je među najlikvidnijim izdanjima bila najveća gubitnica.

Slijedi dionica Ine, s 3,1 milijun kuna prometa, a cijena joj je pala 1,2 posto, na 3.260 kuna.

Znatniji promet ostvaren je i izdanjem Valamar Rivijere, 2,7 milijuna kuna, a cijena joj je pritom blago ojačala, za 0,2 posto, na 41,6 kuna.

Od 71 izdanja kojima se prošloga tjedna trgovalo, 27 ih je zabilježilo rast cijene, isto toliko pad, dok je cijena 17 dionica ostala nepromijenjena na tjednoj razini.

Najveći rast cijene među likvidnijima zabilježila je dionica Liburnia Rivijera Hotela, za 5,2 posto, na 4.060 kuna.

Crobexi u svibnju znatno porasli, uvećan i promet

U mjesecu svibnju Crobex indeks porastao je za 2,45 posto, a Crobex10 za 1,54 posto.

U odnosu na travanj uvećan je i redovni promet, i to za 43 posto, na 141 milijun kuna. Uz to, u blok prometu u svibnju ostvareno je dodatnih 23 milijuna kuna.

Među sektorskim indeksima najviše su bili na dobitku Crobexindustrija, za 8,6 posto, te Crobexnutris, za 6,3 posto. Najviše je, pak, pao Crobextransport, za 8,9 posto.

Među pojedinačnim dionicama, na najvećem dobitku bila je ona Brodogradilišta Viktor Lenac, čija je cijena skočila 20 posto, na 10,8 kuna.

S prometom od 15,8 posto bila je i druga po likvidnosti, nakon Valamar Rivijere, kojom je ostvareno 19 milijuna kuna, a cijena joj je stagnirala, na 41 kunu.

Znatno je u proteklom mjesecu poskupila i dionica Atlantic grupe, za 13,2 posto, na 1.070 kuna.

S druge strane, najveća gubitnica bila je dionica Atlantske plovidbe, kojoj je cijena pala za 16,2 posto, na 461 kunu.

U odnosu na početak godine indeksi ne bilježe znatnije promjene. Tako je Crobex u plusu za 0,65 posto, a Crobex10 u minusu za 0,46 posto.



Nakon znatnih kolebanja, euro ojačao prvi put nakon šest tjedana


ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima tečaj eura prema dolaru prošloga je tjedna blago porastao, po prvi put nakon šest tjedana gubitaka, no znatno se kolebao zbog nesigurnosti na talijanskoj političkoj sceni i trgovinskih napetosti.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna oslabio 0,1 posto, na 94,05 bodova, a u jednom je trenutku dosegnuo 94,45 bodova, najvišu razinu od polovice studenoga prošle godine.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj ojačala 0,1 posto, na 109,50 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je tečaj eura porastao 0,1 posto, na 1,1660 dolara.

Polovicom tjedna činilo se da će euro zabilježiti gubitak prema dolaru sedmi tjedan zaredom, s obzirom da je njegov tečaj zaronio na samo 1,1510 dolara, najnižu razinu u 10 mjeseci.

Bila je to posljedica nesigurnosti na talijanskoj političkoj sceni nakon što je tamošnji predsjednik prvo odbio potvrditi vladu koalicije dviju protusistemskih stranaka Lige i Pokreta 5 zvijezda.

No, kasnije je ipak formirana koalicijska vlada, pa su izbjegnuti prijevremeni parlamentarni izbori.

Zahvaljujući tome, euro se do kraja tjedna oporavio i ponovno primaknuo razini od 1,17 dolara.

Znatne oscilacije tečajeva bile su i posljedica trgovinskih napetosti jer je Washington krajem tjedna izvijestio da je uveo carine od 25 posto na uvoz čelika i od 10 posto na uvoz aluminija iz EU-a, Kanade i Meksika.

Meksiko je odmah uzvratio uvođenjem carina na uvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda iz SAD-a, dok je Kanada najavila carine na 12,8 milijardi dolara vrijedan izvoz SAD-a u tu zemlju. Protumjere je najavila i Europska unija.

Trgovinske napetosti između SAD-a i njegovih trgovinskih partnera traju još od ožujka, kada je predsjednik SAD-a Donald Trump prvi put najavio carine na uvoz metala. Od tada trgovinske napetosti jačaju ili slabe, ovisno o tome odobri li Washington nekim zemljama izuzeće od carina ili ne.

Podršku dolaru pružili su, pak, u petak bolji nego što se očekivalo podaci o zapošljavanju u SAD-u. U svibnju je broj zaposlenih porastao za 223 tisuće, pri čemu je stopa nezaposlenosti skliznula na 3,8 posto, najnižu razinu u 18 godina.

Više nego što se očekivalo porasle su i plaće, za 0,3 posto na mjesečnoj razini, što je potaknulo špekulacije da bi američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja kamata u ovoj godini.

Fed je već jednom ove godine, u ožujku, povećao ključne kamatne stope, a gotovo svi analitičari smatraju da iduće povećanje kamata slijedi već u lipnju. Potom bi središnja banka u rujnu mogla povećati kamate po treći put u ovoj godini.

Nakon izvješća o snažnom rastu zapošljavanju u SAD-u porasli su i izgledi za četvrto povećanje kamata Feda u ovoj godini. Tako sada trgovci novcem procjenjuju da postoji 36 posto izgleda da će Fed kamate povećati i u prosincu, dok su prije tog izvješća procjenjivali da šanse za to iznose oko 32 posto.



U nesigurnom trgovanju Wall Street porastao, europske burze pale


ZAGREB – Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo nesigurno zbog političkih problema u Italiji i uvođenja carina od strane SAD-a na uvoz metala iz EU, Kanade i Meksika, pa su europske burze oslabile, dok je većina indeksa na Wall Streetu porasla.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,5 posto, na 24.635 bodova, no S&P 500 porastao je 0,5 posto, na 2.734 boda, a Nasdaq indeks 1,6 posto, na 7.554 boda.

Rast S&P 500 i Nasdaq indeksa zahvaljuje se skoku cijena dionica u petak nakon boljih nego što se očekivalo podataka o zapošljavanju u SAD-u. U svibnju je broj zaposlenih porastao za 223 tisuće, pri čemu je stopa nezaposlenosti skliznula na 3,8 posto, najnižu razinu u 18 godina.

Više nego što se očekivalo porasle su i plaće, za 0,3 posto na mjesečnoj razini, što je kod nekih ulagača izazvalo bojazan da bi američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja kamata u ovoj godini. No, većina analitičara ipak nije previše zabrinuta.

„Podaci o rastu plaća pomalo su zabrinjavajući, no nedovoljno da bi preplašili ulagače”, kaže Stephen Massocca, potpredsjednik u tvrtki Wedbush Securities.

No, u prethodnom dijelu tjedna na Wall Streetu se trgovalo vrlo nestabilno, pa bi jedan dan cijene dionica pale, a drugi porasle.

Bila je to posljedica političke nesigurnosti u Italiji nakon što je tamošnji predsjednik prvo odbio potvrditi vladu koalicije dviju protusistemskih stranaka Lige i Pokreta 5 zvijezda.

No, kasnije je ipak formirana koalicijska vlada, pa su izbjegnuti prijevremeni parlamentarni izbori.

Zahvaljujući tome, jedan razlog nesigurnosti uklonjen je s tržišta, no prisutne su i dalje trgovinske napetosti jer je Washington krajem tjedna izvijestio da je uveo carine od 25 posto na uvoz čelika i od 10 posto na uvoz aluminija iz EU-a, Kanade i Meksika.

"Očekujemo nastavak pregovora, kako s Kanadom i Meksikom, tako i s Europskom komisijom jer postoje i druga pitanja koja također trebamo riješiti", poručio je američki ministar trgovine Wilbur Ross.

Tako je SAD odlučio da neće produljiti privremeno izuzeće od naplate carina na čelik i aluminij o čemu se ranije dogovorio s tim zemljama.

Meksiko je odmah uzvratio uvođenjem carina na uvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda iz SAD-a, dok je Kanada najavila carine na 12,8 milijardi dolara vrijedan izvoz SAD-a u tu zemlju. Protumjere je najavila i Europska unija.

Trgovinske napetosti između SAD-a i njegovih trgovinskih partnera traju još od ožujka, kada je predsjednik SAD-a Donald Trump prvi put najavio carine na uvoz metala. Od tada trgovinske napetosti rastu ili padaju, ovisno o tome odobri li Washington nekim zemljama izuzeće od carina ili ne.

A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,4 posto, na 7.701 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,7 posto, na 12.724 boda, a pariški CAC 1,4 posto, na 5.465 bodova.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 1,2 posto, na 22.171 bod.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus