03:15, 14. Prosinac 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 2. prosinca 2018.

Objavljeno: 02.12.2018 u 03:40
Pregledano 44 puta

Autor: Icom, Hina
 Gopodarstvo 2. prosinca 2018.

ZAGREB 2. prosinca 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


HGK: Očekuje se rekordna blagdanska potrošnja od 13,5 milijardi kuna

ZAGREB - Blagdanska potrošnja u prosincu po prvi će puta premašiti onu iz pretkrizne 2008. godine i, prema procjenama Hrvatske gospodarske komore (HGK), dosegnuti 13,5 milijardi kuna, što je najviša prosinačka potrošnja otkako se mjere ti podaci.

"Prema procjenama Hrvatske gospodarske komore, potrošnja u prosincu 2018. iznosit će oko 13,5 milijardi kuna, što je porast za čak milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje lani", istaknula je na direktorica Sektora za trgovinu Tomislava Ravlić na konferenciji za novinare u nedjelju u HGK-u.

To je najviša prosinačka potrošnja otkako se mjere ti podatci, koja će po prvi puta nadmašiti blagdansku potrošnju iz pretkrizne 2008., pri čemu se udarno razdoblje potrošnje očekuje od 19. do 24. prosinca, dodala je.

Ocjenjuje kako je to rezultat rasterećenja plaća i njihova rasta kroz porezne reforme, koji su djelovali na optimizam građana pa tako i na potrošnju.

"Imali smo i dobru turističku sezonu, što također ide u prilog ovogodišnjem rekordnom prosincu", napomenula je Ravlić, dodajući da će svoj doprinos potrošnji dati i povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, budući da je sve više poslodavaca odlučilo radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse.

"Na godišnjoj razini ipak se još neće oboriti rekordi, odnosno, razina iz 2008. godine. Ako se nastavi trenutna dinamika realnoga rasta maloprodajnoga prometa, sljedeće godine mogla bi se dostignuti razina prije krize, a 2020. godine mogli bismo prestići tu razinu", ocijenila je.

Procjena se temelji na rastu prometa u trgovini na malo, koji kontinuirano raste od 2014. godine, a koji je u prvih devet mjeseci ove godine veći za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

Prema rezultatima prošlogodišnjega istraživanja HGK, najveći broj ispitanika potrošio je između 100 i 500 kuna na blagdanske darove (39 posto), a slijede ih oni koji su izdvojili između 500 i 1000 kuna (31 posto). Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je tek devet posto, dok je manje od 100 kuna ili ništa potrošilo 21 posto ispitanika.

Najviše (gotovo 40 posto), pod bor je ostavilo igračke, kozmetiku (37 posto), obuću i odjeću (36 posto) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25 posto).

"I ove godine očekujemo slične popise za kupovinu. No, u usporedbi sa zapadnim europskim zemljama, gdje ipak daruju nešto luksuznije poklone, naši su građani ipak više okrenuti praktičnim darovima", napomenula je Ravlić.

Hrvatski trgovci još uvijek u dovoljnoj mjeri ne prepoznaju važnost online trgovine, što dodatno pogoršava našu poziciju u globalnoj utakmici, navode iz HGK. Za ilustraciju, online potrošnja u svijetu raste 30 posto godišnje, a u Hrvatskoj je to mršavih 12 posto.


ZSE: Crobexi stagniraju oko najnižih razina u dvije i pol godine

ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze proteklog su tjedna stagnirali oko najnižih razina od srpnja 2016. godine, a u fokusu investitora ponovno je bila dionica Valamar Riviere, kojom je ostvarena trećina prometa.

Crobex indeks završio je tjedan bez promjena u odnosu na tjedna ranije, na 1.729 bodova, dok je Crobex10 oslabio 0,33 posto, na 1.013 bodova.

Tako su se zadržali na najnižim razinama u dvije i pol godine.

Među sektorskim indeksima, najviše je prošloga tjedna pao Crobexkonstrukt, za 5,4 posto, a porastao Crobextransport, za gotovo 12 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 42,45 milijuna kuna, što je otprilike tri milijuna više nego tjedan dana ranije. Uz to, u blok transakciji povlaštenom dionicom Adrisa ostvareno je još 2,85 milijuna kuna, po cijeni dionice od 425 kuna za dionicu.

"Prošlotjedno trgovanje bilo je obilježeno smirivanjem nestabilnosti na svjetskim i regionalnim burzama, što se prethodnih tjedana prelijevalo na domaće tržište kapitala. Tako je Crobex indeks rastao u tri od pet trgovinskih dana, dok je u utorak i petak zabilježio pad vrijednosti. Sa smirivanjem nestabilnosti, porastao je i promet, pa je tako u cijelome tjednu redovni promet dionicama prosječno dnevno iznosio 8,5 milijuna kuna", kaže Vinko Jurić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Kako dodaje, ni protekli tjedan nije bio bogat korporativnim vijestima, no ističe objavu Valamara koji je u četvrtak izvijestio o svojem planu investicija za sljedeću godinu.

"Iz Valamar Riviere su naveli da je nadzorni odbor potvrdio iznos investicija za 2019. godinu od 636 milijuna kuna, odnosno 793 milijuna uključujući Imperial i Hotele Makarska. Ta vijest nije pomogla dionici Valamara koja je na dan objave pala za 0,87 posto, kao i dan nakon objave u petak za 1,76 posto, što joj je bio četvrti uzastopni dan sa padom vrijednosti", navodi Jurić.

Dionica Valamara bila je i protekloga tjedna, kao i tjedan ranije, najlikvidnija, s 15 milijuna kuna prometa. Cijena joj se na tjednoj razini spustila 2,62 posto, na 33,5 kuna.

Po likvidnosti slijedi povlaštena dionica Croatia osiguranja, s prometom od gotovo 5 milijuna kuna i rastom cijene za 0,87 posto, na 5.800 kuna.

U fokusu investitora bila je i povlaštena dionica Adrisa, kojom je ostvareno 3,2 milijuna kuna, a cijena joj je blago porasla, za 0,23 posto, na 428 kuna.

Od ostalih objava Jurić izdvaja i HT-ovu kupnju 100-postotnog udjela u društvu HP Produkcija, pružatelju usluge evotv.

Dionici HT-a cijena je oslabila 0,65 posto, na 154 kune, uz 2,7 milijuna kuna prometa.

Od 61 dionica kojima se protekloga tjedna trgovalo, njih 21 zabilježilo je pad cijene u odnosu na tjedan ranije, dok ih je 27 poskupilo, a 13 zabilježilo nepromijenjenu cijenu.

Među najlikvidnijima, najviše su pale cijene dionica Petrokemije, za 13,6 posto, Brodogradilišta Viktor Lenca, za 12,6 posto, te Atlantske plovidbe, za 4,5 posto.

Najviše su, pak, poskupile dionice Tehnike, za 19 posto, i Tankerske Next Generation, za 17 posto.


Svjetske burze porasle, Fed signalizirao usporavanje rasta kamata

NEW YORK – Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle, nakon dva tjedna pada, što se ponajviše zahvaljuje signalima iz američke središnje banke da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skočio 5,15 posto, na 25.538 bodova, dok je S&P 500 porastao 4,9 posto, na 2.760 bodova, a Nasdaq indeks 5,65 posto, na 7.330 bodova.

Za Dow Jones to je najveći tjedni dobitak u posljednje dvije godine, dok su S&P 500 i Nasdaq zabilježili najveći skok u sedam godina.

Snažan rast cijena dionica ponajviše se zahvaljuje porukama iz američke središnje banke da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

Tako je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da su kamatne stope blizu neutralnih razina, onih koje niti potiču niti pritišću gospodarski rast.

Još prije dva mjeseca Powell je govorio da su kamate još daleko od neutralnih razina, pa njegov posljednji govor analitičari smatraju zaokretom i signalom da se ciklus povećanja kamatnih stopa približava kraju.

Uz to, objava zapisnika s nedavne sjednice Feda pokazala je da su čelnici središnje banke započeli raspravu o tome kada bi trebalo zastati s povećanjem kamata.

Doduše, analitičari očekuju da će Fed u prosincu još jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.

No, kažu da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci oštro pale, što bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.

„Tri ključna pitanja na koja su ulagači fokusirani su koliko će Fed usporiti tempo povećanja kamata, kako će se razvijati trgovinski odnosi između SAD-a i Kine te što će se događati na tržištu nafte”, kaže Charlie Ripley, strateg u tvrtki Allianz Investment Management.

Cijene nafte prošloga su tjedna ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodni tjedan, pa analitičari očekuju njihovu stabilizaciju nakon sedam tjedna oštrog pada tijekom kojih su potonule oko 30 posto.

Pozitivno je na tržišta utjecala i nada ulagača da će predsjednici SAD-a i Kine Donald Trump i Xi Jinping u razgovorima tijekom vikenda postići napredak po trgovinskim pitanjima.

I doista, dva predsjednika dogovorila su se u subotu u Buenos Airesu, nakon sastanka čelnika skupine G20, da neće u idućih 90 dana uvoditi nove carine, a u tom će razdoblju pregovarati o otvorenim trgovinskim pitanjima.

Washington je poručio da će suspendirati planove o povećanju carina s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, što je trebalo stupiti na snagu 1. siječnja i da će Kina povećati uvoz iz SAD-a kako bi se smanjio američki trgovinski deficit.

No, poručio je i da će te carine uvesti ako se u roku od 90 dana ne postigne trgovinski dogovor.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, ali ne tako snažno kao na Wall Streetu.

Londonski FTSE indeks ojačao je 0,4 posto, na 6.980 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,6 posto, na 11.257 bodova, a pariški CAC 1,1 posto, na 5.003 boda.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skočio 3,2 posto, na 22.351 bod.


Dolar ojačao, unatoč naznakama o usporavanju rasta kamata u SAD-u

ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima dolar je ojačao prema košarici valuta, drugi tjedan za redom, unatoč naznakama iz američke središnje banke da bi mogla usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,3 posto, na 97,26 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao za 0,5 posto, na 113,50 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula 0,2 posto, na 1,1320 dolara.

Polovicom tjedna dolar se našao pod pritiskom nakon što je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da su kamatne stope blizu neutralnih razina, onih koje niti potiču niti pritišću gospodarski rast.

Još prije dva mjeseca Powell je govorio da su kamate još daleko od neutralnih razina, pa njegov posljednji govor analitičari smatraju zaokretom i signalom da se ciklus povećanja kamatnih stopa, koji traje tri godine, približava kraju.

Doduše, analitičari očekuju da će Fed u prosincu još jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.

No, kažu da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci oštro pale, što bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.

Zbog toga se dolar našao pod pritiskom, pa je njegov indeks u četvrtak skliznuo na 96,62 boda, najnižu razinu u tjedan dana.

Međutim, u petak se američka valuta oporavila zahvaljujući špekulacijama da predsjednici SAD-a i Kine Donald Trump i Xi Jinping u razgovorima tijekom vikenda neće postići napredak po trgovinskim pitanjima.

U tom bi slučaju na svjetskim burzama dodatno ojačala nestabilnost, pa bi ulagači utočište za svoj kapital potražili u investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena.

Kako su se Trump i Xi u subotu u Buenos Airesu, nakon sastanka čelnika skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava, dogovorili da ne će u idućih 90 dana uvoditi nove carine i da će u tom razdoblju pregovarati o otvorenim trgovinskim pitanjima, ostaje za vidjeti kako će u ponedjeljak financijska tržišta reagirati na taj dogovor.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus