22:33, 20. Listopad 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 15.srpnja 2018.

Objavljeno: 15.07.2018 u 01:09
Pregledano 112 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 15.srpnja 2018.

ZAGREB, 15.srpnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


ZSE: Crobexi blago ojačali nakon dva tjedna pada, promet nizak

ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze prošloga su tjedna blago ojačali, nakon dva tjedna pada, no uz vrlo skroman promet jer nema važnijih korporativnih vijesti koje bi mogle značajnije utjecati na izvedbu pojedinih dionica.

Crobex indeks ojačao je prošloga tjedna 0,23 posto, na 1.807 bodova, a Crobex10 za 0,26 posto, na 1.040 bodova.

Među sektorskim indeksima najviše je porastao Crobexkonstrukt, za gotovo 4 posto, dok je najviše oslabio Crobextransport, za 1,8 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je prošloga tjedna svega 16 milijuna kuna, što je otprilike 9 milijuna manje nego tjedan dana prije.

Uz to, u blok transakcijama dionicama HT-a ostvareno je još 8 milijuna kuna, a FTB Turizma 3,24 milijuna kuna.

„Protekli tjedan na Zagrebačkoj burzi bio je obilježen prometom nižim od prosjeka zadnjih nekoliko tjedana, a to možemo pripisati između ostaloga nedostatku značajnijih korporativnih vijesti koje bi mogle utjecati na izvedbu pojedinih dionica. Redovni promet dionicama ukupno je iznosio nešto više od 16 milijuna kuna, odnosno oko 3,2 milijuna kuna po danu”, ističe Vinko Jurić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Najlikvidnija je prošloga tjedna bila povlaštena dionica Adris Grupe, s 2,9 milijuna kuna prometa, a cijena joj se spustila 0,2 posto, na 416 kuna.

Slijedi dionica HT-a, s prometom od 2,5 milijuna kuna i rastom cijene za 0,7 posto, na 149,5 kuna.

Znatniji promet ostvaren je i izdanjem Valamar Riviere, 2,17 milijuna kuna, uz pad cijene za 0,5 posto, na 40,3 kune.

Od značajnijih objava novih poslova Jurić ističe da je Đuro Đaković u petak objavio vijest da je sklopio ugovor za projektiranje, isporuku opreme i materijala, izvođenje radova, pripremu i puštanje u rad postrojenja s Inom, čija je vrijednost 53 milijuna kuna.

Cijena te dionice dionice bila je najveća dobitnica, sa skokom za 6,7 posto, na 16 kuna. Među dobitnicama još se ističe i dionica Ingre, sa cjenovnim rastom od 5,3 posto, na 4,57 kuna.

Jurić još izdvaja vijest da je skupština AD Plastika u četvrtak donijela odluku da se oko 80 posto dobiti iz prošle godine ili 42 milijuna kuna isplati kroz dividendu od 10 kuna po dionici.

Cijena te dionice ojačala je 1,8 posto, na 200 kuna, uz 1,5 milijuna kuna prometa.

Ukupno je protekloga tjedna bilo trgovano s 56 dionica, pri čemu je njih 30 zabilježilo pad cijene, 17 rast, a 9 stagnaciju u odnosu na tjedan ranije.


Tečaj dolara porastao, u SAD-u jačaju inflacijski pritisci

ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna znatno porasla jer su u SAD-u ojačali inflacijski pritisci, pa su ponovno oživjele špekulacije da bi Fed do kraja godine mogao povećati kamate još u dva navrata.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna porastao 0,8 posto, na 94,74 boda, nedaleko najviše razine u dva tjedna.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj skočila 1,7 posto, na 112,35 jena.

Dolar je ojačao i u odnosu na europsku valutu, pa je tečaj eura skliznuo 0,5 posto, na 1,1685 dolara.

Uspon dolara zahvaljuje se podacima o proizvođačkim i potrošačkim cijenama u SAD-u koji pokazuju da inflacijski pritisci jačaju, što bi američku središnju banku moglo navesti da ove godine ukupno podigne kamatne stope čak u četiri navrata.

Od početka godine Fed je već u dva navrata povećao ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, a procjenjuje se da postoji više od 70 posto izgleda da će kamate povećati i u rujnu.

A nakon novih naznaka jačanja inflacije, ponovno se špekulira da će Fed na kraju godine još jednom povećati cijenu novca.

To je ojačalo stajališta o produbljivanju jaza u monetarnim politikama između Feda i drugih središnjih banaka u svijetu, smatra Piotr Matys, valutni analitičar u Rabobanku.

"Najnoviji podaci o inflaciji potvrđuje da će Fed ostati daleko ispred drugih središnjih banaka. Mišljenja smo da dolar ima potencijala za nastavak svoga uspona", kaže Matys.

Tim više što je sve izglednije da će Fed i u idućim godinama nastaviti s povećanjem kamata, s obzirom na rast američkog gospodarstva.

U petak je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da vjeruje da je gospodarstvo dobro pozicionirano i da bi posljednji vladini porezni i planovi o potrošnji mogli poticati rast gospodarstva možda i tri godine.

S druge strane, euro je oslabio nakon što je objavljen zapisnik s posljednje sjednice Europske središnje banke (ECB), koji je pokazao da su dužnosnici banke skloniji labavoj monetarnoj politici i da je dalek put do normalizacije monetarne politike u eurozoni.

Uz to, ulagači su krajem tjedna bili skloniji rizičnijim investicijama jer su donekle popustile napetosti na američko-kineskom trgovinskom planu nakon poruka iz Washingtona da bi mogao uvesti nove carine na uvoz kineskih proizvoda, ali i da mogao pokrenuti nove trgovinske pregovore s Pekingom.

Od početka svibnja Kina i SAD održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no bez rezultata.

U takvom je ozračju jen, valuta-utočište u nestabilnim vremenima, skliznuo na nove najniže razine u šest mjeseci, pa se dolarom trgovalo i po 112,75 jena.

Pojedini analitičari smatraju i to da trgovinske tenzije između SAD-a i Kine idu u korist američkoj valuti.

„Zabrinutosti o trgovinskom ratu jačaju negativne rizike po globalni rast. To bi moglo pozitivno utjecati na dolar, a pritisnuti druge valute”, kaže Paresh Upadhyaya, valutni strateg u tvrtki Amundi Pioneer Investments.


Na svjetskim burzama optimizam uoči poslovnih izvješća kompanija

ZAGREB – Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle, unatoč trgovinskim napetostima između SAD-a i Kine, jer su ulagači optimistični na početku sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skočio 2,3 posto, na 25.019 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,5 posto, na 2.801 bod, a Nasdaq indeks 1,8 posto, na 7.825 bodova.

S&P 500 indeks dosegnuo je najvišu razinu od 1. veljače, što se ponajviše zahvaljuje optimizmu ulagača na početku sezone objava poslovnih rezultata kompanija u drugom tromjesečju.

Doduše, ta sezona nije baš najbolje počela jer su dvije od tri velike američke banke - Wells Fargo, JPMorgan Chase i Citogroup – izvijestile o slabijim rezultatima nego što se očekivalo.

„Unatoč razočaranju rezultatima banaka, koje i dalje zaostaju za rastom drugih sektora, ulagači su optimistični u vezi sezone objava poslovnih rezultata”, kaže Michael James, direktor u tvrtki Wedbush Securities.

Dodaje da će poslovni rezultati idućih tjedana imati najveći utjecaj na tržište.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju porasle gotovo 21 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, zahvaljujući stabilnom rastu američkog i svjetskog gospodarstva, te poreznim promjenama u SAD-u.

Zbog toga se ulagači nadaju da će kompanije povećati dividende ili programe otkupa dionica na tržištu, što bi podržalo daljnji rast cijena dionica.

Zahvaljujući tom optimizmu, trgovinske napetosti između SAD-a i Kine pale su u drugi plan, premda je Washington polovicom tjedna objavio da kani uvesti dodatne 10-postotne carine na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz u roku od dva mjeseca.

Tako vlada predsjednik Donalda Trumpa jača pritisak u trgovinskom ratu s Kinom u kojem su 6. srpnja uvedene carine od 25 posto na 34 milijarde dolara vrijedan kineski uvoz, na koje je Peking odgovorio recipročnim mjerama.

Od početka svibnja Kina i SAD održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no bez rezultata.

U četvrtak je američki ministar financija Steven Mnuchin kazao da bi SAD i Kina mogle ponovno otvoriti pregovore, ali samo ako je Peking spreman uložiti ozbiljne napore u provođenje strukturnih promjena.

„Na tržištu je postignut konsenzus da će se pregovori nastaviti i da će SAD i Kina postići nekakav dogovor”, kaže Quincy Krosby, analitičarka u tvrtki Prudential Financial.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,6 posto, na 7.661 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0,35 posto, na 12.540 bodova, a pariški CAC 1 posto, na 5.429 bodova.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skočio 3,7 posto, na 22.597 boda, što je njegov prvi rast nakon tri tjedna pada.


SVJETSKA TRŽIŠTA: S&P 500 indeks na najvišoj razini u pet mjeseci

NEW YORK – Na Wall Streetu je u petak S&P 500 indeks blago porastao, dosegnuvši najvišu razinu u više od pet mjeseci, pri čemu su cijene dionica u industrijskom sektoru porasle, dok su u financijskom pale jer su poslovni rezultati nekoliko banaka razočarali.

Dow Jones ojačao je 94 boda ili 0,38 posto, na 25.019 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,11 posto, na 2.801 bod, a Nasdaq indeks 0,03 posto, na 7.825 bodova.

Uspon S&P 500 indeksa na najvišu razinu od 1. veljače ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica u industrijskom sektoru za 0,5 posto.

Dionice Boeinga, Caterpillara i 3M-a porasle su jer, kažu analitičari, nije bilo novih loših vijesti u vezi trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine.

S druge strane, financijski je sektor pao za 0,5 posto, pri čemu su cijene dionica Wells Farga i Citogroupa pale 1,2, odnosno 2,2 posto jer su poslovni rezultati tih banaka u drugom tromjesečju bili slabiji od očekivanja.

Pala je, za 0,5 posto, i cijena dionice JPMorgan Chasea, premda je ta banka ostvarila nešto bolje poslovne rezultate nego što se očekivalo.

„Unatoč razočaranju rezultatima banaka, koje i dalje zaostaju za rastom drugih sektora, ulagači su optimistični u vezi sezone objava poslovnih rezultata”, kaže Michael James, direktor u tvrtki Wedbush Securities.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju porasle gotovo 21 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, zahvaljujući stabilnom rastu američkog i svjetskog gospodarstva, te poreznim promjenama u SAD-u.

Zbog toga se ulagači nadaju da će kompanije povećati dividende ili programe otkupa dionica na tržištu, što bi podržalo daljnji rast cijena dionica.

Ipak, jučer se trgovalo oprezno, na što upućuje mršav obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika zamijenilo samo oko 5,3 milijarde dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 6,6 milijardi.

Suzdržanost ulagača posljedica je trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je Washington polovicom tjedna objavio da kani uvesti dodatne 10-postotne carine na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz u roku od dva mjeseca.

Tako vlada predsjednik Donalda Trumpa jača pritisak u trgovinskom ratu s Kinom u kojem su 6. srpnja uvedene carine od 25 posto na 34 milijarde dolara vrijedan kineski uvoz, na koje je Peking odgovorio recipročnim mjerama.

Od početka svibnja Kina i SAD održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no bez rezultata.

U četvrtak je američki ministar financija Steven Mnuchin kazao da bi SAD i Kina mogle ponovno otvoriti pregovore, ali samo ako je Peking spreman uložiti ozbiljne napore u provođenje strukturnih promjena.

U cijelom proteklom tjednu Dow Jones skočio je 2,3 posto, dok je S&P 500 porastao 1,5, a Nasdaq indeks 1,8 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,14 posto, na 7.661 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0,38 posto, na 12.540 bodova, a pariški CAC 0,43 posto, na 5.429 bodova.


Odobrena koncentracija između ARH CEE-a i Studenca

ZAGREB - Odobrena je koncentracija između tvrtki ARH CEE i Studenac, izvijestila je u petak Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) na svojim internetskim stranicama.

Koncentracija će, kako se navodi, prvenstveno imati učinak na mjerodavnom tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo na područjima Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije.

Riječ je o namjeri provedbe koncentracije koja nastaje stjecanjem izravne kontrole ARH CEE-a nad Studencem.

ARH CEE osnovan je kao društvo posebne namjene za potrebe stjecanja Studenca, kao dio grupe poduzetnika pod kontrolom investicijskih fondova koji čine El grupu, koja između ostalog, pruža usluge ulaganja u temeljni kapital i vlasničke instrumente kroz široki raspon mogućnosti ulaganja rizičnog kapitala u poduzetnike koji imaju potencijala za uvećavanjem svoje vrijednosti.

Poljski private equity fond Enterprise Fund VIII, kojim upravlja Enterprise Investors (EI), u lipnju ove godine je potpisao ugovor o preuzimanju 100 postotnog vlasničkog udjela u mreži dućana/mini-marketa Studenac, a odobrenjem koncentracije dovršava se ta transakcija.

Studenac je osnovan kao obiteljska tvrtka ranih 1990.-tih. Isprva se bavio isključivo veleprodajom, a s vremenom je djelovanje proširio na maloprodaju koja danas čini temelj poslovanja, s 95 posto ukupnih prihoda.

Krajem 2017. godine Studenac je upravljao s 384 prodajna mjesta, prosječne veličine 120 četvornih metara. Većina dućana nalazi se uzduž jadranske obale, na otocima i u zaleđu. U zadnje tri godine otvoreno je 60 novih prodajnih mjesta. Prihodi Studenca za 2017. godinu iznosili su nešto više od 200 milijuna eura, a trenutno zapošljava više od 2.600 djelatnika.


AGROKOR Jamnica lani s gubitkom od 3,5 milijardi kuna, Ledo 2,8 milijardi kuna

ZAGREB - Jamnica za prošlu godinu iskazuje gubitak prije oporezivanja od 3,5 milijardi kuna, Ledo 2,8 milijardi kuna, a Zvijezda 694 milijuna kuna, pokazuju podatci iz revidiranih financijskih izvješća tih tvrtki, čiji su gubitci ponajprije rezultat knjiženja rezervacija za jamstva koje su te tvrtke dale Agrokoru i njegovim povezanim društvima.

Jamnica s gubitkom od 3,5 milijardi kuna

Tako Jamnica za prošlu godinu iskazuje gubitak prije oporezivanja od 3,5 milijardi kuna, u odnosu na gubitak od 284,3 milijuna kuna iskazan 2016. godine.

Taj je gubitak ponajprije posljedica knjiženja rezervacija za izdana financijska jamstva u iznosu od 3,1 milijardu kuna, kao i ispravka vrijednosti potraživanja od povezanih društava u iznosu od 648 milijuna kuna.

Naime, iz Jamnice navode da je sukladno nagodbi koju je 6. srpnja potvrdio Trgovački sud u Zagrebu, Uprava te tvrtke knjižila rezervacije za obvezu po jamstvima po procijeni u EPM modelu (Entity Priority Model) u iznosu od 3,89 milijardi kuna.

Po podatcima iz izvješća, ukupni prihodi Jamnice u 2017. godini iznosili su 1,4 milijarde kuna, što je 7 posto manje nego godinu prije.

Ukupni su pak rashodi iznosili 4,9 milijardi kuna i značajno su viši nego 2016. godine kada su iznosili 1,8 milijardi kuna.

Iz Jamnice navode i kako operativna dobit normalizirana za jednokratni efekt knjiženja rezervacija za izdana jamstva i ispravaka vrijednosti potraživanja iznosi 268,6 milijuna kuna i za 30 posto je veća nego 2016.

Revizorsko izvješće za Jamnica grupu, koja obuhvaća još osam društava među kojima i Sarajevski kiseljak, Mg Mivelu ili Roto dinamic, pokazuje da je grupa za prošlu godinu iskazala gubitak prije oporezivanja u iznosu od 4,16 milijardi kuna, dok je gubitak u 2016. iznosio 255,6 milijuna kuna.

Po podacima iz konsolidiranog izvješća, Jamnica grupa je lani ostvarila ukupni prihod od 2,6 milijardi kuna, što je 3,4 posto manje nego godinu prije, dok su ukupni prihodi značajno porasli, s 2,91 milijardu kuna 2016. na 6,77 milijardi kuna 2017. godine.

Tvrtke unutar Jamnica grupe ukupno su uknjižile obvezu po jamstvima po procjeni u EPM modelu od 4,68 milijardi kuna.


Gubitak Leda 2,85 milijarde kuna

Ukupni gubitak Leda prije oporezivanja iznosio je 2,85 milijardi kuna, dok je dobit prije oporezivanja bez utjecaja jednokratnih troškova iznosila 152,9 milijuna kuna, a prethodne godine 248,5 milijuna kuna.

Ukupni prihod je u 2017. godini iznosio 1,07 milijardi kuna, što je 18 posto manje nego godinu ranije. Poslovni prihodi Leda u 2017. godini bili su na razini od 1,05 milijardi kuna, a pad od 12 posto u odnosu na 2016. posljedica je nedostatka likvidnosti na početku 2017. godine, kaže se u izvješću.

Ukupni rashodi iznosili su 3,89 milijardi kuna, u odnosu na 1,61 milijardu kuna u 2016. godini. Osnovni razlog porasta troškova je knjiženje troškova rezerviranja za jamstva po kreditima sklopljenim prije otvaranja postupka izvanredne uprave, kaže se u izvješću.

Izuzme li se taj jednokratni trošak, poslovni rashodi su bili na razini 1,33 milijarde kuna.

Sukladno nagodbi unutar postupka izvanredne uprave u Agrokoru, u Ledu je knjižena obveza po jamstvima po procijeni u EPM modelu u iznosu od gotovo 3,15 milijardi kuna.

Knjiženjem tih jamstava Ledo je postao insolventan, s obzirom da nije zadovoljio zahtjevanu adekvatnost kapitala. Samim time, poslovanje društva će se, sukladno nagodbi, nastaviti osnivanjem novog hrvatskog društva koje neće biti pravni slijednik postojećeg društva, a na koje će se prenijeti sva imovina, svi ugovori, zaposlenici, dozvole i obveze nastale nakon postupka izvanredne uprave, napominje se u izvješću.

Gubitak prije poreza Ledo grupe, u kojoj je uz maticu još devet društava kćeri, prema konsolidiranim podacima, za 2017. godinu iznosio je 3,24 milijarde kuna.

Normalizirana dobit prije oporezivanja, bez utjecaja jednokratnih troškova te bez troškova rezerviranja za obveze s osnova jamstava, iznosi 294,9 milijuna kuna, ističu iz Leda.

Naime, kako navode u izvješću, iznos troškova rezerviranja za jamstva na ime kreditnih obveza po EPM modelu namirenja, a koji je teretio račun dobiti i gubitka iznosio je 3,06 milijardi kuna. Riječ je o jamstvima nastalim prije otvaranja postupka izvanredne uprave dok su jamstva za kredit koja je ugovorila izvanredna uprava knjižena na teret zadržane dobiti u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima, napominje se u izvješću.


Zvijezda s gubitkom od 694,2 milijuna kuna

Zvijezda je, prema nekonsolidiranom izvješću, u 2017. godini imala gubitak od 694,2 milijuna kuna, dok je godinu ranije gubitak iznosio 125 milijuna kuna.

Lani je Zvijezda ostvarila 701,2 milijuna kuna ukupnih prihoda, pri čemu su prihodi od prodaje proizvoda i usluga na domaćem tržištu iznosili 513,3 milijuna kuna, a na inozemnom 171,5 milijuna kuna.

Poslovni prihodi smanjeni su na godišnjoj razini za 12 posto, najvećim dijelom zbog prekida ugovora distribucije nekih vrsta trgovačke robe, kaže se u izvješću.

Ukupni rashodi Zvijezde lani su iznosili 1,39 milijardi kuna i za 51,4 posto su veći nego 2016. godine.

Zvijezda je, prema računu dobiti i gubitka, za 2017. godinu iskazala rezerviranja u iznosu od 384,6 milijuna kuna.

Konsolidirano izvješće pokazuje da je Zvijezda grupa za prošlu godinu iskazala gubitak od 711,3 milijuna kuna.

No, operativana odnosno dok dobit prije kamata, poreza, amortizacije i otpisa (EBITDA) iznosila je 63,2 milijuna kuna.

Zvijezda grupa je u računu dobiti i gubitka iskazala rezerviranja u iznosu od 397 milijuna kuna.

Žitnjak: gubitak 67 milijuna kuna

Žitnjak je u prošloj godini poslovalo s gubitkom od 67,15 milijuna kuna, dok je gubitak godinu ranije iznosio 30,29 milijuna kuna.

Ukupni prihodi Žitnjaka u iznosu od 35,2 milijuna kuna su u odnosu na 2016. godinu smanjeni za 18,3 posto, dok su ukupni rashodi porasli za 40,3 posto, na 102,4 milijuna kuna.

Po podacima iz revizorskog izvješća, ukupna potencijalna jamstva Žitnjaka za kredite Agrokora i povezanih društava iznose 8,4 milijarde kuna, što uključuje nominalni iznos po roll up kreditu i sve prijavljene osporene i neosporene tražbine u kojim je tvrtka bila jamac/sudužnik. Sukladno nagodbi Žitnjak je uknjižio jamstva u iznosu od 1,7 milijuna kuna prema raspodjeli utvrđenoj po EPM modelu, a taj se iznos odnosi na obveze za jamstva po roll up kreditu.

Reviziju godišnjih izvješća tvrtki iz sastava Agrokora za 2017., kao i godinu ranije obavila je revizorska kuća PricewaterhouseCoopers (PwC).

Kao ključna revizijska pitanja u svojim izvješćima navodi rezerviranja za izdana jamstva, a kod nekih tvrtki i  pitanje umanjenja vrijednosti potraživanja po danim zajmovima povezanim društvima i potraživanja od povezanih društava.

Stekli smo razumijevanje o uvjetima izdanih jamstava i procijenili postoji li sadašnja obveza koja proizlazi iz prošlih događaja. Također smo razmatrali događaje nastale nakon izvještajnog razdoblja kao što je postizanje dogovora o nagodbi s vjerovnicima grupe u srpnju 2018. godine, napominju revizori.

Dodaju i da su usporedili iznose priznate u financijskim izvještajima za izdana otvorena jamstva na dan 31. prosinca 2017. godine u odnosu na vrijednost nagodbe s vjerovnicima, a sukladno EPM modelu. Zaključili smo da rezerviranja za izdana jamstva ne zahtijevaju značajna usklađenja na dan 31. prosinca 2017. godine i da su objave povezanih potencijalnih obveza primjerene u ovim okolnostima, ističu iz PwC-a u primjerice revizorskom izvješću Jamnice.

Ta tvrtka u svom izvješću podsjeća i da će se sukladno nagodbi poslovanje Jamnice, kao i drugih tvrtki iz sastava Agrokora, nastaviti osnivanjem novog hrvatskog društva koje neće biti pravni slijednik postojećeg društva, a na koje će se prenijeti sva imovina, svi ugovori, zaposlenici, dozvole i obveze nastale nakon postupka izvanredne uprave.

 


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus