06:00, 19. Prosinac 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 10. listopada 2018.

Objavljeno: 10.10.2018 u 12:18
Pregledano 113 puta

Autor: icom, Hina
Gopodarstvo 10. listopada 2018.

ZAGREB, 10. listopada 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Hrvatska i SAD imaju značajan prostor za unaprjeđenje gospodarske suradnje, a korak ka tome bilo bi ukidanje dvostrukog oporezivanja, istaknuto je u srijedu na predstavljanju zagrebačke podružnice Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka. Udruženje hrvatsko-američkih stručnjaka - Association of Croatian American Professionals (ACAP) osnovano je prije tri godine u SAD-u, a članovi su mu, osim iz te zemlje što uključuje i tamošnje hrvatske iseljenike, također i iz Hrvatske. To su uglavnom stručnjaci poput liječnika, odvjetnika, novinara, umjetnika i poslovnih ljudi. Između ostalog cilj mu je poticati razmjenu znanja i umrežavanje hrvatsko-američkih stručnjaka i hrvatskih stručnjaka diljem svijeta i razvijati hrvatsko-američko poslovanje i trgovinu.

ZAGREB - Krajem rujna ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirano je bilo 130.577 nezaposlenih osoba, što je za 2,6 posto manje u odnosu na kolovoz i 22,7 posto manje u odnosu na rujan 2017. godine, a HZZ-ovi podaci pokazuju da je najviše novozaposlenih bilo u obrazovanju. Podaci HZZ-a objavljeni u srijedu, pokazuju da su krajem rujna u evidenciji nezaposlenih bile 3.534 osobe manje nego krajem kolovoza. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih krajem devetog mjeseca ove godine bio je manji za 38.357 osoba. To je deveti mjesec za redom kako se nezaposlenost smanjuje na mjesečnoj razini. Dnevni podaci HZZ-a pokazuju da je trenutno 134.523 nezaposlenih, a objavljeno je 16.581 slobodno radno mjesto. Na temelju radnog odnosa najčešće je zapošljavanje u rujnu bilo u obrazovanju gdje je posao našla 5.721 osoba.

ZAGREB - Krajem rujna ove godine zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi je bilo 274.123 građana, s ukupnom glavnicom duga od 18,73 milijarde kuna, kao i 20.237 poslovnih subjekta, s glavnicom duga od 7,66 milijardi kuna, najnoviji su podaci Fine. Broj blokiranih građana bio je za 459 ili 0,2 posto manji nego u kolovozu, a vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje (samo glavnica duga) bio je manji za gotovo 534 milijuna kuna. Pribroje li se kamate od 7,17 milijarde kuna, ukupan dug blokiranih građana s 31. rujna iznosio je 25,9 milijardi kuna, što je 0,6 milijardi kuna manje nego krajem kolovoza ove godine. Podaci Fine pokazuju i da je krajem rujna bilo blokirano 20.237 poslovnih subjekata (pravnih i fizičkih osoba), što je za 589 ili za 2,8 posto manje u odnosu na kolovoz.

ZAGREB - Grad Zagreb je lani s prihodom od 6,57 milijardi kuna ostvario 42 posto ukupnih prihoda svih gradova, a prihod po stanovniku u glavnom je gradu iznosio 8.177 kuna, dok je 12 gradova i čak 33 općine imalo prihode po stanovniku veće od Zagreba, neki su od podataka iz najnovijeg Newslettera Instituta za javne financije. U radu "Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2017." Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić su, na temelju baze podataka Ministarstva financija, sistematizirali osnovne podatke o ostvarenju proračuna svih lokalnih jedinica - 20 županija, 128 gradova i 428 općina - u 2017. odnosno podatke o prihodima i rashodima te suficitu ili deficitu (po stanovniku i ukupno). Među zanimljivostima te sinteze i činjenicama koje se ponavljaju iz godine u godinu navode kako u razdoblju 2014.-2017. nije bilo većih oscilacija u prosječnim ukupnim i prihodima po stanovniku lokalnih jedinica, tek je kod županija uočen porast prosječnih ukupnih prihoda, a kod općina porast prosječnih prihoda po stanovniku.

WASHINGTON - Opasne tendencije sve su veća prijetnja svjetskom gospodarstvu, upozorava Međunarodni monetarni fond u izvješću o financijskoj stabilnosti, izdvajajući trgovinske rizike i završetak razdoblja izdašnih monetarnih poticaja. Premda su banke daleko sigurnije nego što su bile 2008. godine, pojavili su se novi rizici, konstatira MMF u jednoj od najopsežnijih studija o stanju bankarskog sustava i tržišta nakon financijske krize a prenosi u srijedu BBC. Trgovinske napetosti rastu a nejednakost se produbila, primjećuju u MMF-u. Daljnji potezi u smjeru trgovinskog rata mogli bi značajno naštetiti globalnom rastu, upozoravaju u organizaciji sa sjedištem u Washingtonu. Na raspoloženje na tržištima mogle bi negativno utjecati i druge prijetnje trgovini, poput kaotičnog brexita, mišljenja su u MMF-u.

ŽENEVA - Vjetroelektrane mogu prouzročiti zdravstvene probleme ako su ljudi zbog njih izloženi prekomjernoj buci, pokazuju nove smjernice za Europu koje je u srijedu objavila Svjetska zdravstvena organizacija. Izloženost buci povezana s vjetroturbinama ne bi trebala premašivati 45 decibela tokom dana, stoji u WTO-ovim smjernicama, definiranim u ime Europske unije. Usporedbe radi, tiha muzika s radija uključuje razinu buke od 50 decibela. Europski dužnosnici trebali bi poštivati te smjernice, ističe u priopćenju čelnica europskog ogranka WHO-a Zsuzsanna Jakab. "Prekomjerna buka nije tek obična smetnja, ona je zdravstveni rizik i spada, primjerice, među faktore koji pospješuju bolesti kardiovaskularnog sustava", upozorava Jakab.

BRUXELLES - Poznata svjetska internetska tražilica Google uložila je prigovor na rekordnu kaznu Europske komisije u iznosu 4,3 milijarde eura zbog kršenja pravila o tržišnoj utakmici operativnim sustavom Android za 'pametne' telefone i tablete. Google je žalbu predao Europskom sudu pravde u utorak, samo dan uoči isteka roka. Osim rekordne kazne u ovogodišnjem srpnju, EK je Googleu također naložila da iz temelja promijeni model poslovanja vezan za Android. Google prema ocjeni EK zlorabi tržišnu moć za vlastitu korist. Tako traže od proizvođača da na uređaje instaliraju njegove aplikacije za pretraživanje i preglede kako bi imali pristup Googleovoj trgovini aplikacija.

LONDON - Cijene nafte zadržale su se u srijedu na međunarodnim tržištima na 85 dolara nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio prognozu rasta svjetskog gospodarstva, neutraliziravši bojazni od približavanja uragana Michael Meksičkom zaljevu i američkih sankcija iranskom naftnom sektoru. Na londonskom je tržištu cijena barela ostala nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje, na 85 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u plusu 1,09 dolara. Značajnijih promjena u cijeni nije danas bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 74,91 dolar. Naftna je tržišta jučer poduprlo približavanje uragana Michael Meksičkom zaljevu, zbog čega je u američkom dijelu zaljeva zatvoreno gotovo 40 posto proizvodnih kapaciteta. Dodatnu potporu pružio je i smanjeni iranski izvoz u očekivanju američkih sankcija koje stupaju na snagu 4. studenog. Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 83,17 dolara, što znači da je porasla 1,29 dolara u odnosu na prethodni dan.

ZAGREB - Blagi pad Crobexa i ukupni promet manji od onoga u utorak pri čemu ni jednom dionicom nije ostvaren promet veći od milijun kuna, obilježja su današnjega prometa na Zagrebačkoj burzi. Crobex je u odnosu na utorak pao za 0,28 posto, na 1770,15 bodova, a Crobex10 snižen je za 0,26 posto, na 1036,26 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 4,35 milijuna kuna, što je 2,8 milijuna kuna manje nego u utorak. Najveći promet, 914,2 tisuće kuna, ostvaren je dionicom Valamar Riviere, a cijena joj je porasla za 1,08 posto, na 37,40 kuna.

ZAGREB - Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je u srijedu da je Pelješki most projektiran temeljem konzultacija s BiH stranom i da se gradnja nastavlja, a da izjave iz BiH da će ta država podnijeti tužbu protiv Hrvatske zbog gradnje mosta nisu dobre. Na pitanje novinara da prokomentira izjave novoizabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da će BiH podnijeti tužbu protiv Hrvatske zbog gradnje Pelješkog mosta Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, Butković je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" ustvrdio da te Komšićeve izjave "apsolutno nisu dobre" te nisu u onom tonu kakav bi željele obje strane - pomirljive i dobrosusjedske. "Jer, kao što je poznato, Hrvatska je zajedno s BiH razgovarala i dogovarala sve karakteristike mosta. Prvotni projekt je bio da visina mosta bude 150 metara i da širina plovnog puta bude uža", naglasio je, dodavši da je Hrvatska prihvatila bosanski prijedlog za visinu mosta od 200 metara i veću širinu plovnog puta. "Sve je to zapisano i temeljem toga je i projektiran Pelješki most, tako da se s te strane ne može reći da nismo bili u kontaktu i da nismo o tome razgovarali", rekao je.  Istaknuo je da se gradnja mosta nastavlja, da su sredstva osigurana, ispitni radovi su završeni.

BRUXELLES - U institucijama Europske unije koje su odobrile i sufinanciraju gradnju Pelješkog mosta kažu kako će se taj projekt realizirati u skladu s planom, bez obzira na prijetnje Željka Komšića tužbom protiv Hrvatske. "To je granično pitanje za koje nismo nadležni, ali smo upućeni. Dobili smo sve informacije oko njega, no projekt je potvrđen, neometano se nastavlja i nastavit će se", rekla je osoba iz Europske komisije u Bruxellesu zamolivši da ostane neimenovana. Gradnjom mosta između poluotoka Pelješca i kopna povezao bi se jug Hrvatske, članice EU-a, čime bi cestovni promet zaobilazio teritorij BiH. Most s 357 milijuna eura financira Europska unija preko svoje kohezijske politike. Krajem kolovoza su u Bruxellesu zaprimili pritužbe iz BiH. Hrvatska je bila poslala informacije o ugovoru Tuđman-Izetbegović, koji nije ratificiran, a također i sve karte tog područja. U siječnju je pak predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, poslao pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću u kojem je potvrdio realizaciju projekta. "Taj stav ostaje na snazi, ništa se ne mijenja", kaže osoba iz Europske komisije. "Osim toga, ne vjerujem da će BiH pokrenuti tužbu. Niti Slovenija se u svom sporu s Hrvatskom nije obratila sudu u Hamburgu", dodaje isti izvor.

ZAGREB - Hrvatska bi početkom 2019. trebala ponovno dobiti Državni inspektorat koji će objediniti inspekcijske poslove koji se trenutno obavljaju u osam ministarstava, a novost je i da se blaži prekršaji neće kažnjavati ako se radi o prvom prekršaju, rečeno je u srijedu u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. U tom je ministarstvu, naime, predstavljen nacrt prijedloga zakona o Državnom inspektoratu, a načelnica Sektora tržišne inspekcije Ministarstva gospodarstva Vedrana Filipović Grčić rekla je kako će se Državni inspektorat ponovno formirati kao samostalno tijelo i imati status državnog ureda. Na čelu će mu biti glavni državni inspektor. Djelokrug rada objedinit će trenutnih 17 inspekcija iz područja trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda. Aktualnih 1.450 inspektora koji sada rade u ministarstvima i drugim institucijama nastavit će rad u Državnom inspektoratu. Zakon je na javnom savjetovanju koje završava 12. listopada, a ako sve bude po planu, kazao je pomoćnik ministra gospodarstva Damir Juzbašić, trebao bi se početi primjenjivati od početka iduće godine.

ZAGREB - Na Zagrebačkom velesajmu u srijedu je otvoren 45. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta, na kojem se na 20.000 četvornih metara predstavljaju 332 izlagača iz 32 zemlje. Otvarajući sajam, na kojem se predstavlja čak tri put više izlagača nego prije tri godine, ministar gospodarstva Darko Horvat je istaknuo kako je "sinergija poljoprivrede i šumarstva te malog i srednjeg poduzetništva i ukupnog gospodarstva jedini način da ovih 3 posto rasta gospodarstva pretvorimo u nešto više". Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, istaknuto je da drvno-prerađivačka industrija ostvaruje 8 posto hrvatskog izvoza.

ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede pokreće program potpore za unaprjeđenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele, unaprjeđenje uzgoja ovaca, koza te izvornih pasmina peradi za razdoblje od 2018. do 2020. godine ukupne vrijednosti 24 milijuna kuna, izvijestilo je Ministarstvo u srijedu. Za unaprjeđenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele osigurano je devet milijuna kuna, za unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza na raspolaganju je 13,5 milijuna kuna, a za uzgoj izvornih pasmina peradi 1,5 milijun kuna.

ZAGREB - U prvih devet mjeseci ove godine putem servisa Hitro.hr otvoreno je 5.220 trgovačkih društava i obrta, pokazuju podaci Fine, koja procjenjuje da bi do kraja godine putem tog servisa moglo biti osnovano oko 6.960 društava ili obrta, dva posto manje nego lani. Po podacima Fine, od 1. siječnja do 30. rujna ove godine putem servisa Hitro.hr otvoreno je 115 obrta te osnovano 1.724 društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 3.381 jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).

BERLIN - Europska komisija strahuje da će njemački proizvođači automobila nastojati izvesti stare dizelske automobile, uklonjene s njemačkih cesta, u istočnoeuropske zemlje, kazala je europska povjerenica za industriju Elzbieta Bienkowska. "Izvoz bi značio prebacivanje problema kvalitete zraka sa zapada na istok", kazala je Bienkowska u razgovoru za njemački dnevni list Tagesspeigel, objavljenom početkom tjedna. Nakon što su se ekološki aktivisti izborili za mogućnost zabrane starijih modela dizelskih automobila u većim gradovima, njemačka je vlada prošlog tjedna u nastojanju da izbjegne potpunu zabranu vožnje postigla s proizvođačima dogovor kojim se smanjuje zagađenje okoliša ispušnim plinovima iz dizelaša. Vlada je od kompanija zatražila da vlasnicima automobila ponude poticaje za kupnju novih automobila i ugradnju nove opreme. Pojedini proizvođači nisu pristali na opciju ugradnje nove opreme, budući da se ukupni troškovi te opcije procjenjuju na više milijardi eura.

LONDON - Britanska središnja banka - Bank of England (BoE) izrazila je zabrinutost zbog brzog rasta kreditiranja kompanija u Velikoj Britaniji koje su već opterećene velikim dugovima, prenijeli su britanski mediji. Odbor za financijsku politiku (FPC) u BoE-u objavio je da je ove godine 31 milijarda britanskih funta zajmova odobreno kompanijama koje su već bile visokozadužene. U BoE-u su ujedno upozorili na rizike za banke u slučaju 'tvrdog' brexita, odnosno izlaska Velike Britanije iz EU-a bez dogovora o budućim trgovinskim odnosima. Iz BoE-a ujedno poručuju da bi EU trebao učiniti više na zaštiti prekograničnih financijskih usluga od rizika u slučaja brexita bez dogovora o budućim trgovinskim odnosima te kako je potrebno poduzeti odgovarajuće poteze. Uz nešto manje od šest mjeseci do dana kad bi Velika Britanija trebala napustiti EU, iz BoE-a ukazuju na rizike od poremećaja s kojima bi se mogli suočiti osiguranje, izvedenice i transfer podataka. "U Velikoj Britaniji bilježi se značajan napredak na smanjivanju tih rizika, no tek ograničeni napredak bilježi se u EU", upozoravaju u FPC-u.

LONDON - Britanski regulator najavio je istragu protiv revizorskih kuća Deloitte, EY, KPMG i PwC zbog raširenih sumnji da su naštetili tržišnom natjecanju, objavili su britanski mediji. U Agenciji za natjecanje i tržišta (CMA) preciziraju da će ispitati je li sektor računovodstvenih usluga "dovoljno kompetitivan i otporan da održi standarde visoke kvalitete", prenosi BBC. Odluka o istrazi nadovezuje se na bojazni da kompanije koje nude računovodstvene usluge "ne rade na dobrobit gospodarstva odnosno investitora", dodaju u CMA-i. Sektor se našao pod lupom nakon kritika na račun tvrtke koja je pružala revizorske usluge propaloj građevinskoj tvrtki Carillion. CMA-ova istraga fokusirat će se na to kako tvrtke odabiru revizore i koliko ih često mijenjaju. Većina njih još uvijek 'gotovo isključivo' bira jednu od četiri velike računovodstvene tvrtke, napominje BBC. Regulatori će analizirati i otpornost sektora u kontekstu rizika koji za tržišno natjecanje predstavlja status četiri lidera, 'prevelika da propadnu'.

BERLIN - Njemačka planira ublažiti kapitalne zahtjeve za tisuće malih poduzeća koja su iskoristila europske propise kako bi se zbog blažih zahtjeva registrirala u Velikoj Britaniji. Zakon o registraciji obuhvaća u Njemačkj oko deset tisuća malih poduzeća koja su se zbog nižih kapitalnih zahtjeva registrirala u Velikoj Britaniji kao trgovačka društva s ograničenom odgovornošću. Postojeći propisi nalažu im da se nakon brexita registiraju u Njemačkoj, što uključuje i obvezu povećanja temeljnog kapitala na 25 tisuća eura. Prijedlog novog propisa koji je Reuters dobio na uvid oslobodio bi ih te obveze. "Želimo im pomoći u nužnim pripremama", kazala je ministrica pravosuđa Katarina Barely u osvrtu na prijedlog novog zakona, koji će biti usvojen tokom dana na sjednici vlade.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u srijedu, u odnosu na tečajnicu utvrđenu u utorak ojačala prema većini važnijih inozemnih valuta, pri čemu je najmanje, za 0,04 posto, ojačala prema euru. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od četvrtaka, iznosi 7,412995 kuna. Kuna je ojačala i prema američkoj i švicarskoj valuti, prema američkom dolaru za 0,38 posto, a švicarskom franku 0,17 posto. Istodobno je prema britanskoj funti oslabila, i to za 0,49 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj dolara od 6,452816 kuna, franka 6,502627 kuna, a funte 8,489458 kuna.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus