19:22, 20. Travanj 2019

gospodarstvo...

Gopodarstvo 14. travnja 2019.

Objavljeno: 14.04.2019 u 04:40
Pregledano 45 puta

Autor: Icom, Hina
 Gopodarstvo 14. travnja 2019.

ZAGREB, 14. travnja 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


Pada prodaja novih vozila, nema naznaka oporavka

ZAGREB - Nakon stabilnog i dugog rasta, prodaja novih vozila pada u sva tri početna ovogodišnja mjeseca, naznake oporavka se ne vide, a stručnjaci razlog tomu vide u dostignutom zenitu prodaje, padu standarda i previsokim davanjima na nova vozila.

U Hrvatskoj je, naime, u prva tri mjeseca ove godine prodano tek 12.139 novih putničkih automobila, što je 12,3 posto manje nego u istom razdoblju lani, a samo u ožujku kupcima je isporučeno 5041 novo vozilo, ili gotovo 20 posto manje u odnosu prema istom mjesecu lani.

S druge strane, još tijekom lanjskog prosinca sve je bilo više-manje idilično - tijekom tog mjeseca put do kupca pronašlo je 2412 vozila, što je rast od 12,4 posto u odnosu prema prosincu 2017.

Tada su prikupljeni i kompletni podaci za 2018., koji su pokazali da je te godine u Hrvatskoj prodan 60.041 novi putnički automobil, ili 18,3 posto više nego godinu ranije.

Hrvatski su građani, među ostalim, osim modela dostupnijih njihovima džepovima, tijekom 2018. kupili i 1804 nova audija, 1487 BMW-a te 1216 mercedesa i 85 porschea. Od "egzotičnih" marki, Hrvati su se lani počastili s tri maseratija, jednim ferrarijem i jednim lotusom, a vlasnika s hrvatskim pločicama dobio je i jedan Rolls-Royce.

Mislilo se da se, polako ali sigurno, hrvatsko tržište vraća na razdoblje prije krize, na brojke koje su se zaustavile na 88.000 prodanih automobila. Gledalo se prema neostvarenoj želji i prodaji od 100.000 novih automobila na godinu, no slijedi novi zaplet - već treći mjesec zaredom prodaja pada. Je li to zvono za uzbunu? Istodobno se i dalje masovno uvoze isluženi, stari automobili.


Dostignut zenit, usporeno tržište rent-a-cara

Agan Begić, direktor agencije "Promocija plus", koja objavljuje mjesečna izvješća o broju prodanih novih automobila, smatra da je hrvatsko tržište uglavnom dostiglo zenit s obzirom na ekonomsku situaciju.

"Nerealno je očekivati godišnji rast broja prodanih novih vozila od 20-ak posto u situaciji dok nam BDP raste tek nešto više od dva posto godišnje. Naša ekonomska aktivnost je takva da je realnije očekivati manje brojke. Početkom ove godine usporeno je i tržište rent-a-cara, što je još jedan od razloga slabije ukupne prodaje", rekao je Begić za Hinu.

Dodao je još nekoliko važnih razloga koji usporavaju prodaju i zašto se sadašnje brojke ne mogu poklopiti s lanjskima, a pogotovo ne s onima iz 2008.

"Gledam to iz perspektive prosječnoga hrvatskog kupca. Mnogi su se opekli na kreditima prošlih godina i sada se teško odlučuju na kupnju tim putem. Ljudi jako važu svaku kunu, mnogi više nisu ni kreditno sposobni, puno je ovršenih", istaknuo je Begić.

Prometni stručnjak Željko Marušić ističe da je prodaja novih automobila u krizi i da ih se ove godine neće prodati ni 50-ak tisuća. Podsjeća da su od lani prodanih 60-ak tisuća tek trećinu kupili privatni kupci, a ostale su automobile kupile rent-a-car tvrtke i državne institucije. Dakle, u državi s četiri milijuna stanovnika tek je njih 20-ak tisuća kupilo novi automobil.  


Previsoka davanja

"Problem je u tome što su davanja previsoka. Trošarine, odnosno posebni porezi za najskuplja vozila nerijetko dostižu stotine tisuća kuna. I što čovjek napravi? Ode u, recimo, Mađarsku, za pola sata otvori tvrtku i preko nje kupi automobil na stranu registraciju. Dosta hrvatskih građana automobil kupuje u inozemstvu isključivo zbog visine nameta. Država tu užasno puno gubi samo zato što nitko ne razmišlja o tome, zato što nas nerijetko vode ljudi koji nikada nisu radili u realnom sektoru", rekao nam je Marušić.

Porezi i davanja povećavaju cijenu svih vozila, tako i više srednje klase koju si čovjek na zapadu s prosječnim primanjima relativno bezbolno može priuštiti.

Evo primjera: prodajna cijena BMW-a 320 d u hrvatskim salonima bez PDV-a je oko 247 tisuća kuna, s PDV-om 308 tisuća, a na sve treba pridodati i posebni porez od 16.700 kuna. Hrvatski kupac, dakle, plaća nekoliko poreza, a da ne spominjemo poreze koji se plaćaju u litri goriva kojim će puniti svojeg ljubimca, registraciju, osiguranje i sl.  

Posljedica je i da se sve više uvoze "lijesovi na kotačima", stare krntije u kojima se lako pogiba, a neka su istraživanja pokazala i da je svakom trećem uvezenom automobilu iz inozemstva skinuta kilometraža.

"I ovdje država opet gubi, umjesto da se stimulira prodaja novih - sigurnih vozila koja će se, gotovo po pravilu, servisirati u ovlaštenim servisima. Uvozi se sve i svašta, a ti se auti najčešće servisiraju na crno, bez računa", rekao je Marušić.


Izmjene ključnih zakona

Pomoćnik direktora Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Hrvoje Paver upozorio je komentirajući ovogodišnji pad prodaje automobila da su početkom 2018. godine provedene izmjene dvaju ključnih zakona koji se odnose na trgovinu motornim vozilima.

Prije svega, istaknuo je Zakon o PDV-u, gdje je uvažena dugotrajna inicijativa Udruženja trgovine motornim vozilima pri HGK te je omogućen odbitak pretporeza od 50 posto pravnim osobama pri kupnji osobnog automobila za potrebe tvrtke, te Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, čijim su izmjenama nešto smanjene tzv. trošarine.

"Zato se dogodio efekt prelijevanja prodaje iz posljednjih mjeseci 2017. u prve mjesece 2018. godine te znatan rast u prvim mjesecima 2018. Prošlogodišnji prelazak na tzv. korelirani NEDC (NEDC 2.0) način obračuna 'trošarina' povećao je cijene vozila u RH, no one su intervencijom Udruženja trgovine motornim vozilima opet smanjene Uredbom o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila", istaknuo je Paver i dodao da nije uvažen prijedlog Udruženja o smanjenju penalizacije prema CO2.

Ako se pad prodaje nastavi i sljedećih mjeseci, to, smatra on, može biti jedan od razloga smanjenje prodaje automobila u Hrvatskoj.   

"Vjerujem u stabilne trendove tržišta osobnih vozila u Hrvatskoj, ali ne i u povećanje prodaje u ovoj godini jer treba imati na umu da će u drugoj polovici godine biti poznati parametri novih mjera obračuna 'trošarina' koji bi trebali stupiti na snagu 2020. godine, a prema strožem, tzv. WLTP načinu obračuna CO2", zaključio je Paver.


ZSE: Crobex nadomak najviše razine od rujna lani

ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi indeksi prošloga tjedna ojačali, pri čemu se Crobex kreće oko najviših razina od kraja rujna prošle godine, no promet je i dalje skroman.

Crobex indeks prošloga je tjedna ojačao 0,79 posto, na 1.806 bodova, a Crobex10 za 0,56 posto, na 1.056 bodova.

Među sektorskim indeksima, najviše je porastao Crobextransport, za 4,6 posto, dok je najviše pao Crobexnutris, za 3,8 posto.

Redovni promet dionicama dosegnuo je 23,8 milijuna kuna, što je za otprilike 14,5 milijuna manje nego u tjednu ranije.

Uz to, ostvaren je i blok promet od 8,3 milijuna kuna, pri čemu povlaštenom dionicom Adrisa 6,22 milijuna, a dionicom HT-a 2,04 milijuna kuna.

"Prošlotjedno trgovanje obilježio je rast Crobex indeksa četiri dana zaredom, od ponedjeljka do četvrtka, kada je Crobex dosegnuo najvišu razinu u posljednjih šest i pol mjeseci. Možemo reći da je rast u četiri od pet trgovinskih dana prošli tjedan bio uzrokovan između ostaloga i prelijevanjem optimizma sa svjetskih i regionalnih burzi i pozitivnim makroekonomskim vijestima na Zagrebačku burzu", ističe Vinko Jurić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Kako dodaje, na domaćem tržištu kapitala nije bilo značajnijih korporativnih vijesti koje bi podržale navedeni rast.

Najlikvidnija je prošloga tjedna bila dionica Valamar Riviere s prometom od 5,75 milijuna kuna, a cijena joj je pritom porasla 4,45 posto, na 35,2 kune.

Slijedi dionica HT-a s prometom od 3,2 milijuna kuna i padom cijene za 0,91 posto, na 162,5 kuna.

Znatniji promet ostvaren je i dionicom Optima telekoma, 2,4 milijuna kuna, a cijena joj je ojačala 3,4 posto, na 3,04 kune.

Najveća dobitnica bila je dionica Uljanika, sa skokom cijene za 175 posto, na 99 lipa, uz promet od oko 840 tisuća kuna.

"Dionica Uljanika u četvrtak je svrstana u segment promatranja, a razloge za navedeni rast između ostaloga treba tražiti i u vijestima da hrvatska vlada s kineskom delegacijom razgovara o brodogradilištima", navodi Jurić.

Znatniji cjenovni rast među likvidnijim dobitnicama ostvarila je i dionica Zagrebačka banke, za 5,83 posto, na 63,5 kuna.

S druge strane, najviše je pala cijena dionica Privredne banke Zagreb, za 5,7 posto, na 745 kuna, te Ericssona Nikole Tesle, za 4,55 posto, na 1.050 kuna.

Od važnijih objava, Dalekovod je u petak izvijestio da je u Norveškoj dogovorio nove poslove na izgradnji novog dalekovoda dužine 89 kilometara. Vrijednost dogovorenih radova iznosi više od 52 milijuna eura, a radovi bi se trebali realizirati do kraja 2022. godine.

Cijena dionice Dalekovoda porasla je prošloga tjedna 2,4 posto, na 6,8 kuna, uz promet od 218 tisuća kuna.

Protekloga tjedna na domaćoj burzi trgovalo se sa 72 izdanja, pri čemu je njih 26 zabilježilo rast cijene, 30 pad, a 16 stagnaciju u odnosu na tjedan ranije.


Dolar oslabio prema euru, ojačao prema jenu

ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna ojačao prema japanskom jenu, dok je znatno oslabio u odnosu na euro, što je posljedica špekulativnih kupnji eura, ali i određenih poboljšanja gospodarske situacije u eurozoni.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna 0,6 posto, na 96,76 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao 0,2 posto, na 112,00 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura skočila 0,7 posto, na 1,1298 dolara, blizu najviše razine u tri tjedna.

Eura je ojačao prema dolaru i jenu zahvaljujući većim kupnjama koje bi se, po ocjeni trgovaca, mogle pripisati očekivanoj potražnji za europskom valutom povezanoj s planovima japanske banke MUFG o kupnji dijela poslovanja njemačke banke DZ.

Trgovci valutama kažu da su zabilježene određene špekulativne kupnje eura nakon izvješća da Mitsubishi UFJ Financial Group planira kupiti dio poslovanja njemačkog DZ Banka u segmentu financiranja u sektoru zrakoplovstva.

U MUFG-u očekuju da će transakcija najavljena 1. ožujka biti zaključena nakon lipnja.

Masafumi Yamamoto, glavni valutni analitičar u Mizuho Securitiesu u Tokiju, očekuje da će euro zadržati dobitke.

"Uistinu ne iznenađuje da je euro sposoban brzo reagirati na potencijalno pozitivne čimbenike, s obzirom da fundamenti u gospodarstvu eurozone pokazuju znakove poboljšanja", rekao je.

Ovoga su tjedna i Francuska i Italija izvijestile o većoj nego što se očekivalo industrijskoj proizvodnji u veljači, što su pozitivne naznake za eurozonu nakon nekih slabijih gospodarskih podataka u posljednje vrijeme.

Uspon američka valute prema japanskoj zahvaljuje se, pak, dobrim gospodarskim pokazateljima u SAD-u, ali i dobrom početku sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija.

Zbog toga je, naime, ponešto ojačala sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, pa su pale cijene onih investicija koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što je japanska valuta.

Podršku dolaru pružila je i nada ulagača da će uskoro SAD i Kina postići trgovinski dogovor, čime bi se završio carinski rat, koji je prošle godine negativno utjecao na dva najveća svjetska gospodarstva.

Prošloga je tjedna znatnije oscilirala i cijena britanske funte, što je posljedica neizvjesnosti u vezi brexita.

No, kolebanja njezina tečaja bitno su smanjene nakon vijesti da su čelnici zemalja Europske unije odobrili pomicanje roka za izlazak Britanije iz EU-a na 31. listopada, čime je otklonjena opasnost od njezina izlaska bez sporazuma.


Na Wall Streetu indeksi porasli, europski ulagači oprezni

ZAGREB – Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica porasle, što se zahvaljuje dobrom početku sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija, dok se na europskim burzama trgovalo oprezno.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,05 posto, na 26.412 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,5 posto, na 2.907 bodova, a Nasdaq indeks 0,6 posto, na 7.984 boda.

Za S&P 500 i Nasdaq indeks to je već treći tjedan zaredom kakao rastu, što se ponajviše zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima američkih banaka i kompanija.

Sve do petka na najvećoj svjetskoj burzi trgovalo se oprezno, pa su indeksi malo rasli, malo padali. No, u petak su znatno porasli, što se ponajviše zahvaljuje skoku cijena dionica u financijskom sektoru.

Snažan rast tog sektora potaknut je skokom cijene dionice JPMorgan Chasea za 4,7 posto, nakon što je ta najveća američka banka izvijestila o boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima u prvom tromjesečju.

To je ublažilo strahovanja ulagača da će usporavanje rasta globalnog gospodarstva izazvati znatniji pad zarada kompanija i banaka.

„Rezultati JPMorgana vrlo su važni jer ta banka posluje u mnogim sektorima gospodarstva, pa rezultati pokazuju kakva je situacija u tim sektorima”, kaže David Carter, direktor u tvrtki Lenox Wealth Advisors.

Od 29 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile kvartalne rezultate, njih 79 posto nadmašilo je očekivanja analitičara po pitanju zarada.

Ipak, u anketi Reutersa analitičari i dalje procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju biti manje nego u istom lanjskom razdoblju, i to za 2,3 posto.

Pokažu li se te procjene točne, bio bi to prvi pad zarada od 2016. godine.

U svakom slučaju, idućih tjedana financijska izvješća banaka i kompanija vjerojatno će najviše utjecati na smjer tržišta.

Nakon prošlotjednog rasta, S&P 500 indeks nalazi samo oko 1 posto ispod svoje rekordne razine dosegnute krajem rujna prošle godine. Dow Jones i Nasdaq indeks kreću se, pak, oko 1,5 posto ispod svojih najviših razina u povijesti.

Tako su indeksi nadoknadili gotovo sve gubitke od kraja prošle godine, kada su oštro pali zbog naznaka usporavanja rasta svjetskog gospodarstva, trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine, te povećanja kamata američke središnje banke.

Rast indeksa od početka ove godine ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski dogovor, kao i porukama Feda da će biti strpljiv po pitanju povećanja kamata zbog usporavanja rasta američkog i globalnog gospodarstva.

A na europskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,1 posto, na 7.437 bodova, a za toliko je pao i frankfurtski DAX, skliznuvši na 11.999 bodova. No, pariški CAC porastao je 0,5 posto, na 5.502 boda.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks porastao 0,3 posto, na 21.870 bodova.


Gastro manifestacija 'Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda' u Varaždinu

VARAŽDIN - Istarski pršut, Međimursko meso z tiblice, Poljički soparnik, Varaždinsko zelje, Baranjski kulen samo su neke od delicija iz svih dijelova Hrvatske u kojima su u subotu mogli uživati Varaždinci i Varaždinke u sklopu gastro manifestacije 'Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda', na kojoj su se predstavili domaći OPG-ovi.

  Na Franjevačkom trgu i u atriju Županijske palače predstavilo se desetak desetak domaćih OPG-ova, sa specijalitetima i delicijama svih hrvatskih krajeva, a organizatori su Ministarstvo poljoprivrede te Istarska i Varaždinska županija.

 Hrvatska je među prvih 10 zemalja po broju zaštićenih proizvoda s oznakama EU kvalitete. Istarski župan Valter Fleg rekao je kako je to važno jer hrvatskim  poljoprivrednicima omogućuje dostupnost tržištu i prodaju proizvoda po većoj cijeni.

 "Nakon zaštite još 10-tak proizvoda, sljedeći zadatak je udružiti poljoprivredne proizvođače i OPG-ove kako bi koncentriranom ponudom i većim obujmom plasirali svoje proizvode na tržište. Ministarstvo je donijelo akcijski plan promoviranja domaćih proizvoda prema javnim institucijama. Slijedi nastup na tržištu kao poseban izazov za Ministarstvo", rekao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.

 Domaćin manifestacije, varaždinski župan Radimir Čačić, za izloženo je kazao da je najbolje što Hrvatska može ponuditi od autohtonih gastro proizvoda i da su među njima i dva proizvoda iz Varaždinske županije.

 "S ponosom ističem da su ovdje i naša dva proizvoda, a to je Varaždinsko zelje i Zagorski puran. Kao pioniri su ovdje kolege iz Istre koji su prvi zaštitili svoj pršut. Cijeli niz naših proizvoda je u procesu zaštite. Tu je bučino ulje po čemu smo u Europi jedini iznad statističke greške. Pet posto proizvodnje bučinog ulja u Europi je iz Hrvatske, od toga 20 posto proizvodimo mi u Varaždinskoj županiji i najveći smo proizvođač", rekao je župan Čačić.

 Nakon službenog otvorenja dužnosnici su obišli izlagače, a otvorenju su, uz ostale, nazočili, direktor Turističke zajednice Miran Bojanić Morandini, pročelnik županijskog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj dr. Dragutin Vincek, načelnik Općine Vidovec Bruno Hranić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, zamjenici  župana Tomislav Paljak i Robert Vugrin.

 


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus