16:27, 20. Ožujak 2019

gospodarstvo...

Gopodarstvo 13. ožujka 2019.

Objavljeno: 13.03.2019 u 07:09
Pregledano 51 puta

Autor: Icom, Hina
 Gopodarstvo 13. ožujka 2019.

ZAGREB, 13. ožujka 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu kako je analiza Ministarstva oko Uljanika pri kraju, kako je u hrvatsku brodogradnju dosad 'upumpano' 35 milijardi kuna te da ne vidi kako opravdati dodatnih 7 do 10 milijardi kuna za Uljanik, a čini mu se i nemogućim da troškovi restrukturiranja i stečaja Uljanika budu isti. Marić je izjavio i kako je Ministarstvo financija pri kraju izrade analize oko Uljanika, da se dovršavaju zadnji detalji a nakon toga će ona biti predstavljena Vladi i vladajućoj koaliciji.  "Bez obzira što se problematika Uljanika trenutno gleda binarno - stečaj ili restrukturiranje - na to pitanje nije tako jednostavno odgovoriti, odnosno cijela je situacija kompleksnija. U toj analizi ne gledamo samo na situaciju same Uljanik grupe iz perspektive jamstava, izdvojenih segmenata, već gledamo jedan sveobuhvatni prikaz, a to je uz ostalo i kolika je to uloga u samom proračunu, u gospodarstvu, industrijskoj proizvodnji i izvozu, odnosno kakva je globalna situacija i trendovi na samom tržištu", rekao je ministar financija odgovarajući na pitanja novinara na marginama svečanosti obilježavanja 25. obljetnice suradnje i partnerstva između Svjetske banke i Republike Hrvatske. Marić je izvijestio i da je temeljem protestiranih jamstava za Uljanik s jučerašnjim danom plaćeno 3,1 milijardu kuna. No, dodaje kako s obzirom na izdana jamstva postoji mogućnost da se taj iznos dodatno poveća za 300 do 500 milijuna kuna. Istodobno se nastoji spasiti bar dio danih jamstava, prije svega za jaružar koji se gradi. "Nešto će se morati uložiti da bi se spasio puno veći iznos jamstava", rekao je Marić, dodajući kako je trenutna izloženost države na tom brodu oko 130 milijuna eura odnosno nešto više od 900 milijuna kuna. "Te brojke govorim da svi skupa budemo svjesni dubine problema, jer kada pribrojimo sve skupa što je do sada plaćeno za Uljanik grupu i kada pribrojite sve ono što smo platili do sada kao Republika Hrvatska cjelokupnoj brodogradnji - to je iznos od 35 milijardi kuna", istaknuo je ministar financija.

ZAGREB -
Svjetska banka je dosad bila jedan od ključnih međunarodnih financijskih partnera Hrvatske, a suradnja u slijedećih pet godina će biti usko vezana za pitanja podizanja potencijalnog rasta gospodarstva, istaknuto je u srijedu na obilježavanju 25. obljetnice suradnje i partnerstva između Svjetske banke i Republike Hrvatske. Potpredsjednik Svjetske banke za Europu i srednju Aziju Cyril Muller je istaknuo da je ta banka dosad Hrvatskoj osigurala više od pet milijardi eura sredstava, pomogla u implementaciji više od 80 projekata, kao i izradila više od 300 potrebnih studija. Također, ističe i suradnju i pomoć u restrukturiranju javnih poduzeća, modernizacije administracije i katastarskog sustava, više od 100 inovativnih kompanija i 40 istraživačkih grupa koje su ostvarile financiranje za unaprjeđenje svojih proizvoda i usluga, a tu je i 230 tisuća ljudi koji su imali koristi od ulaganja u efikasan i održiv vodoopsrbni sustav.  Poručio je da Banka nastavlja podržavati projekte modernizacije luka, cesta i autocesta, željezničkih tvrtki, zdravstvenog i mirovinskog sustava, a ističe i suradnju na projektu i pomoć u identifikaciji prilika za rast i razvoj u slabije razvijenoj regiji Slavonije, Baranje i Srijema, kao i podršku u pripremama za novu nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine. Predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo da je Svjetska banka u proteklih 25 godina bila jedna od ključnih partnera u pogledu međunarodnih financijskih institucija, putem poticaja u obnovi i izgradnji ratom razorenih područja, preko investicija u privatni sektor, turizam i gospodarstvo, pa do podrške strukturnim reformama, koje se trenutno odnose i na projekte u pravosuđu i obrazovanju.

ZAGREB -
Uprava Ine-Industrije nafte u srijedu je odobrila pokretanje projekta proizvodnje bitumena u Sisku, predviđenog programom INA R&M Novi smjer 2023, a sama proizvodnja trebala bi započeti od ožujka 2021. godine. "Sukladno poslovnom planu za 2019. godinu, na današnjoj sjednici Uprava Ine odobrila je pokretanje projekta proizvodnje bitumena u Sisku. Radi se o projektu predviđenom programom INA R&M Novi smjer 2023.", kaže se u priopćenju iz Ine. Dodaje se i da će se pokrenuti pripreme i sve potrebne aktivnosti za ostvarenje plana, a proizvodnja bi trebala početi od ožujka 2021. godine.

ZAGREB -
Sisačka mlinsko-pekarska tvrtka Mlin i pekare izvijestila je u srijedu o svojoj namjeri objave dobrovoljne ponude za preuzimanje Zagrebačkih pekarni Klara. Mlin i pekare sudjelovat će u dobrovoljnom preuzimanju Klare zajednički s Papukom, Anagalisom i Darnom, u kojima ta sisačka ima više od 25 posto udjela te s Dragicom Plodinec koja neposredno ili posredno ima gotovo 25 posto udjela u temeljnom kapitalu te sisačke tvrtke. U zajedničkoj ponudi sudjelovat će još i Josip Plodinec te Franjo Plodinec, koji nemaju vlasničkog udjela u Klari. Klara ima upisani temeljni kapital od 113,5 milijuna kuna, podijeljen na 283.760 redovnih dionica. Po podacima na stranicama Zagrebačke burze, najveći vlasnički udio u toj tvrtki posjeduje Dragica Plodinec, 24,35 posto, dok se na skrbničkom računu pri Zagrebačkoj banci nalazi još 19,97 posto dionica te tvrtke, a Granolio drži udjel od 18,25 posto.

ZAGREB -
Na Zagrebačkoj burzi u srijedu su glavni dionički indeksi bilježili tek blage promjene, uz tek nešto veći promet nego prethodnoga dana, pri čemu se najviše trgovalo dionicama Maistre, Adrisa i HT-a. Crobex indeks u srijedu je ojačao 0,06 posto, na 1.767 bodova. Istodobno, Crobex10 oslabio je 0,05 posto, na 1.031 bod. Oba indeksa bilježe tek blage oscilacije sedmi trgovinski dan zaredom. Redovni promet dionicama iznosio je 5,5 milijuna kuna, što je otprilike 400 tisuća kuna više nego prethodnoga dana. Uz to, u blok transakciji dionicom HT-a ostvareno je još 7,74 milijuna kuna, po cijeni od 159 kuna po dionici. U redovnom trgovanju tom dionicom postignut je promet od 629 tisuća kuna, a cijena joj je pritom ojačala 0,63 posto, na 159 kuna. Najlikvidnija je bila dionica Maistre, kojom je ostvareno 1,29 milijuna kuna. Pritom joj je cijena stagnirala na 300 kuna. Veći promet ostvaren je i povlaštenim izdanjem Adrisa, 715 tisuća kuna, a cijena joj je oslabila 0,23 posto na 441 kunu.

FRANKFURT -
Njemački proizvođač športske odjeće i opreme Adidas u srijedu je objavio da je prošlu godinu zaključio sa znatno većom neto dobiti, ali iskazuje manji optimizam u pogledu ove godine zbog uskih grla u proizvodnji. Neto dobit mu je u 2018.poskočila za 45 posto, na 1,7 milijardi eura. Prihodi su mu uvećani tri posto, na rekordnih 21,9 milijardi eura. Prihode u ovoj godini planiraju povećati pet do osam posto, objavio je Adidas. Očekuju "snažan rast potražnje" za svojim odjevnim predmetima s kojim će po vlastitom priznanju teško držati korak zbog "manjkova u dobavnim lancima". Neto dobit trebala bi ove godine porasti 10 do 14 posto, na 1,95 milijardi eura.

ZAGREB - Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu kako Vlada neće u petak donijeti odluku o Uljaniku, poručujući da odluka kada je budu donijeli mora biti ono što je najbolje za Hrvatsku. "Neće se danas znati, imamo mi još dana", "u petak neće sto posto", istaknuo je premijer u odgovorima na pitanja novinara o najavama i ministra gospodarstva Darka Horvata kako će se ovih dana odnosno u petak znati hoće li Uljanik u restrukturiranje ili stečaj. "To nisu odluke koje se donose preko koljena", rekao je Plenković na marginama obilježavanja 25. obljetnice suradnje i partnerstva između Republike Hrvatske i Svjetske banke. Premijer je poručio i kako nema problema između ministara financija i gospodarstva Zdravka Marića i Darka Horvata. Na pitanje je li spreman donijeti političku odluku ako se uspostavi da je restrukturiranje između 3 i 5 milijardi kuna skuplje od stečaja, rekao je da će se vidjeti. "Vidjet ćemo. Donijet ćemo odluku onda kad budemo sigurni da nakon svega što ćemo isfiltrirati donosimo ono što je najbolje za Hrvatsku", rekao je.

ZAGREB - Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio je u srijedu kako mu se daljnja ulaganja javnog novca u brodogradilišta ne čine opravdanima te upozorio da hrvatska brodogradilišta, kao i ostala u svijetu, mogu teško konkurirati kineskim škverovima i onima u zemljama gdje je ta djelatnost usavršena. Upitan uoči užeg kabineta Vlade je li iznenađen razlikama u procjenama troška restrukturiranja Uljanika, odgovorio je kako treba pričekati konačne analize kako bi se vidjelo o kojim je brojkama riječ. "Varijanta u kojoj se daljnjih sedam milijardi kuna ulaže u jedan takav proces, nakon desetaka milijardi kuna koje je RH već uložila subvencije u brodograđevni sektor, meni se ne čini opravdanom", rekao je Ćorić, uz opasku da treba vidjeti analize.

ZAGREB - Odbijanje suglasnosti Vlade Republike Srpske za povezivanjem Bosne i Hercegovine s plinskom mrežom u Hrvatskoj unutarnja je stvar BiH, rekao je u srijedu ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. "To je unutarnja stvar Bosne i Hercegovine i tu ne možemo zauzimati poziciju", rekao je Ćorić uoči sjednice užeg kabineta Vlade. Dodao je da je svaka konekcija na magistralne plinovode i diverzifikacija dobavnih pravaca dobra stvar za svaku zemlju. Upitan je li Hrvatska zbog odbijanja suglasnosti financijski oštećena, odgovorio je kako postoji trošak određenog gubitka prihoda, no da je Hrvatska svjesna kompleksnosti situacije u BiH po pitanju plinske infrastrukture pa je odluka Banja Luke ne začuđuje.

ZAGREB - Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u siječnju realno porastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, na mjesečnoj za jedan posto, a na godišnjoj razini za 4,3 posto, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku. Prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u siječnju na godišnjoj razini realno porasla za 4,3 posto, što je nešto veći rast nego u prosincu, kada je rasla po stopi od 4 posto. Ujedno, nastavljen je i rekordni pozitivni trend rasta maloprodaje s obzirom da je pad potrošnje na godišnjoj razini zadnji put zabilježen u kolovozu 2014. godine. Statistika pokazuje da je u siječnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 4,7 posto, a maloprodaja neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 4,4 posto.

ZAGREB - U siječnju je u Hrvatskoj izdano 719 građevinskih dozvola, što je 6,4 posto više u odnosu na isti mjesec 2018., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, a analitičari Hrvatske gospodarske komore ističu da je ovogodišnji siječanj po broju ukupno izdanih građevinskih dozvola najbolji od 2009. Prema vrstama građevina, 82,3 posto odnosno 592 dozvole u siječnju izdane su za zgrade, a 17,7 posto, odnosno 127 za ostale građevine, pokazuju podaci DZS-a. Dozvolama izdanim u siječnju predviđena je vrijednost radova od ukupno 2,3 milijardi kuna, što je 58,8 posto više nego u siječnju 2018. Pritom je dozvolama izdanim za zgrade predviđena vrijednost radova od 1,32 milijardi kuna, što je 45,2 posto više na godišnjoj razini, a vrijednost radova kod ostalih građevina porasla je za 82 posto, na 973 milijuna kuna. Analitičari HGK napominju da je siječanj najčešće mjesec u kojem se tijekom godine izda najmanje građevinskih dozvola, pa podaci iz tog mjeseca u pravilu nisu dovoljno reprezentativni za ocjenu tendencije kretanja u tom području. Ipak, znakovito je da je po broju ukupno izdanih građevinskih dozvola ovogodišnji siječanj najbolji siječanj od 2009. godine, kažu u HGK.

ZAGREB - Proizvođačke cijene u hrvatskoj industriji u veljači su porasle za 0,3 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini porasle za 1,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom su cijene na mjesečnoj razini na domaćem tržištu bile više za 0,5 posto, dok su na inozemnom tržištu ostale nepromijenjene. Na godišnjoj su razini, pak, cijene na domaćem tržištu porasle za 1,6 posto, a na inozemnom za 1,1 posto. Isključe li se cijene energije, proizvođačke su cijene u industriji u veljači u odnosu na siječanj bile niže za 0,1 posto, dok su u odnosu na veljaču 2018. više za 0,2 posto.

ZAGREB - Na najvećem ruskom turističkom sajmu MITT u Moskvi među više od dvije tisuće izlagača iz 200-ak međunarodnih turističkih destinacija ovog se tjedna predstavlja i Hrvatska, za koju ruski touroperatori i drugi partneri predviđaju poraste organiziranih dolazaka ruskih turista od 20 posto, ističu iz Hrvatske turističke zajednice. HTZ je tradicionalno nositelj hrvatskog nastupa na sajmu MITT koji se po 26. puta održava u Moskvi do 14. ožujka, i koji je ne samo najveći međunarodni sajam u Ruskoj Federaciji nego i među top pet u svijetu.

ZAGREB - Hotelske kuće Imperial s Raba i Hoteli Makarska dogovorili su sa sindikatima nova materijalna prava za zaposlene u ovoj godini, uključujući i jamstvo minimalnih neto primanja od 5.000 kuna za sve koji odrade puni mjesečni fond sati od svibnja do kraja kolovoza, izvijestili su u srijedu iz tih tvrtki. Obje hotelske kuće nove uvjete dogovorile su sa Sindikatom turizma i usluga Hrvatske, a Imperial još i sa Sindikatom Istre, Kvarnera i Dalmacije. Osim iste dogovorene minimalne neto plaće za zaposlenike od svibnja do kolovoza, zajedničko je i da će svim ostalim zaposlenicima, koji imaju neto primanja veća od 5.000 kuna pa do 6.500 kuna, isplatiti i nagradu za sezonu. Ta će nagrada iznositi do 2.000 kuna neto, a također će se primjenjivati za razdoblje od svibnja do kraja kolovoza. Uz to, dogovoreno je i da će najbolje zaposlenike (stalni, sezonci ili studenti) u obje tvrtke mjesečno stimulirati dodatnim neto primanjima.

LUXEMBOURG - Hrvatska je uz Irsku u siječnju zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, a oporavila se i proizvodnja na razini Unije i eurozone, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće Eurostata. Nakon dva mjeseca pada industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata poskočila za 9,6 posto na mjesečnoj razini. U prosincu je smanjena za 2,9 posto a u studenome za 0,4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. Veći je rast proizvodnje na mjesečnoj razini u siječnju zabilježen samo u Irskoj, za 15,1 posto. Najviše se pak smanjila proizvodnja u  Danskoj, za 8,6 posto. Na razini 28-članog EU-a industrijska je proizvodnja u siječnju porasla jedan posto u odnosu na prosinac, a u eurozoni a 1,4 posto. Na godišnjoj razini proizvodnja u Hrvatskoj je u siječnju poskočila za 4,7 posto. U prosincu je smanjena za 6,6 posto a u studenome za 0,9 posto. Najveći rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježila je u siječnju Slovačka, za 7,2 posto, a pad Irska, za 6,2 posto. Na razini EU-a industrijska je proizvodnja u siječnju smanjena 0,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, a u eurozoni za 1,1 posto.

BERLIN - Sve više njemačkih kompanija ima teškoća s pronalaženjem radnika, pokazalo je istraživanje Udruženja njemačkih komora trgovine i industrije (DIHK), objavljeno u srijedu. Teškoće u potrazi za novim radnicima navelo je u ovogodišnjem istraživanju 49 posto kompanija, utvrdili su u DIHK-u. Prošle je godine njihov udio iznosio 47 posto. Posebno velike teškoće iskazali su u građevinskom sektoru, a sve veći problemi javljaju se i u sektoru elektroničkog inženjerstva. Više od polovine anketiranih kompanija danas je spremno tražiti radnike i izvan Europske unije, navode u DIHK-u. Do sada je u Njemačku došlo blizu 40 tisuća radnika iz zemalja izvan EU-a, kaže čelnik udruženja Achim Dercks, predviđajući povećanje njihovog broja "do šesteroznamenkastih vrijednosti".

LONDON - Norveški avioprijevoznik Norwegian Air objavio je u srijedu da će tražiti odštetu od američkog proizvođača zrakoplova Boeinga zbog izgubljenih prihoda i troškova povezanih s prizemljenjem modela 737 MAX 8 nakon nesreće u Etiopiji. Europski su regulatori u utorak zabranili letove tog tipa zrakoplova u Europi nakon nesreće sličnog modela u Etiopiji u kojoj je stradalo 157 ljudi. To je ujedno druga nesreća tog tipa zrakoplova u pet mjeseci. Norwegian Air danas je otkazao 30-ak letova koji su trebali biti izvedeni Boeingom 737 MAX. "Očekujemo od Boeinga da to plati", kazali su iz norveške tvrtke u elektroničkoj poruci za Reuters. Od ukupno 163 zrakoplova u floti Norwegian Aira 18 je putničkih zrakoplova Boeing MAX kojim je taj niskotarifni prijevoznik u sljedećim godinama namjeravao izvoditi većinu letova na kratkim i srednjim destinacijama.

ZAGREB - Europska unija prošle godine je instalirala 36 posto više kapaciteta u sektoru sunčeve energije u odnosu na prethodnu godinu, s osam gigavata nove snage priključene na mrežu u usporedbi s 5,9 gigavata u 2017. godini, pokazuju statistički podaci SolarPower Europe. Ta je udruga objavila da su solarne instalacije u cijeloj Europi lani porasle za oko 20 posto, na 11 gigavata, pri čemu prednjači Njemačka s 2,96 gigavata svježih kapaciteta, što predstavlja porast od 68 posto u odnosu na prethodnu godinu. Među vodeća tri tržišta su i Turska s 1,64 gigavata i Nizozemska s 1,4 gigavata. SolarPower Europe nazvao je nizozemsko tržište "zvijezdom u usponu".

LA CORUNA - Španjolski maloprodajni div Inditex, vlasnik Zare, izvijestio je u srijedu o blagom rastu godišnje dobiti i prihoda, izdvajajući među nepovoljnim utjecajima snažniji euro. U financijskoj godini koja je završila u siječnju neto dobit španjolske kompanije porasla je dva posto, na 3,44 milijarde eura. Neto prihodi uvećani su tri posto, na 26,15 milijardi eura, najvišu razinu od osnivanja tvrtke.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u srijedu, u odnosu na tečajnicu od utorka, neznatno ojačala prema euru, za 0,002 posto. Srednji tečaje eura na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od četvrtka, iznosi 7,408580 kuna. Na vrijednosti je prema kuni izgubio i američki dolar, koji je oslabio za 0,29 posto, na 6,560910 kuna po srednjem tečaju. Istodobno su prema kuni ojačale britanska i švicarska valuta, britanska funta za 0,42 posto, a švicarski franak za 0,01 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj funte od 8,629680 kuna, a franaka 6,521637 kuna.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 52
Utvrđena na dan 13.3.2019.
Primjenjuje se od 14.3.2019.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,617625

4,631520

4,645415

Kanada

124

CAD

1

4,897463

4,912200

4,926937

Češka

203

CZK

1

0,287776

0,288642

0,289508

Danska

208

DKK

1

0,990075

0,993054

0,996033

Mađarska

348

HUF

100

2,346737

2,353798

2,360859

Japan

392

JPY

100

5,874775

5,892452

5,910129

Norveška

578

NOK

1

0,759531

0,761816

0,764101

Švedska

752

SEK

1

0,700195

0,702302

0,704409

Švicarska

756

CHF

1

6,502072

6,521637

6,541202

Velika Britanija

826

GBP

1

8,603791

8,629680

8,655569

SAD

840

USD

1

6,541227

6,560910

6,580593

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,776583

3,787947

3,799311

EMU

978

EUR

1

7,386354

7,408580

7,430806

Poljska

985

PLN

1

1,718637

1,723808

1,728979

Napomena:
Za 12.3.2019. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,147601 kn. 

 



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus