10:08, 21. Studeni 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 13. rujna 2018.

Objavljeno: 13.09.2018 u 09:42
Pregledano 112 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 13. rujna 2018.

ZAGREB, 13. rujna 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

PULA -
Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak na sjednici Vlade da su pred Uljanikom tri moguća scenarija: insolvencijski postupak, plan restrukturiranja prihvatljiv Europskoj komisiji i Vladi te ulazak nekog drugoga strateškog partnera. Prvi scenarij je negativan i najgori, a on podrazumijeva da se na Uljanik primijeni neki od insolvencijskih postupaka koje omogućuje hrvatsko zakonodavstvo. To, kako je rekao, ne znači kraj, ali znači neku vrstu restrukturiranja kako je to propisano. Drugi je modifikacija aktualnog plana restrukturiranja kako bi bio održiv i prihvatljiv i odobren od Europske komisije i Vlade, a treći je da neki od drugih zainteresiranih potencijalni strateških partnera pronađe neko novo rješenje. "Vlada ima izrazito puno dobre volje da pomogne u pronalaženju rješenja", rekao je Plenković. Vlada je, kako je rekao, zainteresirana za opstanak brodogradnje u Puli, Rijeci, Istri i Primorsko-goranskoj županiji i to one koja bi bila profitabilna, no treba pronaći model koji ne bi stvari vratio na isto i generirao iste probleme s kojima se sada suočava Uljanik Grupa. "To je naš cilj i naša politička volja", istaknuo je premijer.

PULA -
Hrvatska Vlada u četvrtak je donijela odluku kojom se omogućuje gradnja punog profila autoceste od Pazina do tunela Učka u dužini od 28 kilometara. Nakon što je 14. lipnja ove godine Europska komisija odobrila Hrvatskoj produljenje ugovora sa koncesionarom Istarskog ipsilona Bina-Istrom, u kojem francuski Bouygues ima najveći udio i time dala zeleno svijetlo za izgradnju punog profila autoceste na dionici Pazin-tunel Učka, stvoren je preduvjet da se krene u investiciju kojom će se dovršiti izgradnja punog profila na dionici Pazin-tunel Učka. Istarski ipsilon povezuje Istru s ostatkom Hrvatske i izuzetno je bitan za stanovnike Istre kao glavna prometna veza. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da će se graditi još jedna traka u svakom smjeru i jedna zaustavna i to od čvora Rogovići do Vranje, dionice duge 28 km na sjeveroistočnoj strani autoceste.

ZAGREB -
Vlada je na sjednici u četvrtak u Puli donijela odluke za buduća četiri turistička projekta na različitim lokacijama u Istri - za Veliki Brijun, Muzil, Hidrobazu i Saccorgianu - koji bi nakon prenamjene i uz ugovore između lokalne samouprave i Republike Hrvatske trebali postati turističke lokacije u koje bi se, po procjenama, uložilo ukupno 3 milijarde kuna. Riječ je o odlukama Vlade o osnivanju Povjerenstva za pripremu i realizaciju turističkog razvojnog projekta Veliki Brijun te o sklapanju sporazuma o utvrđivanju uvjeta, prava i obveza za realizaciju projekata Muzil, Hidrobaza i Sacccorgiana, za koje se već duži niz godina traže rješenja za revitalizaciju i pretvaranje u turističko-ugostiteljske lokacije, odnosno, kako je na Vladi kazao ministar državne imovine Goran Marić, njihovo vraćanje u život i aktiviranje više od milijun hektara zemljišta na kojima se ukupno nalaze te lokacije. Sva četiri projekta odnosno zemljište i objekti na njima u većinskom su državnom vlasništvu.

PULA -
Vlada je u četvrtak sa sjednice u Puli u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o vinu, kojem je cilj definirati jasan pravni okvir za obavljanje djelatnosti proizvodnje grožđa i vina te prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, a predviđa i administrativna rasterećenja koja će vinarima donijeti ukupnu uštedu od oko 12 milijuna kuna godišnje. Novost je decentralizacija sustava organoleptičkog ocjenjivanja vina. Prema prijedlogu novog zakona uspostavile bi se četiri nove vinogradarske regije - Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska.

ZAGREB -
Tvrtka RWE Hrvatska objavila je u četvrtak da je zaključila transakciju kojom s današnjim datumom preuzima segment poslovanja električnom energijom Hrvatskog telekoma (HT).  HT je proces prodaje svog segmenta poslovanja električnom energijom pokrenuo u proljeće ove godine, a iz RWE-a ističu da je transakcija završena nakon ishođenja svih potrebnih regulatornih odobrenja i isplate kupoprodajne cijene, koju ne iznose. "RWE sada u portfelju ima više od 190 tisuća kupaca električne energije i plina, što ga čini drugim najvećim opskrbljivačem električnom energijom i trećim najvećim opskrbljivačem plinom u Hrvatskoj", kažu iz te kompanije. Napominju i da prijenos na drugog opskrbljivača električnom energijom neće imati utjecaja na način i cijenu pružanja usluge električne energije za navedeni portfelj kupaca.

KOPENHAGEN -
Danski vrhovni sud u četvrtak je potvrdio novčane kazne za četiri Uberova vozača, odrezane zbog nezakonitog poslovanja, čime je utrt put sličnim kaznama na nekih 1.500 vozača te tvrtke u Danskoj. Četiri su taksista optužena zbog neposjedovanja dozvola za taksiranje i kršenja zakona kojim je dodatno regulirano poslovanje taksista u Danskoj. Jednom od njih odrezana je kazna od 486.500 danskih kruna (65.220 eura). Nakon pokretanja usluge u Danskoj 2014. godine Uber Tehchnologies Inc suočio se s kritikama sindikata taksi vozača, kompanija i političara koji su tvrdili da krše ravnopravnu tržišnu utakmicu jer ne poštuju zakonske standardne potrebne za osnivanje tvrtke za usluge prijevoza. „Jako smo razočarani što su vozači kažnjeni i naš je prioritet da ih podržimo u ovoj teškoj situaciji”, rekla je glasnogovornica Ubera.

LONDON -
Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima na 79 dolara budući da ulagače brine da bi krize u gospodarstvima u nastajanju i trgovinski sukobi mogli naštetiti potražnji, što je potisnulo u drugi plan tješnju opskrbu. Na londonskom je tržištu cijena barela pala 65 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 79,09 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 87 centi nižoj cijeni, od 69,50 dolara. "Val dobitonosnih prodaja pritisnuo je cijene energenata nakon dva dana većih dobitaka", konstatirao je Stephen Brennock iz londonskog PVM Oila. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) priopćila je u četvrtak da se paralelno tješnjoj opskrbi i procjenama da bi svjetska potražnja za naftom ubrzo mogla dosegnuti razinu od 100 milijuna barela dnevno povećavaju i rizici u svjetskom gospodarstvu. Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 77,16 dolara, što znači da je porasla 1,14 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.

ZAGREB -
Dionički indeksi Zagrebačke burze u četvrtak su pali, a najveći interes investitora izazvala je dionica Podravke kojom je jedinom ostvaren milijunski promet. Crobex je u odnosu na srijedu pao za 0,67 posto, na 1798,80 bodova, a Crobex10 smanjen je za 0,54 posto, na 1051,54 boda. Najveći promet, 1,93 milijuna kuna, ostvaren je dionicom Podravke, a cijena joj je pala za 1,44 posto, na 343 kune. Za 822,5 tisuća kuna trgovalo se povlaštenom dionicom Adris grupe, uz pad cijene od 0,46 posto, na 431 kunu, dok se cijena dionice Valamar Riviere nije promijenila i uz promet od 812,8 tisuća kuna ostala je na 39,10 kuna. Na jučerašnjih 157 kuna ostala je i cijena dionice HT-a, s prometom od 444,2 tisuće kuna. Među prvih deset dionica po visini prometa, za najvećih 4,48 posto na 70 kuna porasla je cijena dionice HTP-a Korčula, a za 2,83 posto, na 1.030 kuna, pala je cijena dionice Atlantic grupe.

PULA -
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je nakon razgovora sa članovima Uprave Uljanik grupe, sindikatima i čelnicima grada Pule i Istarske županije o stanju u pulskom brodogradilištu novinarima izjavio kako je u ovom trenutku najvažniji opstanak radnih mjesta i samo funkcioniranje kompanije, a manje su bitni akteri koji su je doveli u situaciju u kojoj je danas. "U ovome trenutku najvažnije mi je da opstanu radna mjesta, da opstane funkcioniranje brodogradilišta, a manje su bitni akteri koji su možda svojim radom ili pogreškama ili nekim drugim okolnostima doveli kompaniju u situaciju u kojoj je danas. Bitna je budućnost i zato smo danas tu i zato tražimo rješenje", kazao je premijer Plenković, potvrdivši da su na račun radnika Uljanika u četvrtak počele stizati plaće. Potvrdio je i da je na sastanku razmotrena aktualna situacija u Uljanik Grupi koja je zapela u poteškoće.  "Vrlo otvoreno smo razgovarali o scenarijima koji su pred nama. Predano ćemo raditi da se nađu rješenja, jer nitko od nas nije u situaciji da raspolaže novcem poreznih obveznika na način koji bi bio nekonzistentan, nezakonit ili neuobičajen u ovakvim situacijama. Mislim da su i sindikati svjesni, kao i mi, onoga što smo do sada napravili i onoga što ćemo se truditi napraviti u budućnosti", istaknuo je Plenković.

ZAGREB -
Uljanik je u četvrtak objavio da je račun te kompanije deblokiran, a tijekom posjeta Istarskoj županiji premijer Andrej Plenković je izjavio kako je danas započela isplata plaća radnicima Uljanika za kolovoz. "Obavještavamo investicijsku javnost da je račun društva Uljanik d.d. deblokiran", kratko su objavili iz pulskog brodogradilišta putem Zagrebačke burze. Račun Uljanika bio je blokiran od početka prošlog tjedna, odnosno od 3. rujna poslijepodne. Deblokada računa Uljanika važna je i za isplatu plaća radnicima, koja je krenula danas.

LUXEMBOURG -
Hrvatska je uz Maltu u srpnju zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, a smanjenje je zabilježeno i na razini Unije, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec. Među zemljama članicama, čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u srpnju na mjesečnoj razini smanjena industrijska proizvodnja na Malti, za 6,3 posto, a slijedi Hrvatska s padom za 5 posto. U odnosu na prošlogodišnji srpanj, industrijska je proizvodnja na razini EU-a, prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata, porasla 0,8 posto. Među zemljama EU-a, najviše je u srpnju na godišnjoj razini porasla proizvodnja u Poljskoj, za 7,9 posto, a smanjena u Malti, za 6,4 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u srpnju na godišnjoj razini smanjena 0,8 posto.

ZAGREB -
Gotovo 90 posto hrvatskih poduzetnika se u anketi Hrvatske gospodarske komore izjasnilo za ukidanje pomicanja sata, a 60 posto anketiranih se odlučilo za ljetno računanje vremena, izvijestili su u četvrtak iz HGK. Kako se navodi u priopćenju, Komora je prateći inicijativu o ukidanju pomicanja sata, o kojoj se već nekoliko mjeseci intenzivno raspravlja, provela anketu među svojim članicama kako bi utvrdila što gospodarstvenici misle o toj temi. Na pitanje o tome kakvo je njihovo iskustvo s pomicanjem sata, od 567 sudionika u anketi njih čak 84 posto ih je odgovorilo - negativno ili vrlo negativno. Gotovo 90 posto ispitanika kao rješenje tog problema predlaže ukidanje pomicanja sata, a kao glavne argumente za to navode zdravlje ljudi, uštedu energije i funkcioniranje međunarodnoga tržišta. Za ljetno računanje vremena odlučilo se 60 posto ispitanika, dok je zimsko računanje vremena odabralo njih 32 posto, navode iz HGK.

LONDON -
Svijetu prijeti opasnost da se poput mjesečara ponovo sunovrati u financijski ponor budući da vlade nisu riješile uzroke financijskog sloma od prije deset godina, upozorio je bivši britanski premijer Gordon Brown. Svijetu nedostaju lideri i ulazi u razdoblje ranjivosti, poručio je Brown, premijer Velike Britanije u vrijeme kolapsa američke investicijske banke Lehman Brothers koja je bila otponac za najtežu financijsku krizu od velike depresije iz 30-ih godina prošlog stoljeća. "Prijeti nam opasnost da se poput mjesečara sunovratimo u još jednu financijsku krizu", kazao je Brown u razgovoru za Guardian. "Nužno je mučno buđenje kako bismo postali svjesni eskalacije rizika ali naš svijet nema lidera", naglasio je. Po njegovim riječima, svjetsko gospodarstvo nije uvelo sustav pravodobnog upozoravanja na rizike niti sustav praćenja financijskih tokova kako bi se moglo utvrditi kome se novac posuđuje i po kojim uvjetima. "Ne bavimo se krupnim samo malim stvarima", konstatirao je. Mjere za suzbijanje financijskih malverzacija po njemu nisu bile dovoljno oštre i mnoge će banke u slučaju krize ponovo očekivati pomoć.

LUXEMBOURG -
Sankcije koje su zemlje Europske unije uvele ruskim bankama i naftnim i plinskim kompanijama zbog krize u Ukrajini imaju dostatno pravno i vanjskopolitičko opravdanje, presudio je u četvrtak Opći sud EU-a. Sankcije uključuju ograničenja određenih vrsta financijskih transakcija, izvoz osjetljivih proizvoda i tehnologija i pristup tržištma kapitala a cilj im je povećati troškove ruskog uplitanja u stanje u Ukrajini i poticanje mirnog rješenja spora, napominje agencija dpa. Meta su im, među ostalima, ruske državne banke Sberbank i VTB, naftna tvrtka Rosneft i plinski div Gazprom. Pojedine ruske kompanije podigle su tužbu pred Europskim sudom pravde (ECJ), tražeći poništenje kaznenih mjera. U današnjoj presudi Opći sud EU-a utvrdio je da su članice EU-a podastrle dostatno opravdanje za svoje mjere i da postupaju u skladu s europskom politikom "očuvanja mira i međunarodne sigurnosti". Ruske tvrtke imaju rok od dva mjeseca za podnošenje žalbe na presudu pred Europskim sudom pravde.

BERLIN -
Dvije trećine njemačkih proizvođača bili su mete cyber napada, koji su industriji najvećeg europskog gospodarstva prouzročili štete od oko 43 milijarde eura, pokazalo je u četvrtak objavljeno istraživanje. Istraživanje udruge za informatičku tehnologiju Bitkom temelji se na anketi koja je obuhvatila 503 visokorangirana menadžera i šefa osiguranja njemačkog proizvodnog sektora. Identificiralo je široku lepezu rizika, uključujući krađu mobilnih uređaja, koju je navela trećina kompanija obuhvaćenih istraživanjem. Četvrtina njih navodi pak gubitak osjetljivih digitalnih podataka. Rezultati pokazuju da su na cybernapade posebno osjetljive male i srednje tvrtke, okosnica njemačkog gospodarstva, iako su glavni mamac industrijski lideri.

MOSTAR -
Generalni direktor Aluminija Dražen Pandža zatražio je potporu vlasti Federacije BiH upozoravajući kako će se bez toga ta mostarska kompanija ugasiti zbog globalnih poremećaja na burzama, visoke cijene električne energije i drugih nameta, objavili su u četvrtak mediji u Mostaru. Upozoravajući kako se za sudbinu posrnulog mostarskog giganta vezuje sudbina 10.000 ljudi na području Hercegovine, Pandža je uputio dramatično pismo predsjedniku Vlade FBiH Fadilu Novaliću, dopredsjednici i ministrici financija Jelki Milićević i resornom ministru Nerminu Džindiću. "Došli smo do prijelomnog trenutka kada je uključenje Vlade FBiH u ovu problematiku jedini izlaz jer mi prostora za manevar na tom planu više nemamo, a ako ne dođe do promjene mi dalje ne možemo", rekao je Pandža. Od vlasti Federacije BiH zatražio je poduzimanje mjera kako bi se olakšalo poslovanje Aluminija. "To znači diferencirane cijene električne energije, različite iznose naknada za kućanstva i industriju, podjelu tereta za troškove prijenosa među izvoznicima i uvoznicima, umanjenje mjera poticanja izvoza energenata i uvođenje snažnih mjera poticanja razvijanja realnoga sektora", rekao je direktor Aluminija.

PARIS -
Francuski željeznički operator SNCF objavio je da će najkasnije 2023. godine uvesti prototipove vlakova bez strojovođa u sustav prijevoza putnika i tereta, najavljujući ujedno njihovo uključivanje u redovne usluge prijevoza u narednim godinama. "Zahvaljujući autonomnim vlakovima svi će vlakovi voziti usklađeno i istom brzinom", izjavio je predsjednik SNCF-a Guillaume Pepy, predviđajući manje problema u odvijanju željezničkog prijevoza. U SNCF-u se nadaju da će tom promjenom omogućiti uključivanje više vlakova na najprometnijim francuskim linijama i manju potrošnju energije.

WELLINGTON -
Novozelandska Fonterra, najveći izvoznik mliječnih proizvoda u svijetu, objavila je svoj prvi godišnji gubitak zbog viših troškova i značajnih jednokratnih stavki, prenosi u četvrtak BBC. U financijskoj godini koja je završila u srpnju kompanija je poslovala s gubitkom nakon oporezivanja od 196 milijuna novozelandskih dolara (128,5 milijuna američkih dolara). Fonterra je zadruga koja kupuje mliječne proizvode novozelandskih stočara i prodaje ih stranim tvrtkama. Ove je godina Fonterra otpisala više od 400 milijuna novozelandskih dolara ulaganja u kineskog proizvođača dojenačke hrane Beingmate. Zbog objavljenog godišnjeg gubitka najavili su veliku analizu poslovanja, uključujući ulaganje u kinesku tvrtku. Poslovne rezultate dodatno je pritisnula višemilijunska odšteta francuskom proizvođaču mliječnih proizvoda Danoneu zbog neutemeljene panike oko kontaminacije proizvoda 2013. godine.

ZAGREB -
Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u četvrtak, u odnosu na tečajnicu od srijede, oslabila prema svim važnijim inozemnim valutama, pri čemu je prema euru oslabila za 0,21 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,427381 kunu. Kuna je oslabila i prema ostalim važnijim inozemnim valutama, pri čemu je najviše prema švicarskom franku, za 0,35 posto, dok je prema britanskoj funti oslabila za 0,17 posto, a prema američkom dolaru za blagih 0,01 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj franka od 6,592155 kuna, funte 8,346310 kuna, a dolara 6,394095 kuna.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 177
Utvrđena na dan 13.9.2018.
Primjenjuje se od 14.9.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,575003

4,588769

4,602535

Kanada

124

CAD

1

4,901766

4,916516

4,931266

Češka

203

CZK

1

0,289851

0,290723

0,291595

Danska

208

DKK

1

0,992774

0,995761

0,998748

Mađarska

348

HUF

100

2,274712

2,281557

2,288402

Japan

392

JPY

100

5,719548

5,736758

5,753968

Norveška

578

NOK

1

0,772709

0,775034

0,777359

Švedska

752

SEK

1

0,709708

0,711844

0,713980

Švicarska

756

CHF

1

6,572379

6,592155

6,611931

Velika Britanija

826

GBP

1

8,321271

8,346310

8,371349

SAD

840

USD

1

6,374913

6,394095

6,413277

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,786167

3,797560

3,808953

EMU

978

EUR

1

7,405099

7,427381

7,449663

Poljska

985

PLN

1

1,716090

1,721254

1,726418

Napomena:
Za 12.9.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,931762 kn. 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus