00:02, 21. Listopad 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 2. kolovoza 2018.

Objavljeno: 02.08.2018 u 05:58
Pregledano 88 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 2. kolovoza 2018.

ZAGREB, 2. kolovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u četvrtak je najavio da se od iduće godine planira dodatno porezno rasterećenje od 2,7 milijarde kuna, napomenuvši da Vlada nije odustala od snižavanja opće stope PDV-a za jedan postotni bod nego se razmatra da se to umjesto od iduće godine napravi od 1. siječnja 2020. Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, Plenković je, osvrćući se na izmjene u sustavu PDV-a, kazao da je u izbornom programu HDZ-a najavljeno smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto. Proteklih nekoliko mjeseci detaljno su stručnjaci u radnoj skupini Ministarstva financija analizirali koji bi učinak smanjenja stope PDV-a bio konkretniji, korisniji, isplativiji - da li smanjenje opće stope PDV-a za 1 postotni bod ili pak smanjenje stope od 25 posto na 13 posto za određene proizvode. Analizom troškova koje hrvatske obitelji za košaricu za hranu i režije, izračunato je da bi bilo puno korisnije za sugrađane koji imaju manja primanja, da se na namirnice poput svježeg mesa, ribe, voća i povrća i pelene ide s nižom stopom PDV-a, izjavio je Plenković. "Na taj način bi u ovoj fazi, s tom stopom od 13 posto na svježe meso i ribu, voće, povrće i pelene postigli po nama bolji i konkretniji efekt za najširi broj naših sugrađana. Međutim, to ne znači da bismo odustali od snižavanja opće stope PDV-a", rekao je, poručivši da u Vladi promišljaju da snižavanje opće stope PDV-a, koje je bilo planirano za 1. siječnja 2019. naprave za 1. siječnja 2020.

ZAGREB -
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak kako su promjene u poreznom sustavu prije dvije godine značile porezno rasterećenje od 3,6 milijardi kuna, a izmjene s kojima se planira krenuti s početkom iduće godine značit će rasterećenje za dodatnih 2,7 milijardi kuna. Marić je na konferenciji za novinare u Banskim dvorima predstavio porezne izmjene koje bi na snagu stupile početkom 2019. pa je tako najavio smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso i ribu, voće i povrće te pelene. "Naše računice pokazuju da bi, pod pretpostavkom korekcije cijena, (...) ovo u strukturi potrošnje na prosječnoj hrvatskoj obitelji bilo na razini od 872 kune godišnje", rekao je. Novina u sustavu PDV-a je i da bi porezni obveznici ušli u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je 300 tisuća kuna), a ne kao sada da ulaze s početkom iduće kalendarske godine. U sustavu doprinosa na plaće, Marić kaže kako bi se ukinuli doprinosi od 0,5 posto za ozljede na radu, kao i doprinos od 1,7 posto za zapošljavanje, dok bi se doprinos za zdravstveno osiguranje povećao s 15 na 16,5 posto. Kod poreza na dohodak najavio je širenje razreda za oporezivanje stopom od 24 posto odnosno podizanje praga za oporezivanje stopom od 36 posto sa 17.500 na 30.000 kuna. Najavio je i smanjenje stope poreza na promet nekretninama, sa 4 na 3 posto.

ZAGREB -
Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski lovački savez u četvrtak su potpisali ugovor o izravnoj dodjeli financijskih sredstava namijenjenih financiranju police osiguranja zbog smanjenja utjecaja šteta u lovištima i podizanja razine sigurnosti, a ugovor je vrijedan 12,5 milijuna kuna. Ugovor su u Vladi potpisali potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomsilav Tolušić i predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Đuro Dečak. Nositelj police osiguranja za područje cijele Hrvatske bit će Hrvatski lovački savez, a financiranje police osiguranja omogućit će se preraspodjelom namjenskih sredstava od zakupnina i koncesija za lovišta, u iznosu od 12,5 milijuna kuna. Na taj će se način, kako je istaknuto, osigurati održivost koncesija i zakupa prava lova, odnosno financijska stabilnost lovoovlaštenika te će se smanjiti nepotrebno opterećenje pravosudnog sustava u Hrvatskoj uzrokovano velikim brojem sudskih postupaka oko utvrđivanja štete. Naime, zbog porasta broja motornih vozila, njihovu brzinu i vrijednost te sve veću mrežu prometnica, štete od naleta divljači u prometu u značajnom su porastu, a samo je u prošloj godini na području Hrvatske zabilježeno 3.789 naleta vozila na divljač.

PULA -
U Istarskoj županiji cikloturizam privlači sve veći broj posjetitelja i turista, a zahvaljujući bespovratnim financijskim sredstvima Ministarstva turizma iz Fonda za razvoj turizma poboljšat će se postojeća biciklistička infrastruktura, sadržaji i usluge za sve koji Istru žele doživjeti bicikirajući. Prema analizi županijskog Odjela za turizam, koja se temelji na istraživanju i dostupnim podacima o broju i profilu gostiju te korištenim smještajima, učinak od gostiju koji u Istru dolaze zbog biciklizma ili se biciklom koriste dok su ondje seže čak do 50 milijuna eura. "Cikloturizam je važan turistički proizvod koji privlači sve veći broj posjetitelja i turista u Istarsku županiju, stoga želimo kvalitetno planirati razvoj ovog segmenta turizma, te time utjecati na održivi razvoja proizvoda, zadovoljstvo turista, ali i lokalnog stanovništva, te podignuti razinu sigurnosti na cestama", rekla je pročelnica Upravnog odjela za turizam Nada Prodan Mraković. Po njenim riječima, tijekom kolovoza počet će aktivnosti vezane uz izradu Operativnog plana razvoja cikloturizma na području Istarske županije. Taj će plan izraditi Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča i to za razdoblje od 2019. do 2025.

ZAGREB/BRUXELLES -
Kako bi im se pomoglo u suočavanju s posljedicama ekstremnih suša, Europska komisija odlučila je da će europski poljoprivrednici moći koristiti predujmove za izravna plaćanja i plaćanja za ruralni razvoj te će im se za potrebe prehrane životinja omogućiti veća fleksibilnost u korištenju zemljišta koja se inače ne koristi za proizvodnju, priopćeno je u četvrtak iz Bruxellesa. Poljoprivrednici će tako moći primiti do 70 posto izravnih plaćanja i 85 posto plaćanja za ruralni razvoj već od sredine listopada ove godine umjesto da čekaju do prosinca kako bi popravili svoju financijsku situaciju, navodi Komisija.

LONDON -
Cijene nafte u četvrtak su na međunarodnim tržištima pale treći dan zaredom, nakon neočekivanog rasta američkih zaliha sirove nafte, a u kontekstu i dalje prisutne zabrinutosti zbog ubrzanog rasta globalne ponude. Barel sirove nafte na londonskom tržištu pojeftinio je tako za 32 centa, na 72,07 dolara. Na američkom mu je cijena pala za 55 centi, na 67,11 dolara. Saudijska Arabija, Rusija, Kuvajt  i Ujedinjeni Arapski Emirati redom su povećali proizvodnju, kao što su dogovorili na sastanku u lipnju, a kako bi pomogli kompenzirati očekivane manjkove iranske sirove nafte kad američke sankcije Teheranu stupe na snagu kasnije ove godine.ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze u četvrtak su porasli za oko 0,4 posto, u fokusu investitora bile su dionice Arena Hospitality Groupa i povlaštene Adrisa, dok je objava o pokretanju predstečajnog postupka 'srušila' cijenu dionice Tehnike za nešto više od 59 posto. Crobex indeks trgovanje je zaključio s porastom za 0,40 posto, na 1.818,34 boda, dok je Crobex10 u plusu od 0,43 posto, na 1.057,07 bodova. Redovni promet dionicama ponovno je 'splasnuo' na nešto manje od pet milijuna kuna, iznosio je 4,9 milijuna kuna, što je oko 22 milijuna kuna manje nego jučer. Najtrgovanija je bila dionica Arena Hospitality Groupa s prometom od 1,24 milijuna kuna. Zadnja cijena te dionice ostala je na 413 kuna. Povlaštene dionice Adris grupe imale su promet od 1,2 milijuna kuna, a cijena im je snižena za 0,24 posto, na 424 kune. Više od pola milijuna kuna prometa, 770,04 tisuće kuna, imala je dionica Liburnia Riviera Hotela, kojoj je cijena porasla za 1,47 posto, na 4.140 kuna. Likvidnije gubitnike predvodi dionica Tehnike s padom cijene za 59,30 posto, na 35 kuna, uz promet od 299,9 tisuća kuna. Ta je građevinska tvrtka danas izvijestila da je nadležnom trgovačkom sudu predala zahtjev za pokretanje predstečajnog postupka zbog aktiviranja bankarskih garancija od strane alžirskog investitora.

ZAGREB - Prihodi državnog proračuna u 2019. planiraju se na razini od 134,2 milijarde kuna, dok bi rashodi iznosili oko 139 milijardi kuna, navodi se u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, koje je na sjednici Vlade u četvrtak predstavio ministar financija Zdravko Marić. Istaknuo je da Vlada ostaje pri projekcijama rasta gospodarstva u ovoj godini od 2,8 posto, dok bi u 2019. rast mogao usporiti na 2,7 posto, a u iduće dvije godine na 2,5 posto. Ministar je istaknuo i kako su u projekcije prihodne strane proračuna ukalkulirani nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja. Prema Smjernicama, najznačajnije izmjene odnose na promjene u sustavu oporezivanja poreza na dodanu vrijednost te oporezivanja rada. Naime, od 1. siječnja 2019. predviđa se smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto za svježe meso i ribu te voće i povrće. Promjene u sustavu doprinosa odnosile bi se na ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, dok bi se doprinos za zdravstveno osiguranje povećao na 16,5 posto (s 15 posto). U sustavu poreza na dohodak najznačajnija izmjena odnosi se na širenje razreda za primjenu stope od 24 posto, a predlaže se i daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretnina sa 4 na 3 posto, predviđaju Smjernice.

ZAGREB - Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da će ekonomske i fiskalne smjernice, koje je Vlada prihvatila, biti putokaz za pripremu proračuna za iduću godinu, a u njima se prognozira stopa gospodarskog rasta za 2019. od 2,7 posto, a u iduće dvije od po 2,5 posto. "Riječ je o nastavku kretanja pozitivnih ekonomskih aktivnosti u srednjoročnom razdoblju. Nastavljamo i s fiskalnom konsolidacijom, sa zdravim gospodarskim rastom, sa smanjenjem javnoga duga i želimo ekonomski rast u kojem se svi proračunski korisnici ponašaju odgovorno, da trošimo onoliko koliko imamo, racionalno, usmjereno za razvoj i gospodarski rast", istaknuo je Plenković na početku sjednice Vlade.  Naveo je da se nakon ovogodišnjih prognoziranih 2,8 posto gospodarskog rasta, u idućoj godini očekuje stopa rasta od 2,7 posto, a potom u sljedeće dvije godine po stopi od 2,5 posto "Želimo da proračun koji ćemo usvojiti krajem godine bude podstrek za rješavanje pitanja demografske obnove, za demografsku revitalizaciju, za nastavak obrazovne reforme. Ona je preduvjet svih napredaka hrvatskoga društva i preduvjet konkurentnosti naših ljudi na tržištu radne snage, zato smo i o tome vodili računa u pripremi ovoga proračuna", rekao je.

ZAGREB - Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog novog zakona o poljoprivredi, kojim se, kako je istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, osigurava održivi razvoj poljoprivrede, ostvaruju načela opće sigurnosti hrane i očuvanje prirodnih poljoprivrednih resursa, unapređuje se i povećava konkurentnost te jača društvena, socijalna, gospodarske i ekološka uloga poljoprivrede.  "Poljoprivreda se definira kao strateška grana gospodarstva u Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio razvojnih strategija kako bi se ostvario održivi razvoj poljoprivrede te njezina gospodarska, ekološka i društvena uloga kao i ciljevi i okvir za njezinu provedbu", naglasio je, dodajući da se usklađuje i s europskim direktivama. Novim se zakonom primjerice definiraju mjere poljoprivredne politike i ruralnog razvoja, mjere izravne potpore, uređenje tržišta itd. Ministar je uz ostalo istaknuo kako se novim zakonom predviđa i novi organizacijski oblik poljoprivrednika, uvode se međunarodni standardi za hranu, smjernice i kodovi dobre prakse kojima je glavna namjena zaštita zdravlja potrošača i osiguranje poštenih postupak u trgovini hranom, itd.

ZAGREB - Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine, a za što će se ukupno osigurati 195 milijuna kuna. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić podsjetio je da su proizvođači sirovog mlijeka i teladi za proizvodnju goveđeg mesa posljednje dvije godine značajno oštećeni zbog pojave zarazne bolesti koje su značajno narušili proizvodni potencijal. Hrvatska je u 2016. i 2017. bila jedina država u okviru EU koja je svu svoju stoku preventivno cijepila protiv bolesti kvrgave kože. "Pregovarali smo s EK i dobili smo dozvolu da možemo dati pomoć iz nacionalnih sredstava u iduće tri godine za poticanje i podizanje sektora govedarstva. Odobreno je 65 milijuna kuna po godini, odnosno 195 milijuna kuna kroz tri godine, što je osigurano u proračunu Ministarstva poljoprivrede", rekao je Tolušić. Program potpore sektoru govedarstva će se provoditi putem dvije mjere - prva su potpore za kupovinu steonih junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda, što će na godišnjoj razini biti oko 20 milijuna kuna ili oko 2.000 junica po godini, a druga mjera je potpora za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica, što će na godišnjoj razni biti iznos od 45 milijuna kuna. Tolušić očekuje da će prvi javni poziv vezan za kupovinu rasplodnih junica ići tijekom ovog tjedna.

ZAGREB - Vlada je u četvrtak povećala ovogodišnju kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca za 3269, a ujedno je i izmijenila odluku omogućivši zapošljavanje u javnoj službi i državnoj upravi na poslovima vezanim za EU fondove. U graditeljstvu Vlada je odobrila novih 985 dozvola za zapošljavanje stranaca, u turizmu 270 dozvola, u promet 650 dozvola, u prehrambenoj industriji 508, a u poljoprivredi i šumarstvu 747 dozvola. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je da Hrvatska bilježi rekordan pad stope nezaposlenosti, ali da je to praćeno velikom stopom povećanja stope zapošljavanja. Iako je politika Vlade maksimalno povećanje domaće radne snage i iako je Vlada donijela niz mjera u tom smjeru i dalje postoji neravnoteža ponude i potražnje i zato se ide na povećanje kvota, istaknuo je Pavić. "Trenutno je na Zavodu za zapošljavanje oglašeno 40.417 radnih mjesta koja ne možemo popuniti", rekao je ministar.

ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca podržava Vladinu odluku o povećanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za ovu godinu i to za 3.269, na 27.479 dozvola, stoji u priopćenju HUP-a objavljenom u četvrtak. U priopćenju HUP-a se navodi da je ta brza reakcija Vlade za svaku pohvalu, a posebno s obzirom na veliku iskorištenost kvote za uvoz radne snage, koja je premašila sva očekivanja i prognoze. Iz HUP-a također ističu da i dalje postoji potreba za dodatnim korekcijama kako bi se osigurao broj radnika sukladno potrebama koje su iskazali članovi te udruge, a u čemu prednjači sektor trgovine. Naime, sada već kontinuirano za potrebe turističke sezone nedostaje oko 3.000 trgovaca, naročito na području Dubrovnika i Istre.

ZAGREB - Vlada je u četvrtak donijela uredbu kojom utvrđuje visinu boravišne pristojbe za 2019. godinu, prema kojoj bi ona u smještajnim objektima u kojima se plaća po noćenju, osim u kampovima, trebala poskupjeti za 25 posto u odnosu na ovogodišnju. "Prilikom prijedloga povećanja uzelo se u obzir da visina te pristojbe bude konkurentna u odnosu na okruženje. U ovom trenutku u Hrvatskoj je jedna od najnižih boravišnih pristojbi u okruženju", kazao je ministar turizma Gari Cappelli. Uredbom se predlaže i povećanje iznosa boravišne pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu  i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ocijenio je da će povećanje boravišne pristojbe imati izravni utjecaj na razvoj samih destinacija, budući da raspodjelom većina naplaćenih sredstava od boravišne pristojbe ostaje u destinaciji gdje je i ostvarena. Prema uredbi bi primjerice iznos boravišne pristojbe u turističkom mjestu A razreda u glavnom ljetnom dijelu sezone u hotelima i sličnom smještaju porastao s ovogodišnjih 8 na 10 kuna iduće godine.

ZAGREB - Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju travnja 40,2 milijarde eura, što je za 1,8 milijardi eura ili 4,3 posto manje nego godinu dana prije, čime je nastavljen trend pada tog duga na godišnjoj razini koji traje od kraja 2015., navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria. "Najznačajniji doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao je od nastavka razduživanja opće države i ostalih domaćih sektora koji u strukturi inozemnog duga čine 35,1, odnosno 33,7 posto", navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke. Tako se bruto inozemni dug opće države krajem travnja spustio na 14,1 milijardu eura, što je 1,1 posto manje nego godinu dana prije. Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora iznosio je krajem travnja 13,5 milijardi eura, što je 7,8 posto manje nego godinu dana prije. U travnju je nastavljeno i razduživanje financijskog sektora, pa je njegov bruto inozemni dug na kraju travnja iznosio 4,1 milijardu eura, 12 posto manje nego godinu dana prije.

ZAGREB -  Prosječna neto plaća u Zagrebu za travanj iznosila je 7.235 kuna i bila je nominalno 5,1 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Pritom je plaća u zagrebačkom gospodarstvu iznosila 7.152 kune, što je rast od, 4,3 posto na godišnjoj razini, a izvan gospodarstva 7.401 kuna, 3,2 posto više. Najveće prosječne plaće za travanj primili su zaposleni u financijskoj uslužnoj djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova, 11.966 kuna. S druge strane, najmanje plaće imali su zaposleni u proizvodnji metala, 3.706 kuna.

ZAGREB -  Građevinska tvrtka Tehnika izvijestila je u četvrtak da je nadležnom trgovačkom sudu predala zahtjev za pokretanje predstečajnog postupka zbog aktiviranja bankarskih garancija od strane alžirskog investitora. "S obzirom da se poslovni računi društva nalaze u blokadi kao posljedica aktiviranja bankarskih garancija od strane alžirskog investitora te slijedom toga aktiviranja sredstava osiguranja od strane banke izdavatelja, onemogućeno je redovno poslovanje društva te je i ostvaren predstečajni razlog iz članka 4. stavka 2 al. 1 stečajnog zakona", navodi se u priopćenju Tehnike koju je potpisao glavni direktor Zlatko Sirovec. Tehnika je uz Ingru radila na projektu bolnice u Alžiru, ali je ovaj tjedan alžirski investitor jednostrano i, kako je stajalo u Ingrinom izvješću, protivno ugovornim odredbama i reguliranim postupcima pozvao na plaćanje bankarskih garancija i kontragarancija za taj projekt te raskinuo ugovor o izvođenju radova.

BUDIMPEŠTA - Mađarska banka OTP u četvrtak je objavila da je potpisala sporazume o kupnji ogranaka Societe Generalea u Bugarskoj i Albaniji, ne navodeći cijenu, kao ni druge pojedinosti sporazuma kojima bi trebala osnažiti svoju poziciju u Bugarskoj te ući na novo tržište, ono Albanije. Francuska banka Societe Generale prodaje svoje ogranke ako nemaju ključnu veličinu ili potencijal za sinergije unutar grupe. OTP-ov bugarski ogranak DSK Bank kupit će 99,47 posto udjela u Societe Generale Expressbanku AD, koja ima tržišni udio oko 6,7 posto i sedma su najveća banka u Bugarskoj. Iz OTP-a su također izvijestili da su potpisali sporazum o kupnji 88,89 posto udjela u Banka Societe Generale Albania, koja ima tržišni udio od gotovo šest posto. Očekuje se da bi obje transakcije trebale biti završene u četvrtom kvartalu ove godine, ovisno o odobrenju regulatora koje treba ishoditi, stoji u priopćenju.

ZAGREB - Proizvođač električnih automobila Tesla izvijestio je da je u drugom ovogodišnjem tromjesečju ostvario prihode od 4 milijarde dolara, što je 43 posto više nego u istom razdoblju lani, što se zahvaljuje rastu prodaje Modela 3, no gubitak te tvrtke dosegnuo je rekordne razine. Tesla je u drugom tromjesečju isporučio više od 40.000 vozila, uključujući i oko 18.000 Modela 3s, navodi se u poslovnom izvješću te kompanije. Unatoč tome, tvrtka je u tom kvartalu zabilježila rekordni gubitak od 717 milijuna dolara, gotovo dvostruko veći nego u istom razdoblje prošle godine.

ZAGREB - Facebookova aplikacija za razmjenu poruka WhatsApp počet će naplaćivati tvrtkama slanje marketinških i korisničkih poruka, nakon što se ta društvena mreža suočila s usporavanjem rasta prihoda i svog korištenja. Takav potez omogućit će Facebooku, njegovom vlasniku, da zaradi novac od WhatsAppa. Tvrtke će putem te platforme moći davati informacije i usluge, kao što su datumi isporuke ili razne propusnice. Zauzvrat, tvrtke će morati platiti naknadu za potvrđenu isporuku. Poruke će koštati između 0,5 i 9 centi, ovisno o zemlji u kojoj se korisnik nalazi.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u četvrtak, u odnosu na tečajnicu od srijede, blago ojačala prema euru, za 0,02 posto, dok je prema ostalim važnijim valutama oslabila. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od petka, iznosi 7,391088 kuna. Kuna je, pak, oslabila prema ostalim važnijim valutama, najviše prema američkom dolaru, za 0,55 posto, dok je prema švicarskom franku oslabila za 0,34 posto, a prema britanskoj funti za 0,25 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj dolara od 6,364495 kuna, franka 6,402536 kuna, a funte od 8,326110 kuna.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 148
Utvrđena na dan 2.8.2018.
Primjenjuje se od 3.8.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,670373

4,684426

4,698479

Kanada

124

CAD

1

4,869434

4,884086

4,898738

Češka

203

CZK

1

0,287893

0,288759

0,289625

Danska

208

DKK

1

0,988970

0,991946

0,994922

Mađarska

348

HUF

100

2,288483

2,295369

2,302255

Japan

392

JPY

100

5,690282

5,707404

5,724526

Norveška

578

NOK

1

0,772091

0,774414

0,776737

Švedska

752

SEK

1

0,715985

0,718139

0,720293

Švicarska

756

CHF

1

6,383328

6,402536

6,421744

Velika Britanija

826

GBP

1

8,301132

8,326110

8,351088

SAD

840

USD

1

6,345402

6,364495

6,383588

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,767666

3,779003

3,790340

EMU

978

EUR

1

7,368915

7,391088

7,413261

Poljska

985

PLN

1

1,722111

1,727293

1,732475

Napomena:
Za 1.8.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,842370 kn. 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus