23:42, 17. Studeni 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 28. listopada 2018.

Objavljeno: 28.10.2018 u 05:25
Pregledano 67 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 28. listopada 2018.

ZAGREB, 28. listopada 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


Osnivanje Poslovnog vijeća HGK za gospodarsku suradnju s Australijom

ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora (HGK) u ponedjeljak, 29. listopada, u Zagrebu će osnovati Poslovno  vijeće HGK za gospodarsku suradnju s Australijom, kojemu je cilj poticanje i jačanje gospodarskih odnosa između Hrvatske i Australije u trgovini, industriji, tehnološkom razvoju, turizmu, s naglaskom na povećanje izvoza hrvatskih roba u Australiju, priopćeno je u nedjelju iz HGK.

Na osnivačkoj sjednici Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Australijom Hrvatske gospodarske komore uvodno će govoriti potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić, veleposlanica Australije u Hrvatskoj Elizabeth Petrovic i Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK Komore Zagreb.

"Cilj Poslovnog vijeća je poticanje i jačanje gospodarskih odnosa između Hrvatske i Australije u području trgovine, industrije, tehnološkog razvoja, ulaganja, turizma, usluga i drugim područjima suradnje, s posebnim naglaskom na povećanje izvoza hrvatskih roba u Australiju.

Aktivnosti Vijeća uključuju razmjenu iskustava i obavijesti o australskom tržištu i problematici poslovanja na tom tržištu, pripreme prijedloga i sudjelovanje u aktivnostima HGK povezanim s poboljšanjem suradnje s australskim tržištem te suradnju HGK s četirima mješovitima Australsko-hrvatskim gospodarskim komorama u Perthu, Adelaideu, Melbourneu i Sydneyu, Australskom trgovačkom i investicijskom komisijom (Austrade) i drugim australskim gospodarskim udruženjima", ističe se u priopćenju HGK-a.


ZSE: Crobex u plusu treći tjedan za redom, nadomak 1.800 bodova

ZAGREB - Na Zagrebačkoj je burzi Crobex indeks prošloga tjedna ojačao za više od jedan posto, ostvarivši dobitak treći tjedan za redom, pa je sada nadomak psihološki važne granice od 1.800 bodova, na kojoj je zadnji put bio krajem rujna.

Crobex indeks proteklog je tjedna ojačao za 1,32 posto, na 1.798 bodova, a Crobex10 za 1,09 posto, na 1.043 boda.

Od sektorskih indeksa, najviše je porastao Crobexnutris, za 2,3 posto, dok je najviše pala Crobexindustrija, za 2,2 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 32,66 milijuna kuna, što je otprilike za 5,5 milijuna manje nego u tjednu ranije.

Uz to, u blok trgovanju s tri izdanja ostvareno je još otprilike 31,8 milijuna kuna prometa. U blok transakciji dionicom FTB turizma tako je ostvareno 22,6 milijuna kuna, po cijeni od 1.935 kuna, dionicom Zagrebačke burze 5,26 milijuna kuna, po cijeni od 16,5 kuna, a povlaštenim izdanjem Adrisa 3,95 milijuna, po cijeni od 427 kuna.

"Protekli tjedan na burzi bio je obilježen objavama financijskih izvješća poduzeća za treće tromjesečje, odnosno prvih devet mjeseci ove godine. Unatoč tome, promet na burzi nije odskakao previše od prosjeka, a to dokazuje i obujam trgovanja dionicama u cijelom tjednu koji je iznosio nešto više od 30 milijuna kuna, odnosno prosječno oko 6,5 milijuna kuna dnevno", kaže Vinko Jurić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Najveći promet ostvaren je prošloga tjedna dionicom Hotela Maestral, 3,68 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena skočila za 17,65 posto, na 400 kuna.

Središte za preustroj i prodaju (CERP) objavilo je u srijedu da je za kupnju 68,94 posto udjela u dubrovačkim Hotelima Maestral primilo tri obvezujuće ponude, i to J&T IB Capital Marketsa, Eco Investmenta te PND Strategije.

Češki J&T IB Capital Markets ponudio je cijenu od 145,9 milijuna kuna, češko trgovačko društvo Eco Investment 141,07 milijuna kuna, a zagrebačka tvrtka PND Strategija 153,5 milijuna kuna.

S prometom od 3,6 milijuna kuna slijedila je dionica Valamar Riviere, kojoj je cijena ojačala za 0,5 posto, na 37,8 kuna.

Uz sličan promet, dionica Atlantic skupine poskupila je za 3,9 posto, na 1.070 kuna.

Među likvidnijima je bila i redovna dionica Adrisa, s prometom od 2,5 milijuna kuna. Cijena joj je pritom ojačala za 0,4 posto, na 486 kuna.

Adris skupina u četvrtak je izvijestila o rastu prihoda od 12 posto, te neto dobiti od 20 posto u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani.

Protekloga tjedna na domaćoj burzi trgovalo se sa 76 izdanja, pri čemu je njih 32 ostvarilo rast cijene, 26 pad, a 18 nije zabilježilo promjenu u odnosu na tjedan ranije.

Najveće gubitke prošloga je tjedna među likvidnijima zabilježila dionica Dukata, s padom cijene za 11,8 posto, na 450 kuna.

"S obzirom da je u srijedu zadnji dan objava, u prva tri dana sljedećeg tjedna očekujemo daljnje povećanje objava financijskih izvješća, pa će se vidjeti u kojoj će mjeri objavljeni rezultati poduzeća utjecati na promet i kretanje indeksa Crobex do polovice tjedna", zaključuje Jurić.


Svjetske burze oštro pale, Wall Street izgubio ovogodišnje dobitke

NEW YORK – Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, slabijih nego što se očekivalo zarada niza poduzeća, ali i brojnih drugih razloga.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo za 3 posto, na 24.688 bodova, dok je S&P 500 potonuo za 4 posto, na 2.658 bodova, a Nasdaq indeks za 3,8 posto, na 7.167 bodova.

Cijene su dionica pod pritiskom od početka ovoga mjeseca zbog niza razloga, od rasta troškova zaduživanja i visokih prinosa na američke državne obveznice, preko trgovinskog rata između SAD-a i Kine, do napetosti između Europske komisije i Italije oko talijanskog proračunskog manjka, kao i zabrinutosti ulagača uoči izbora za američki Kongres.

Nakon prošlotjednih gubitaka, Dow Jones i S&P 500 indeks skliznuli su nedaleko razina od početka godine, izbrisavši sve prethodne dobitke, dok je Nasdaq indeks čak zaronio u područje ispravljanja. Sada je, naime, više od 10 posto ispod svoje prethodne rekordne razine dosegnute 29. kolovoza.

„Pala je sklonost ulagača prema riziku na svjetskim tržištima zbog brojnih čeonih vjetrova. Među ostalim, više kamate negativno utječu na tržište nekretnina, a carine izazivaju rast troškova proizvođačima, što će se osjetiti na njihovim poslovnim rezultatima”, kaže Paul Zemsky, upravitelj u tvrtki Voya Investment Management.

Ulagače su, među ostalim, razočarali podatci prema kojima je prodaja obiteljskih kuća u SAD-u u rujnu pala na najniže razine u gotovo dvije godine, što pokazuje da su više kamate na hipotekarne zajmove i visoke cijene izazvale pad potražnje.

Uz to, američka središnja banka objavila je izvješće koje pokazuje da su zbog nedavno uvedenih carina američke tvornice povećale svoje cijene.

A to znači da bi, ako ojača inflacija, Fed mogao ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa.


Tehnološki odsjek pod pritiskom

Ulagače su razočarali i tromjesečni poslovni rezultati nekoliko velikih poduzeća, među ostalim, tehnoloških divova Alphabeta i Amazona.coma, koji su predvodili rastom u posljednjih 10 godina vladavine 'bikova'.

Doduše, oba ta tehnološka diva izvijestila su o snažnom rastu zarada i prihoda u proteklom tromjesečju, no sporijem nego što su analitičari očekivali. Zbog toga je nakon objave izvješća cijena dionice krovnog poduzeća Googlea pala za skoro 2, a Amazona skoro 8 posto.

To je pritisnulo i ostala tehnološka poduzeća, pa su oštro pale i cijene dionica Applea, Facebooka, Netflixa... No, ni ostali odsjeci nisu prošli puno bolje.

„Trenutno sve ovisi o poslovnim rezultatima. A kada su izvješća tehnoloških poduzeća loša, imate doista loš dan zbog visokih vrednovanja”, kaže Ernesto Ramos, portfelj menadžer u fondu BMO Global Asset Management.

Stoga tržištu nije pomoglo ni to što većina poduzeća izvješćuje o boljim nego što se očekivalo tromjesečnim poslovnim rezultatima.

Zahvaljujući tome, analitičari u anketi Reutersa sada procjenjuju da je dobit poduzeća u trećem tromjesečju u prosjeku porasla više od 23 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su na početku sezone objava poslovnih izvješća očekivali rast od 21,5 posto.

Međutim, zbog upozorenja mnogih poduzeća o teškoćama s kojima se suočavaju, analitičari su smanjili svoje procjene rasta zarada u četvrtom tromjesečju – s prethodnih 20 na 19,4 posto.

Zbog svega toga, ovih je dana VIX indeks 'straha' na Čikaškoj burzi mogućnosti dosegnuo i 25 bodova, najvišu razinu od veljače. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje lisnice od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

„Čini se da je više panike i straha dok se rasprodaja dionica nastavlja”, kaže Chris Zaccarelli, upravitelj u tvrtki Independent Advisor Alliance.

I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je za 1,6 posto, na 6.939 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo za 3,1 posto, na 11.200 bodova, a pariški CAC za 2,3 posto, na 4.967 bodova.

A na Tokyjskoj je burzi Nikkei indeks skliznuo za 6 posto, na 21.184 boda.


Dolar ojačao prema košarici valuta, tečaj eura pao više od 1 posto

ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna porasla, pri čemu je američka valuta ojačala prema europskoj, a oslabila prema japanskoj.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna za 0,7 posto, na 96,43 boda, nedaleko najviše razine u 10 tjedana.

Pritom je američka valuta u odnosu na europsku skočila za 1,1 posto, pa je cijena eura pala na 1,1400 dolara.

No, dolar je oslabio prema japanskoj valuti, pa mu je tečaj skliznuo za 1,6 posto, na 111,90 jena.

Uspon jena, kao i švicarskog franka, potaknuo je potres na tržištima dionica jer su se ulagači povlačili iz rizičnijih ulaganja i utočište za svoj kapital tražili u onim novčanim sustavima koji se smatraju sigurnijim utočištem u nesigurna vremena.

I dok je prema japanskoj valuti oslabio, dolar je prema europskoj snažno porastao, pa je tečaj eura u jednom trenutku zaronio na 1,1353 dolara, najnižu razinu u dva mjeseca.

Pritisak na euro posljedica je nastavka napetosti između Europske komisije i Italije, koja ne odustaje od proračunskog manjka od 2,4 posto u idućoj godini, unatoč pozivu Komisije da ga smanji jer time krši europske proračunske propise.

Financijska tržišta odgovorila su negativno na povečani manjak proračuna, što se očitovalo u skoku prinosa na talijanske državne obveznice na najviše razine u proteklih nekoliko godina i nervozi ulagača zbog talijanskog nepridržavanja proračunskih pravila EU i upitne održivosti talijanskog duga.

Premda je proračunski manjak od 2,4 posto BDP-a ispod gornje propisane granice od 3 posto u EU, u Komisiji se pribojavaju da će takav proračun povećati golemi talijanski javni dug, inače drugi po visini u EU, nakon onog Grčke, od oko 130 posto BDP-a.

Talijanska vlada, pak, poručuje da će se udio duga u BDP-u smanjiti zahvaljujući snažnijem gospodarskom rastu kojeg će poticati povećani proračun.

Euro je bio pod pritiskom i zbog toga što predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi nije uspio uvjeriti ulagače da bi sa zaoštravanjem monetarne politike mogao krenuti nakon ljeta iduće godine, budući da neizvjesnosti jačaju na političkom i gospodarskom planu.

Poruke iz ECB-a, nakon redovne sjednice njezinih čelnika u četvrtak, nisu se promijenile od srpnja, unatoč nešto sumornijim gospodarskim izgledima u okolnostima političkih previranja povezanih s talijanskim proračunskim planovima.

S druge strane, dolar jača jer se očekuje da će američka središnja banka Fed u prosincu podići ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, već četvrti put ove godine.

Osim toga, Fed očekuje da će iduće godine trebati povećati kamate još u tri navrata, a potom još jednom u g. 2020. jer američko gospodarstvo snažno raste, što bi moglo potaknuti jačanje inflacije.

U petak je objavljeno da je u trećem tromjesečju američki bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 3,5 posto na godišnjoj razini. To je, doduše, sporije u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 4,2 posto, no to je ipak veći rast nego što su analitičari očekivali.


Najveći nautički B2B sajam na svijetu u zagrebačkoj Areni

ZAGREB - U zagrebačkoj Areni, od 2. do 4. studenoga, održat će se International Charter Expo (ICE), najveći nautički B2B sajam koji će okupiti najveća poduzeća koja iznajmljuju plovila, agencije, brodogradilišta i dobavljače u industriji.  

Na sajam dolaze predstavnici 150 poduzeća za iznajmljivanje plovila, predstavnici 200 agencija i razni dobavljači roba i usluga u nautičkoj industriji. Izlagači dolaze iz 42 države, a predstavljaju brodovlje od preko 10.000 plovila na Mediteranu, Karibima, Bahamima, u Aziji, Indijskom oceanu, Pacifiku i Južnom Pacifiku.

Na sajmu će sudjelovati i najveći brodograditelji jahti za iznajmljivanje: Beneteau, Hanse, Jeanneau, Lagoon, Catana - Bali, Elan, Bavaria i Sunreef. U tri dana održat će se preko 5.000 sastanaka, koji su zakazani mjesecima unaprijed.

Prošlogodišnji ICE bio je usmjeren na oživljavanje dva najugroženija iznajmljivačka tržišta; karipsko i tursko. Karipsko brodovlje bilo je uništeno uraganom, dok je Turska prvenstveno zbog političkog stanja izgubila veliki dio tržišta. Oba se tržišta odlično oporavljaju te je ove godine pozornost na unapređenju ponude i usluga.

Na ICE-u se nalaze predstavnici poduzeća koja zajedno posjeduju više od 50 posto ukupnog brodovlja za iznajmljivanje na cijelom svijetu. Jasno je da zajedno imaju moć odrediti smjernice razvoja cijele industrije, istaknuo je upravitelj sajma Tino Prosenik.

"Ponosan sam što hrvatske i europske tvrtke imaju priliku pristupiti predstavnicima udaljenih i egzotičnih tržišta poput Kariba, Bahama, Sejšela, Maldiva, Meksika, Kanade ili Australije. Brodovlja postaju sve veća, a tradicionalna iznajmljivačka tržišta ne mogu se dodatno iscrpljivati. Upravo zato potrebno je proširiti marketinški doseg na nova tržišta, kako bi se "nahranilo" novo veliko brodovlje. U nadolazećim godinama naročito će biti važna daleka tržišta koja samo neznatno iskorištavamo, a nepresušan su izvor dobrih gostiju", zaključio je Prosenik.

Inače, tijekom trajanja sajma "ICE'17" u Zagrebu je ostvareno preko 2.500 noćenja temeljem dolaska inozemnih sudionika, a trodnevni boravak uz popratne sadržaje pridonio je i promidžbi samoga grada.

 
DZS: Vrijednost građevinskih radova s vlastitim radnicima lani porasla 2,5 posto

ZAGREB - Vrijednost građevinskih radova koje su u 2017. ostvarile pravne osobe s pet i više zaposlenih iznosila je 16,23 milijardi kuna, što je 2,5 posto više nego u godini ranije, pokazuje godišnje izvješće o građevinskim radovima u Hrvatskoj koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Radi se o građevinskim radovima koji su ostvareni s vlastitim radnicima, bez radova podizvođača.

Prema vrstama građevina, 52,9 posto vrijednosti izvršenih radova ili 8,6 milijardi kuna ostvareno je na zgradama, a 47,1 posto ili 7,6 milijardi kuna na ostalim građevinama. Vrijednost izvršenih radova na zgradama tako je prošle godine prema godini ranije porasla za 12,8 posto, dok je na ostalim građevinama smanjena za sedam posto.

Prema vrstama radova, udio vrijednosti izvršenih radova na novogradnji iznosi 51,4 posto, a na obnovama, prilagodbama, popravcima i održavanju 48,6 posto.

Podatci DZS-a pokazuju i da su u prošloj godini pravne osobe s pet i više zaposlenih u građevinskoj djelatnosti imale prosječno 1,8 posto više radnika na gradilištima i 0,9 posto više odrađenih sati rada na gradilištima u odnosu na g. 2016.

Tako je prosječno na gradilištima lani radilo 42.389 radnika.

 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus