19:14, 20. Travanj 2019

gospodarstvo...

Gopodarstvo 13. travnja 2019.

Objavljeno: 13.04.2019 u 02:12
Pregledano 46 puta

Autor: Icom, Hina
 Gopodarstvo 13. travnja 2019.

ZAGREB, 13. travnja 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem postaje gospodarski i politički problem - okrugli stol

OSIJEK -  Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem postaje ne samo gospodarski nego i politički problem koji će se teško riješiti bez jasnog i čvrstog stava Ministarstva poljoprivrede, a čije će neriješavanje i dalje pridonositi depopulaciji ruralnih područja, istaknuto je u petak na okruglom stolu o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, u organizaciji udruge OPG-ova Život.

Predsjednik Udruge Vladimir Margeta upozorio je da je prošlo više od godinu dana od donošenja Zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, a gotovo se ništa nije postiglo, jer je, kako tvrdi, odobreno manje od trećine gospodarskih programa koje su općine i gradovi dostavili u Ministarstvo poljoprivrede, zbog čega natječaji stoje.

Govoreći o obnovi koncesijskih ugovora sa zrcalnim tvrtkama iz bivšeg sustava Agrokor, Margeta ističe stav udruge da je poljoprivredno zemljište osnovni resurs poljoprivredne proizvodnje i da treba biti privatizirano, odnosno da treba provesti reviziju dosdaašnje raspodjele državnog zemljišta.

Smatra kako je "to u stvari politička odluka, kao što je bila i prvi put kod dodjele koncesija" te da se udruga Život zalaže da se ona ne prebacuje na jedinice lokalne samouprave.


Pritisci na načelnike

Neki načelnici još nisu potpisali produženje ugovora, a kažu nam da ih se pritišće da se to što prije učini. To je stanje koja nije dobro, koje će i dalje rezultirati procesima kojima smo bili svjedoci posljednjih godina - depopulaciji i demografskoj katastrofi, upravo zbog nemogućnosti da ljudi, koji se žele baviti poljoprivredom, dobiju zemlju, ili je dobiju po zakupima koji su nekoliko puta veći od zakupa koje plaćaju tvrtke iz bivšeg sustava Agrokor, upozorio je Margeta.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede Snježana Kraml izvijestila je kako je u Ministarstvu do sada zaprimljen 381 program, od čega je na 168 programa Ministarstvo dalo suglasnost, pri čemu je Iz Osječko-baranjke županije dostavljeno 38 programa, od čega je suglasnost dana na 24 programa, pa se te jedinice lokalne samouprave mogu početi pripremati za provedbu natječaja.

Ostali programi su u pravilu obrađeni. Oni koji su kvalitetno odrađeni upućeni su županijama na usvajanje, a neki imaju određenih nedostataka pa su vraćeni na ispravak jedinicama lokalne samouprave, s uputom kako to napraviti, dodala je.

Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić ocijenio je kako načelnici i gradonačelnici, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu mogu "praktično samostalno odlučivati žele li ili ne žele potpisivati određene ugovore ili anekse ugovora", a s druge strane imamo Zakon o izvanrednoj upravi, koji se odnosi na bivšu Agrokor grupu, gdje se govori da se to može provesti po sili zakona.

S obzirom da Državno odvjetništvo smatra da je na temelju zakona o izvanrednoj upravi, potpisivanje ugovora o zakupu s tvrtkama iz bivšeg sustava Agrokor moguće provesti po sili zakona, Panenić pita zašto to nije provedeno i zašto se čelnike jedinica lokalne samouprave stavlja u situaciju da pred svojim vijećnicima i građanima ulaze u problem kojeg oni nisu stvorili, ili da budu prisiljeni donositi odluke koje su suprotne interesima lokalne samouprave gdje žive.

U ovome trenutku nedostaje jasan stav Ministarstva poljoprivrede o tome kako će se u budućem vremenu odvijati to potpisivanje aneksa, a rok je vrlo blizu, jer je 15. svibnja rok za prijavu izravnih plaćanja, upozorio je Panenić.

Podsjetio je kako je nadležno Ministarstvo najavilo novi pravilnik, koji se pojavio u javnoj raspravi, i koji bi revalorizacijom trebao ukloniti jedan dio problema, koji se odnosi na ujednačavanje cijena, ali se pribojava da će, iako tvrtke iz bivšeg sustava Agrokor prihvaćaju revalorizaciju cijena, biti poslovnih sustava koji neće baš tako prihvatiti ovu inicijativu i da će pružati otpor značajnijem povećanju zakupnina.

Smatra kako ćemo doći u situaciju u kojoj će načelnici i gradonačelnici prenijeti odlučivanje na općinska i gradska vijeća, koja će, po svom sastavu u kojem ima i poljoprivrednih proizvođača, vrlo teško donijeti odluke u korist tvrtki sljednica sustava Agrokor.

Doći ćemo u situaciju da će jedan dio lokalnih samoupava potpisati ugovore, a drugi neće i pitanje je što onda napraviti. Mislim da čelnici lokalne samouprave traže od Vlade da preuzme odgovornost, a ne da ih prisiljava da donose odluke s kojima imaju problem, ustvrdio je Panenić.


SVJETSKA TRŽIŠTA: Dobri poslovni rezultati potaknuli Wall Street

NEW YORK – Na Wall Streetu su u petak burzovni indeksi znatno porasli, pri čemu se S&P 500 primaknuo rekordnoj razini, jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati nekoliko američkih banaka i kompanija.

Dow Jones ojačao je 269 bodova ili 1,03 posto, na 26.412 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,66 posto, na 2.907 bodova, a Nasdaq indeks 0,46 posto, na 7.984 boda.

U 10 od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a najviše, gotovo 2 posto, u financijskom sektoru.

Snažan rast tog sektora ponajviše se zahvaljuje skoku cijene dionice JPMorgan Chasea za 4,7 posto, nakon što je ta najveća američka banka izvijestila o boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima u prvom tromjesečju.

To je ublažilo strahovanja ulagača da će usporavanje rasta globalnog gospodarstva izazvati znatniji pad zarada kompanija i banaka.

„Rezultati JPMorgana vrlo su važni jer ta banka posluje u mnogim sektorima gospodarstva, pa rezultati pokazuju kakva je situacija u tim sektorima”, kaže David Carter, direktor u tvrtki Lenox Wealth Advisors.

Od 29 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile kvartalne rezultate, njih 79 posto nadmašilo je očekivanja analitičara po pitanju zarada.

Ipak, u anketi Reutersa analitičari i dalje procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju biti manje nego u istom lanjskom razdoblju, i to za 2,3 posto.

Pokažu li se te procjene točne, bio bi to prvi pad zarada od 2016. godine.

U svakom slučaju, idućih tjedana financijska izvješća banaka i kompanija vjerojatno će najviše utjecati na smjer tržišta.

Zahvaljujući jučerašnjem rastu, u cijelom proteklom tjednu S&P 500 porastao je 0,5, a Nasdaq indeks 0,6 posto. Dow Jones oslabio je, pak, 0,05 posto.

Sada se S&P 500 indeks nalazi samo oko 1 posto ispod svoje rekordne razine dosegnute krajem rujna prošle godine. Dow Jones i Nasdaq indeks kreću se, pak, oko 1,5 posto ispod svojih najviših razina u povijesti.

Tako su indeksi nadoknadili gotovo sve gubitke od kraja prošle godine, kada su oštro pali zbog naznaka usporavanja rasta svjetskog gospodarstva, trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine, te povećanja kamata američke središnje banke.

Rast indeksa od početka ove godine ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski dogovor, kao i porukama Feda da će biti strpljiv po pitanju povećanja kamata zbog usporavanja rasta američkog i globalnog gospodarstva.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,26 posto, na 7.437 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,54 posto, na 11.999 bodova, a pariški CAC 0,31 posto, na 5.502 boda.


Szijjarto potvrdio da je Mađarska dala ponudu za kupnju 25 posto udjela u LNG terminalu

DUBROVNIK - Mađarska vlada dala je ponudu za kupnju 25 posto udjela u LNG terminalu koji će se graditi u Hrvatskoj, potvrdio je u petak mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto novinarima, poručivši i da je Mađarskoj interes da joj se ponudi plin po konkurentnoj cijeni te da neće kupovati plin po višoj cijeni od sadašnje.

Szijarto, koji je s ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem razgovarao na marginama summita Kina + 17 zemalja srednje i istočne Europe, izjavio je da je za središnju Europu ključna diversifikacija opskrbe plinom.

Također, rekao je da je strateški interes Mađarske da se taj terminal izgradi i da se joj ponudi plin po konkurentnoj cijeni. Dodao je da su odluka i planovi za terminal doneseni, no da nema napretka u implementaciji tog terminala.

Ujedno, kazao je da Hrvatska "još nije dala jasan odgovor" o tome, jer odluku o mađarskoj ponudi želi donijeti istodobno kad se ugovore količine plina za isporuku.

Ulaganje u taj terminal Szijjarto je ocijenio strateškim pitanjem, no ustvrdio je i da "zasigurno nećemo kupovati plin po višoj cijeni od sadašnje". Naveo je i da će se pregovori nastaviti.

Ćorić je u ponedjeljak potvrdio da je primio pismo namjere Mađarske za kupnju 25 posto udjela u LNG-u Hrvatska, kazavši kako smatra da bi interes za ulazak u vlasničku strukturu trebao pratiti i interes za zakup kapaciteta LNG terminala na Krku.

"Prije nekoliko tjedana mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto poslao je pismo namjere u ime Republike Mađarske. Mađarska strana zainteresirana je za kupnju 25 posto plus jedne dionice u LNG terminalu", rekao je Ćorić odgovarajući na pitanja novinara poslije konferencije za novinare Hrvatske elektroprivrede (HEP) o ciklusu investicija u sunčane elektrane.

Tada je kazao i da se će razgovori s mađarskom stranom nastaviti tijekom summita u Dubrovniku. Naveo je pritom da su potrebe Mađarske za plinom znatno veće od hrvatskih, a s obzirom da je mađarska potrošnja plina godišnje između devet i deset milijardi prostornih metara, u odnosu na hrvatskih 2,6 odnosno 2,7 milijardi prostornih metara.

"Mene osobno ne čudi ovaj interes Republike Mađarske. Međutim, interes za ulazak u vlasničku strukturu trebao bi pratiti i interes za zakup. To je upravo ono o čemu ću razgovarati s mađarskim kolegom tijekom druge polovine ovog tjedna, ali vjerujem i u narednim tjednima i mjesecima", rekao je.

Potvrdno je odgovorio na pitanje novinara jesu li ostvareni kontakti i s drugim državama. "Nama se po pitanju zakupa, odnosno ulaska u vlasničku strukturu potencijalnih partnera, ne žuri, zato što je financijska konstrukcija za izgradnju terminala zaokružena", rekao je.

Vrijednost investicije u plutajući LNG terminal na otoku Krku procjenjuje se na 234 milijuna eura. Europska komisija je za izgradnju LNG-a dodijelila bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije.

Hrvatska je Vlada krajem siječnja ove godine odlučila da će iz državnog proračuna osigurati 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini, a do isplate tih sredstava Hrvatska elektroprivreda će osigurati potrebne pozajmice društvu LNG Hrvatska d.o.o. za dospjela plaćanja u 2019. godini. Preostala sredstva, u iznosu od 32,6 milijuna eura osigurat će osnivači društva LNG Hrvatska - Hrvatska elektroprivreda i Plinacro.

Ministar Ćorić je ponovio da je izgradnja LNG terminala strateški projekt za RH, a pozdravio je i opredjeljenje HEP-a kao ključnog partnera u realizaciji ovog projekta, ujedno i njegovog suvlasnika.

"Vjerujemo da će interes kako privatnih kompanija tako i država za zakup, a i ulazak u vlasničku strukturu LNG terminala, kako privatnih kompanija tako i država, u slijedećim mjesecima i godinama biti sve veći", rekao je Ćorić početkom tjedna.


Dkom poništio odluku HC-a o odabiru izvođača radova za dionicu Duboka-Sparagovići

ZAGREB - Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (Dkom) u petak je donijela rješenje o poništavanju odluke Hrvatskih cesta o odabiru J&P Avaxa za izvođača radova za izgradnju dionice Duboka-Sparagovići te naložila državnoj cestarskoj tvrtki da u roku od osam dana nadoknadi troškove žalbenog postupka zajednici ponuditelja na čelu sa Strabagom od 100 tisuća kuna.

Podsjetimo, Hrvatske ceste su 9. ožujka 2018. objavile poziv za nadmetanje za izgradnju te dionice, a 28. veljače ove godine donijele odluku da pristupnu cestu mostu Pelješac - dionicu Duboka - Sparagovići/Zaradeže, gradi grčka kompanija J&P Avax.

Postupak javne nabave trajao je duže od očekivanog, zbog složenosti samog postupka te opsega i kompleksnosti dostavljene dokumentacije u postupku pregleda i ocjene ponuda. U postupku javne nabave pristiglo je sedam ponuda, od kojih su četiri ocijenjene kao valjane dok je ekonomski najpovoljnijom ponudom ocijenjena ona J&P Avaxa.

Predviđeni rok za izvođenje radova bio je 33 mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao, a cijena odabrane ponude J&P Avaxa iznosi 464,9 milijuna kuna bez PDV-a.

Osim spomenute grčke kompanije, ponudu je dao i Integral inženjering iz Bosne i Hercegovine, koji je za taj posao tražio 321,2 milijuna kuna no odbijen je, jer su u Hrvatskim cestama ocijenili da je ponuda nepravilna zbog neuobičajeno niske cijene.

Udruga GP Krk i Euro-asfalt poslali su ponudu na 444,3 milijuna kuna, Aktor je tražio 464,6 milijuna kuna, hrvatska podružnica francuskog Colasa 521,9 milijuna kuna, austrijski Strabag 478,3 milijuna kuna, dok je izvođač radova na Pelješkom mostu China Road and Bridge Corporation za tu dionicu tražio 647,8 milijuna kuna.

Dionica na kojoj će se graditi pristupne ceste dugačka je 12 kilometara. Referentan rok Hrvatskim cestama za završetak svih radova je 31. siječnja 2022. godine. Isti se odnosi na rok završetka radova na sve četiri faze opsežnog projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom.

No, austrijski Strabag i grčki Aktor sredinom ožujka žalili su se Dkomu na odluku o odabiru izvođača radova za gradnju pristupne ceste mostu Pelješac, dionice Duboka - Sparagovići/Zaradeže. Dkom je početkom travnja odbacio žalbu tvrtke Aktor zbog premalo uplaćenog novca za pokretanje žalbenog postupka.

Žalbu Strabaga, pak, u kojem austrijska tvrtka osporava zakonitost pregleda i ocjene ponuda te osporava valjanost ponude J&V Avaxa, Dkom je ocijenio osnovanom.

U žalbi je Strabag, između ostalog, naveo da J&V Avax u obrascu ESPD tvrdi da ne postoji razlog za isključenje ponuditelja vezan uz profesionalni razlog, sukladno Direktivi 2014/24EU, a da je iz medija javno poznat podatak da se nad odabranim ponuditeljem provodio postupak radi utvrđenja zabranjenih horizontalnih sporazuma-kartela, "što je naručitelju koji se bavi poslovima izgradnje svakako moralo biti poznato, pri čemu je naručitelj trebao tražiti pojašnjenje navedene okolnosti i utvrditi je li odabrani ponuditelj poduzeo mjere samokorigiranja".

Uzimajući u obzir sadržaj dokaznog materijala Strabaga u žalbenom postupku, iz kojeg proizlazi da su odabrani ponuditelj Avax i četvrti rangirani ponuditelj Aktor sudjelovali u nedozvoljenim kartelima u razdoblju od 2005. do 2012. te su im za to izrečene novčane kazne, Dkom je ocijenio da se prigovor Strabaga da naručitelj nije u potpunosti utvrdio činjenično stanje ne može otkloniti te je stoga taj žalbeni navod ocijenio osnovanim.

Kako je žalba osnovana, Dkom je ocijenio da je osnovan i zahtjev Strabaga za naknadom troškova žalbenog postupka od 100.000 kuna.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus