19:16, 20. Travanj 2019

gospodarstvo...

Gopodarstvo 18. ožujka 2019.

Objavljeno: 18.03.2019 u 07:04
Pregledano 74 puta

Autor: Icom, Hina
 Gopodarstvo 18. ožujka 2019.

ZAGREB, 18. ožujka 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

Predstavljena bogata izdavačka djelatnost Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u 2018.

ZAGREB -
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) predstavio je u ponedjeljak svoju bogatu izdavačku djelatnost ostvarenu tijekom prošle godine - sedam knjižnih izdanja, nova godišta dvaju časopisa "Rasprave" i "Hrvatski jezik" te aplikaciju za pametne telefone 555+jezičnih savjeta.

Predstavljanje je priređeno u Napretkovu kulturnom centru u Zagrebu, okupilo je mnogo zainteresiranih koji su s pozornošću pratili iscrpne informacije koje su s njima podijelili ugledni stručnjaci govoreći o djelima svojih kolega.


Mladi znanstvenici ne smiju otići na burzu rada

Predstavljeno je sedam knjižnih izdanja - "Struktura povratnih glagola i konstrukcije sa se u hrvatskome jeziku" Ivane Oraić Rabušić o kojemu je govorila dr. sc. Matea Birtić, "Pojmovnik hrvatskoga drvnotehnološkog nazivlja" skupine autora što ga je predstavila prof. dr. sc. Vlatka Jirouš-Rajković, "Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena" koji autorski potpisuju Ankica Čilaš Šimpraga, Dubravka Ivšić Majić i Domagoj Vidović, a približila ga je dr. sc. Anđela Frančić.

Predstavljen je i "Valencijski rječnik psiholoških glagola u hrvatskome jeziku" skupine autora - Matea Birtić, Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Brač, Ivana Matas Ivanković, Ivana Oraić Rabušić i Siniša Runjaić o kojemu je govorio prof. dr. sc. Branimir Belaj koji se osvrnuo i na knjigu Ivane Brač "Instrumental u hrvatskom jeziku".

Prof. dr. sc. Dubravka Sesar iscrpno je govorila o djelu Martine Kramarić "Zrcalo člověčaskago spasenja (1445.), a prof. dr. sc. Drago Roksandić predstavio je knjigu Branimira Brglesa  "Ljudi, prostor i mijene. Susedgradsko i donjostubičko vlastelinstvo 1450. – 1700.".

Znanstvenice IHJJ-a dr. sc. Milica Mihaljević i dr. sc. Lana Hudeček predstavile su peto godište (2018.) časopisa "Hrvatski jezik" istaknuvši kako je riječ o našem jedinom znanstveno-popularnom časopisu za hrvatski jezik koji je, ocijenile su predstavljačice, potvrdio svoj status.

Akademik Nikša Gligo i znanstvenica IHJJ-a dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica predstavili su dva sveska časopisa "Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje" koji je jedan od vodećih hrvatskih jezikoslovnih časopisa, a objavljuje znanstvene, pregledne i stručne radove iz područja jezikoslovne kroatistike, slavistike i općega jezikoslovlja. Glavni urednik toga časopisa je ravnatelj IHJJ-a dr. sc. Željko Jozić.

Ravnatelj Jozić predstavio je pak novu aplikaciju za pametne telefone "555+jezičnih savjeta" koja je, objasnio je, nastala na temelju knjige "Jezični savjeti", a sadrži 603 jezična savjeta. Najavio je kako se aplikaciju već danas mogu skinuti korisnici android pametnih telefona, a vrlo skoro moći će se to učiniti i s apple pametnih telefona.

Sažimajući predstavljanje Jozić je istaknuo kako je doista lijepo biti ravnatelj IHJJ-a kada je ovako na jednome mjestu vidljiv rezultat predana rada zaposlenika toga instituta koji surađuju i s mnogi kolegama izvan matične ustanove.

Uz napomenu kako su četiri naslova rezultat mara i znanja mladih znanstvenika Jozić je izrazio zabrinutost što će biti s tim mladim znanstvenicima ako se ne odobri njihovo zapošljavanje. Jer, ustvrdio je, njihov odlazak na burzu rada bio bi tragedija koja bi u konačnosti mogla dovesti i do njihova odlaska iz Hrvatske. Ravnatelj Jozić, kako je rekao, želi vjerovati da se to neće dogoditi.


Poseban i suvremen rječnik hrvatskih osobnih imena, pohvala za izbor teme o instrumentalu...

Govoreći o rječniku suvremenih hrvatskih osobnih imena, Anđela Frančić objasnila je da je podloga za rječnik bio posljednji popis stanovništva proveden 2011. Uvodno su u rječniku objavljena četiri autorska teksta pa tako Dubravka Ivšić Majić piše o jezičnom podrijetlu hrvatskih osobnih imena, Branimir Brgles o vrelima, Ankica Čilaš Šimpraga o predslavenskoj i slavenskoj imenskoj baštini, a Domagoj Vidović  o zaboravljenim i rijetkim imenima.

U rječniku, dodala je Frančić, može se saznati i što znači osobno ime i koliko imamo imenjaka, a nada se da će rječnik pomoći i roditeljima koji biraju ime za svoje dijete da ne podlegnu diktatu mode jer, ustvrdila je, ime je puno više od modnoga dodatka.

Profesor Branimir Belaj smatra pak kako mlada znanstvenica Ivana Brač zaslužuje i pohvalu za izbor teme knjige koja je i njezin doktorski rad. Jer, ocijenio je, instrumental je najteži padež u hrvatskome jeziku, ali je o njemu puno toga već i napisano, a novina koju donosi autorica je nova podjela značenja instrumentala.

Za profesora Dragu Roksandića posebna vrlina Berglesove knjiga je ta što ne pribjegava uobičajenoj linearnoj interpretaciji razdoblja o kojemu piše. Knjiga je, smatra, doprinos hrvatskoj historiografiji jer su pitanja gospodarske povijesti kod nas zanemarena.

Akademik Nikša Gligo istaknuo je kako je riječ o neprocjenjivo vrijednoj inicijativi IHJJ-a koja je pružila mogućnost da se gotovo svi faktografski rezultati muzikološkoga projekta Conmusterm (Contemporary Music Terminology - Suvremena muzička terminologija) objave u časopisu "Razlozi", a za što neki drugi nisu bili zainteresiran. Podsjetio je kako je s projektom povezan i skup o terminologiji u muzikologiji i humanističkim znanostima (Terminology research in musicology and humanities) održan na Muzičkoj akademija Sveučilišta u Zagrebu u svibnju prošle godine za koji su bili mnogi zainteresirani, a okupio je relevantne stručnjake.

 
"Volim grad" – tema 12. Monte Librića i uvertira u 25. Sa(n)jam knjige u Istri

PULA -
Festival dječje knjige Monte Librić ove će se godine održati od 8. do 14. travnja 2019. u pulskoj Zajednici Talijana Pula, a predstojeće dvanaesto izdanje i ovoga puta u središte pažnje postavlja recentnu hrvatsku i talijansku književnu produkciju za djecu uz niz programa kojim se nastoji najmlađi uzrast na nesvakidašnji način zainteresirati za knjigu i čitanje, priopćili su u ponedjeljak organizatori festivala.

Prepoznatljivo je već kako Monte Librić nastoji povezati knjigu s drugim medijima i umjetnostima, a nakon ilustracije, pokreta, zvuka, lutkarstva i animacije u središte pažnje ovoga puta temom "Volim grad" osvrnut će se na inače čestu temu u književnosti - grad.

"Na ovaj način mali-veliki Festival dječje knjige bit će uvertira u Sa(n)jam knjige u Istri koji ove godine slavi važnu 25. obljetnicu upravo s temom Grad, koju posvećuje i svom gradu, Puli. Zajedno s domaćim i stranim autoricama i autorima propitivat će se grad kao stvarni i imaginarni prostor, jer grad se čita, ali grad se i piše, slika, uvijek ponovno njegovi prizori oživljavaju na papiru, na ekranu, na sceni", navode iz organizacijskog tima i dodaju kako će u sedam festivalskih dana publici biti predstavljen bogat program, ali i više od dvije tisuće  recentnih naslova za djecu po sniženim sajamskim cijenama.

Uz svakodnevne susrete s domaćim i stranim piscima i ilustratorima održat će se i mnoštvo radionica, kazališne predstave i filmovi kojima će se zaokružiti ovogodišnja tema te ispitati viđenje grada dječjim očima. Svakodnevne kreativne radionice o knjizi i s knjigom vodit će studenti Fakulteta za odgoj i obrazovanje Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli s kojim Monte Librić ostvaruje dugogodišnju suradnju. Osim toga, u pulskom kinu Valli u sklopu suradnje s Javnom ustanovom Pula Film Festival održat će se projekcije filmova za djecu, među kojima se ističe prvi hrvatski SF film za djecu "Moj dida je pao s Marsa" Dražena Žarkovića i Marine Andree Škop. Pulski Teatar Naranča donosi kazališnu predstavu Pale sam na svijetu prema svevremenskoj priči danskog pisca Jensa Sigsgaarda.

U suradnji sa Zdenkom Bilušić s renomiranog Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik osmišljena je akcija "Ja sam lice grada" koja će scenografski obilježiti ovogodišnji Monte Librić. Na ovogodišnjem Monte Libriću i ove će se godine u suradnji sa Zajednicom Talijana Pule ispreplitati programi na hrvatskom i talijanskom jeziku. Svoje zanimljive knjige predstavit će  troje renomiranih talijanskih autora: Emanuela Nava iz Milana promovirat će svoju novu knjigi Io e Mercurio (Merkur i ja), Fabrizio Altieri iz Pise, pisac i edukator, dolazi s knjigom Ridere come gli uomini (Smijati se kao ljudi), a spisateljica i prevoditeljica, stručnjakinja za dječju književnost Manuela Salvi predstavlja knjigu Famiglie e altri scompigli (Obitelji i ostale zavrzlame).

ZAGREB/ŠIBENIK -
Gastronomski festival "Chefs’ Stage", koji se u ponedjeljak i utorak održava u Šibeniku, okupio je više od 80 domaćih i inozemnih chefova i profesionalaca, izvijestili su iz Ministarstva turizma, iz kojeg ističu i značaj gastronomije za jaču prepoznatljivost odredišta. "Čak 93 posto turista koji putuju svijetom sudjeluje u nekom 'posebnom iskustvu vezanom uz hranu i piće', što ukazuje da je gastronomija danas sadržaj koji može znatno utjecati na percepciju cijele destinacije te na razinu zadovoljstva gostiju s cjelokupnim turističkim iskustvom. Hrvatska uspješno gradi imidž kvalitetne gastro destinacije, što potvrđuju i priznanja u svjetski poznatim vodičima Michelin i Gault&Millau", ističe u priopćenju i ministar turizma Gari Cappelli. Uvjeren je da Hrvatska, uz daljnje povezivanje s lokalnim proizvođačima i izgradnju 'priča i iskustava' vezanih uz eno-gastro proizvode, može postati i jedna od gastro ikona Europe.

BRUXELLES -
Višak u robnoj razmjeni Europske unije sa Sjedinjenim Državama i njezin manjak u razmjeni s Kinom povećali su se u siječnju, što bi moglo dodatno raspiriti trgovinske sukobe između vodećih gospodarstava svijeta. Višak EU-a u robnoj razmjeni sa Sjedinjenim Državama povećao se u siječnju na 11,5 milijardi eura, s 10,1 milijardu u prvom mjesecu lani, objavio je Eurostat. Manjak u razmjeni s Kinom porastao je pak na 21,4 milijarde eura, s 20,8 milijardi u istom mjesecu prošle godine. Ukupno je EU u siječnju zabilježio manjak u trgovinskoj razmjeni sa svijetom od 24,9 milijardi eura, u odnosu na 21,4 milijarde eura u istom prošlogodišnjem mjesecu. Višak u razmjeni eurzone više je pak nego prepolovljen, na 1,5 milijardi eura, u odnosu na 3,1 milijarde eura u istom lanjskom mjesecu.

PARIZ -
Globalna prodaja krivotvorenih i neovlašteno distribuiranih proizvoda godišnje doseže iznos od 460 milijardi eura, što predstavlja čak 3,3 posto svjetske trgovine, pokazalo je u ponedjeljak objavljeno izvješće. Podaci iz najnovije procjene Ureda za intelektualno vlasništvo u Europskoj uniji (EUIPO) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju značajan rast udjela krivotvorene robe u odnosu na procjenu iz 2016. kada je njezin udio u globalnoj trgovini iznosio 2,5 posto. Takve je robe samo u EU uvezeno u vrijednosti 121 milijardu eura, što predstavlja golemih 6,8 posto u odnosu na ukupan uvoz u 28-člani blok, nasuprot pet posto u 2016. godini, stoji u priopćenju EUIPO-a. Kompanije najteže pogođene krivotvorenjem i piratstvom uglavnom imaju sjedište u članicama OECD-a, poput Sjedinjenih Država, Japana, Južne Koreje i država EU-a, pokazuje izvješće. Na sve su jačem udaru ipak i kompanije u Kini, Brazilu i Hong Kongu. Među zemlje koje najviše izvoze krivotvorene i neovlašteno distribuirane proizvode spadaju Kina, Hong Kong, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Singapur, Tajland, Indija i Malezija. Izvješće se temelji na podacima iz gotovo 500 tisuća carinskih zapljena koje su izvršile nadležne međunarodne agencije.

NEW YORK -
Američka inovativna prijevoznička tvrtka Lyft objavila je u ponedjeljak da uvrštenjem dionica u burzovnu kotaciju (IPO) želi prikupiti 2,4 milijarde dolara, što je prvi izlazak na burzu veće tvrtke u tom sektoru. Prema podnesku za IPO prijevozničko-tehnološka kompanija sa sjedištem u San Franciscu odredila je cjenovni raspon dionica od 62 do 68 dolara, što znači da bi njezina tržišna kapitalizacija mogla premašiti 20 milijardi dolara. Lyft želi prodati 30,8 milijuna dionica, pri čemu će aranžeri imati mogućnost prodaje dodatnih 3,4 milijuna. Datum IPO-a nije naveden a Wall Street Journal nagađa da bi trgovina mogla početi do kraja idućeg tjedna, kada će biti određena konačna cijena dionice. Prema ranije objavljenim dokumentima kompanija je prošlu godinu zaključila s gubitkom od 911 milijuna dolara i prihodima od 2,2 milijarde dolara. To predstavlja značajan skok u stavci prihoda koji su još 2016. iznosili 343 milijuna dolara. Značajno je povećan i gubitak u odnosu na 2016., napominje AFP.

BERLIN -
Njemački proizvođač automobila Volkswagen u ponedjeljak je objavio da je iskazao interes za sudjelovanje u programu potpore ministarstva gospodarstva za proizvodnju baterijskih ćelija za električna vozila. "Grupa Volkswagen želi sudjelovati u programu poticaja ministra gospodarstva Petera Altmeiera za proizvodnju mobilnih i fiksnih baterija", objavila je kompanija u priopćenju. Više od 30 kompanija podnijelo je zahtjev za potporu iz tog programa kojim se potiče proizvodnja baterijskih ćelija, izvijestilo je ministarstvo gospodarstva. Interes su, među ostalima, iskazali VW-ov rival BMW i proizvođač baterija Varta, dodaje Reuters.

LONDON -
Cijene nafte blago su porasle u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, učvrstivši se iznad razine od 67 dolara, poduprte izglednim produljenjem sporazuma o smanjenju opskrbe. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 20 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 67,36 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 58,57 dolara. Razmatrajući na sastanku u Azerbajdžanu provedbu sporazuma o smanjenoj opskrbi, ministri članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC-a) i njezinih partnera među neovisnim proizvođačima objavili su da namjeravaju nadmašiti zacrtane kvote smanjenja proizvodnje. Saudijska Arabija signalizirala je ujedno da bi OPEC možda trebao produljiti rezove do kraja godine. Prema važećem sporazumu opskrba bi se trebala smanjivati za 1,2 milijuna barela dnevno do sredine ove godine.

ZAGREB -
Crobex indeksi Zagrebačke burze tjedan su počeli rastom vrijednosti, uz nešto veći promet i pet dionica koje su imale milijunske promete. Crobex indeks trgovanje je u ponedjeljak zaključio s porastom za 0,26 posto, na 1.774,12 bodova, a Crobex10 je u plusu od 0,51 posto, na 1.039,25 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 14,55 milijuna kuna, što je oko dva milijuna kuna više nego u petak. Najlikvidnija je bila dionica Valamar Riviere s prometom od 3,5 milijuna kuna. Cijena joj je pritom porasla za 1,20 posto, na 33,60 kuna. Po prometu, koji je iznosio 1,84 milijuna kuna, slijedi dionica HT-a, kojoj je cijena u plusu od 0,31 posto, na 159,50 kuna. Promet nešto veći od 1,8 milijuna kuna imala je i dionica Končar Elektroindustrije, ali je njena cijena snižena za 0,79 posto, na 630 kuna. Likvidnije dobitnice predvodi dionica Optima telekoma s porastom cijene za 15,73 posto, na 2,06 kuna. Tom je dionicom ostvaren promet od 1,5 milijuna kuna. Nešto više od milijun kuna prometa imala je još dionica Kraša, kojoj je cijena ojačala za 4,71 posto, na 400 kuna.

ZAGREB - Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u ponedjeljak kako Hrvatskoj nedostaju kvalitetna greenfield ulaganja te je iznijela pet smjernica za unaprjeđenje privlačenja izravnih stranih ulaganja i poboljšanja investicijske klime. Govoreći na otvaranju konferencije  "InvestCro: Investicijske (ne)prilike u Hrvatskoj" u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i 24sata, Grabar-Kitarović je kazala da bi izravna strana ulaganja trebala donijeti nove tehnologije, kvalitetnija i bolje plaćena radna mjesta, unaprjeđenje konkurentnosti i podizanje produktivnosti domaćeg gospodarstva, te ono što smatra osobito važnim, razvoj njegovog izvoznog kapaciteta. No, od kad se prate izravna strana ulaganja u Hrvatsku, dakle od 1993. godine, vidljivo kako rezultati ostvarenih ulaganja ne odgovaraju toj poželjnoj slici. Predsjednica je stoga iznijela pet smjernica za koje smatra da mogu pridonijeti postizanju održivom razvoju temeljenom na znanju te kvalitetnim proizvodima i uslugama s visokom dodanom vrijednošću, što će, smatra, Hrvatskoj i radnicima u njoj donijeti veće prihode. Grabar-Kitarović kao prvo ističe potrebu objedinjavanja nadležnosti i odgovornosti privlačenja izravnih stranih ulaganja u jednoj središnjoj točki na nacionalnoj razini. Zatim, ističe potrebu izrade sveobuhvatne strategije privlačenja izravnih stranih ulaganja, koja će sadržavati i odgovore na pitanja koja se ulaganja trebaju privlačiti, na koji način ih aktivno privlačiti, kakav je njihov utjecaj na gospodarski rast i razvoj, koja su najpotentnija emitivna tržišta i koje kapacitete moramo razviti kako bismo bili što privlačnija ulagačka destinacija. Treće, navodi predsjednica, potrebno je pomaknuti naglasak s postojećih financijskih poticaja u privlačenju ulaganja na nove modele i "soft" poticaje ulaganjima kako bi se privukla ulaganja koja pružaju višu dodanu vrijednost i dugoročnu održivost. Četvrta smjernica obuhvaća potrebu izgradnje prepoznatljivog imidža kojim bi Hrvatska ojačala svoju poziciju u odnosu na druge države i kako bi se dodatno profiliralo Hrvatsku i pojedinačne regije s njihovim specifičnostima kao privlačne ulagačke lokacije. Kao petu smjernicu navodi konstantan, temeljit i uporan rad na stvaranju privlačne ulagačke i poslovne klime.

ZAGREB - Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat poručio je u ponedjeljak da su Hrvatskoj potrebne investicije koje stvaraju dodanu vrijednost, uključuju iskorištavanje novih tehnologija te otvaraju kvalitetna radna mjesta, pri čemu i u ovoj godini očekuje dinamiziranje rasta ulaganja. "Ne želimo samo više investicija, želimo bolje investicije, one koje stvaraju dodanu vrijednost i uključuju iskorištavanje novih tehnologija", poručio je Horvat na konferenciji  "InvestCro: Investicijske (ne)prilike u Hrvatskoj" u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i 24sata. Napomenuo je i da se Hrvatska nalazi nadomak investicijskog rejtinga te očekuje da će je rejting agencije ove godine podići za tu jednu stepenicu. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je novinarima da investicijska klima u Hrvatskoj u usporedbi s nekim drugim zemljama ne izgleda "jako dobro"; pri čemu se svi slažu da bi poboljšanju situacije doprinijela digitalizacija javne uprave, koja bi spriječila nedostatke koji se često javljaju na lokalnoj razini. Propisi koji reguliraju poslovanje također se pokazuju kao prepreka poduzećima, a prema anketi Europske investicijske banke (EIB) i HNB-a, oni su kompleksni, kontradiktorni te se učestalo mijenjaju. Vujčić stoga podržava što je Ministarstvo gospodarstva krenulo u proces pojednostavljivanja procedura, odnosno deregulacije. Kao problem ističe i nedostatak radne snage, kazavši da taj problem nije samo sezonalan jer je poduzećima teško naći kvalificiranu radnu snagu kroz cijelu godinu. Taj problem prisutan je u cijeloj središnjoj i istočnoj Europi te će se morati rješavati i kroz promjenu obrazovne politike, kao i stimulaciju onih koji ne rade a mogli bi, s obzirom da više od 40 posto ljudi u Hrvatskoj u radnoj dobi nije zaposleno, po čemu smo druga najlošija zemlja u EU, navodi. Kada je, pak, o promjeni ulagačke percepcije zemlje riječ, Vujčić smatra da je potrebno dovesti nekoliko značajnih svjetskih brendova u Hrvatsku, što će tada nagnati i druge da počnu drugačije gledati na Hrvatsku te će biti spremni za ocjenu investicijskih prilika ovdje.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u ponedjeljak, u odnosu na tečajnicu od petka, blago ojačala prema euru, za 0,02 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od utorka, iznosi 7,414274 kune. Na vrijednosti su prema kuni izgubile i američka i britanska valuta, a američki dolar i britanska funta oslabili su u istom postotku, za 0,31 posto. Tako će se sutra primjenjivati srednji tečaj dolara od 6,531249 kuna, a funte od 8,659512 kune. Istodobno je švicarski franak ojačao prema kuni, i to za 0,10 posto, na 6,531249 kuna po srednjem tečaju.

LONDON - Dolar je oslabio u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema košarici ostalih vodećih svjetskih valuta jer su investitori oprezni u pogledu stanja u američkom gospodarstvu pa čekaju slične signale i s ovotjedne sjednice američke središnje banke Fed. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest vodećih svjetskih valuta, jutros je tako skliznuo za 0,2 posto, na 96,408 bodova. Od slabljenja dolara najveće koristi imao je australski dolar, koji je jutros bio na dobitku čak oko 0,5 posto, a ojačali su i novozelandski i kanadski dolar. I euro je u takvom ozračju ojačao oko 0,2 posto prema dolaru, na 1,1347 dolara. Tečaj japanskog jena gotovo je pak stagnirao na 111,52 jena za dolar, što je ispod njegovih najviših razina u devet dana od 111,90 jena, na koje se u jednom trenutku popeo u petak.

BERLIN - Dva vodeća njemačka zajmodavca, Deutsche Bank i Commerzbank, najavili su službene razgovore o spajanju, prenose britanski mediji. Službeni razgovori najavljeni su nakon višemjesečnih nagađaja da će dvije banke u teškoćama pokušati povezati poslovanje. Spajanje bi im moglo donijeti ogromne uštede, posebno kroz zatvaranje poslovnica. Kritičari pak upozoravaju da bi moglo biti komplicirano i rizično, navodi BBC. Jedini bi rezultat povezivanja dviju banaka u teškoćama bilo stvaranje velike banke koja bi također imala problema, tvrde. Sporazumu se protive i sindikati, strahujući da bi moglo uključivati ukidanje više od 10.000 radnih mjesta. Njemačka pak vlada po svemu sudeći odobrava takav korak. Država je još uvijek vlasnik 15,5 posto udjela u Commerzbanku, koji je stekla financijskom potporom banci za vrijeme financijske krize.

LONDON - Britanska inovativna tehnološka tvrtka OneWeb pribavila je 1,25 milijardi dolara novog kapitala kako bi ubrzala uspostavu globalne mreže za superbrzi širokopojasni pristup Internetu uz pomoć satelita. To znači da je pokretanje mreže 2021. godine sada "neizbježno". poručuju iz OneWeba. Prikupili su kapital nakon što su u veljači uspješno lansirali prve satelite koji će sve to omogućiti, napominje BBC. Nakon najnovijeg kruga prikupljanja novca OneWeb raspolaže s ukupno 3,4 milijarde dolara kapitala, koje su pribavili od ulagača poput japanskog tehnološkog diva Softbanka, Virgin Groupa, Coca-Cole i Qualcomma.

ZAGREB – Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer OPEC smanjuje proizvodnju, no veći rast cijena onemogućen je zbog strahovanja ulagača da će potražnja oslabiti zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,9 posto, na 67,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,1 posto, na 58,50 dolara. Polovicom tjedna cijene su nafte dosegnule najviše razine u ovoj godini, zahvaljujući vijestima da se članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri na čelu s Rusijom, pridržavaju lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno. Dodatnu im potporu pruža i smanjenje proizvodnje u Venezueli i Iranu zbog američkih sankcija. Uz to, ulagači se nadaju trgovinskom dogovoru između SAD-a i Kine, što bi moglo utjecati na stabilizaciju rasta kineskog i globalnog gospodarstva.

ZAGREB - Hrvatske zračne luke u siječnju ove godine zabilježile su ukupno 257,2 tisuće putnika, što je 2,1 posto više nego u siječnju 2018., dok je broj operacija zrakoplova u tim lukama povećan za gotovo 4 posto, na otprilike 4.700 operacija, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Za razliku od porasta broja putnika, u zračnim lukama je u siječnju ove godine zabilježen pad prometa tereta, od 13,4 posto, sa 712 tona tereta. Svi ti podaci odnose se na osam zračnih luka od ukupno devet koliko ih je u Hrvatskoj, jer na Braču u siječnju na zračnoj luci nije bilo prometa. Uobičajeno, najviše putnika bilo je na zagrebačkoj zračnoj luci, 189,1 tisuća, što je blagi pad od 0,8 posto u odnosu na siječanj 2018., dok je splitska zračna luka sa puno manje putnika ili gotovo 35 tisuća u plusu od 8,4 posto. Još veći porast broja putnika od 18,6 posto, sa njih 26,3 tisuće, imala je zračna luka Dubrovnik, dok su najveće poraste od 42,6 posto i od 37,1 posto zabilježile zračne luke Rijeka i Zadar, ali na malim 'bazama' sa tek nešto malo više od po 1.800 putnika. U osječkoj zračnoj luci je putnika bilo više, oko 2.600, ali je to 19,2 posto manje nego u siječnju 2018., a najveći pad od 36 posto imala je zračna luka Pula sa 898 putnika, dok je na Mali Lošinj sletjelo ili poletjelo tri putnika, što je isto kao u lanjskom siječnju.

TOKYO – Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle jer se ulagači nadaju da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski dogovor i jer su uvjereni da će američka središnja banka ponoviti da ostaje strpljiva po pitanju kamatnih stopa. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,6 posto, nastavivši uspon od prošloga tjedna. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,3 i 1,3 posto. U Južnoj Koreji i Singapuru burzovni su indeksi, pak, blago pali. Azijske burze podržava nada ulagača da će Washington i Peking uskoro postići trgovinski dogovor. Time bi se okončao lanjski carinski rast, što bi moglo dovesti do stabilizacije rasta dvaju najvećih svjetskih gospodarstava. No, još je neizvjesno kada će biti postignut konačni dogovor i kakav će biti. Najavljivalo se da bi Trump i kineski predsjednik Xi Jinping mogli održati sastanak na Floridi krajem ovoga mjeseca, no sada se nagađa da bi se taj susret mogao odgoditi za travanj.

LONDON – Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica blago porasle jer su ulagači sve uvjereniji da američka središnja banka, kao i druge najveće u svijetu, ove godine neće povećavati kamatne stope.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,45 sati u plusu 0,1 posto. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,30 posto, na 7.248 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,05 posto, na 11.690 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,05 posto, na 5.403 boda. Pozitivno na tržišta utječe uvjerenje ulagača da američka središnja banka ove godine neće povećavati kamatne stope, nakon što ih je lani podignula u četiri navrata za po 0,25 postotnih bodova. Još krajem prošle godine Fed je poručivao da će nastaviti s povećanjem kamata, no zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva u prvom tromjesečju i slabljenja inflacijskih pritisaka, čelnici Feda u posljednje vrijeme poručuju da će biti strpljivi po pitanju kamata.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 55
Utvrđena na dan 18.3.2019.
Primjenjuje se od 19.3.2019.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,627829

4,641754

4,655679

Kanada

124

CAD

1

4,886001

4,900703

4,915405

Češka

203

CZK

1

0,288267

0,289134

0,290001

Danska

208

DKK

1

0,990491

0,993471

0,996451

Mađarska

348

HUF

100

2,352277

2,359355

2,366433

Japan

392

JPY

100

5,841194

5,858770

5,876346

Norveška

578

NOK

1

0,764193

0,766492

0,768791

Švedska

752

SEK

1

0,706492

0,708618

0,710744

Švicarska

756

CHF

1

6,511655

6,531249

6,550843

Velika Britanija

826

GBP

1

8,633533

8,659512

8,685491

SAD

840

USD

1

6,511655

6,531249

6,550843

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,779485

3,790858

3,802231

EMU

978

EUR

1

7,392031

7,414274

7,436517

Poljska

985

PLN

1

1,720157

1,725333

1,730509

Napomena:
Za 15.3.2019. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,132317 kn. 

 



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus