18:31, 24. Svibanj 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 11.svibnja 2018.

Objavljeno: 11.05.2018 u 09:44
Pregledano 39 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 11.svibnja 2018.

ZAGREB, 11. svibnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

LISABON - U Portugalu, jednoj od rijetkih zemalja u koju Hrvatska više izvozi nego uvozi, održan je u petak portugalsko-hrvatski gospodarski forum na kojem oko stotinjak hrvatskih i portugalskih tvrtki razgovaralo o međusobnoj suradnji i mogućim zajedničkim poslovima u bivšim portugalskim kolonijama. Gospodarstvenici dviju zemalja sastali su se u Lisabonu tijekom posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović toj državi na obali Atlantskog oceana. "Hrvatska i Portugal imaju odlične odnose na političkom planu, a cilj ove posjete je da se ta odlična suradnja preslika i na gospodarstvo. S obzirom na nisku robnu razmjenu od nešto više od 85 milijuna eura, jedini smjer u kojemu možemo ići jest prema gore i zato smo danas tu“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), Luka Burilović.

ZAGREB - Izgradnju LNG terminala trebalo bi prepustiti stručnjacima, a ne politici, rečeno je u petak na okruglom stolu "Ekonomska analiza plutajućeg i kopnenog terminala ukapljenog prirodnog plina i njihov doprinos energetskoj stabilizacije RH", na kojemu je većina sudionika bila za kopneni terminal. Tako je direktor za razvoj poslovanja tvrtke Trans LNG Mladen Antunović rekao da bi kopneni LNG terminal bio 100 milijuna eura jeftiniji od plutajućeg, uračunaju li se svi troškovi izgradnje. Energetski savjetnik općine Omišalj Ognjen Antunac oštro se usprotivio plutajućem terminalu kazavši da to nije predviđeno u prostornim planovima općine, te da za njegovu primjenu nisu napravljena istraživanja. "Nemamo ništa protiv kopnenog terminala, protiv njega se nitko ne bi bunio, gradnja je mogla započeti prije godinu dana", rekao je Antunac.

POREČ - Više od 130 izlagača okupilo se na ovogodišnjem 25. izdanju međunarodne izložbe vina i vinarske opreme Vinistra, koja je u petak svečano otvorena u porečkoj sportskoj dvorani Žatika. Degustacije malvazije ili i nagrađivanog cabernet sauvignona Festige poznate vinske kuće Vina Laguna, sljubljivanje zrelih istarskih sireva i maceriranih istarskih malvazija, degustacija vina otoka Krka, usporedba istarskih sa svjetskim vinima, prezentacija Vin de Rosa, desertnog vina Vodnjanštine, tek su neke od zanimljivih radionica ovogodišnje Vinistre. I ove će se godine, osim vina, ocjenjivati maslinova i rakije.

LUXEMBOURG/ZAGREB - Više od polovine ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Europske unije generirala su prošle godine tri vodeća gospodarstva na čelu s Njemačkom dok je Hrvatska u skupini s još 10 zemalja koje sudjeluju s manje od jedan posto, objavio je EUROSTAT. Ukupni BDP na razini 28-članog EU-a u 2017. godini dosegnuo je vrijednost od 15.300 milijardi eura prema tekućim cijenama, pokazalo je u petak objavljeno izvješće statističkog ureda EU-a. Njemačka je s BDP-om vrijednim 3.300 milijardi eura potvrdila poziciju najvećeg gospodarstva EU-a, s udjelom u ukupnom BDP-u od 21,3 posto. Velika Britanija je unatoč smanjenju udjela za 0,9 postotnih bodova u odnosu na 2016. zadržala drugu poziciju, generiravši 15,2 posto ukupnog BDP-a. U stopu je slijedi Francuska, na trećem mjestu, s udjelom od 14,9 posto. Iza vodeća tri gospodarstva slijede Italija s udjelom od 11,2 posto, Španjolska sa 7,6 posto, te Nizozemska sa 4,8 posto. Udio hrvatskog BDP-a u ukupnom BDP-u EU-a u 2017. godini iznosio je 0,3 posto, pokazalo je izvješće Eurostata. Time se Hrvatska našla u društvu s Bugarskom, Slovenijom i Litvom, koje su također sudjelovale s po 0,3 posto u ukupnom BDP-u 28-članog EU-a.

BERLIN - Rekordan broj njemačkih kompanija vjeruje da će se gospodarsko stanje poboljšati na stranim tržištima na kojima posluju unatoč pojačanim političkim i trgovinskim rizicima, pokazalo je u petak istraživanje Njemačke komore za trgovinu i industriju (DIHK). Nekih 40 posto od 5.100 kompanija obuhvaćenih istraživanjem Njemačke komore za trgovinu i industriju očekuje pozitivne ekonomske trendove na stranim tržištima u idućih 12 mjeseci. To je najveći udio 'optimista' otkada je DIHK 2015. godine počeo provoditi to istraživanje. Tek svaka deseta kompanija očekuje pogoršanje gospodarskog stanja dok njih 50 posto ne očekuje nikakve promjene, pokazalo je istraživanje provedeno u ožujku i travnju.

LONDON - Europske naftne kompanije ne isključuju mogućnost smanjenja uvoza nafte iz Irana nakon američke prijetnje novim sankcijama, pri čemu neke među njima napominju da bi glavna prepreka trgovini moglo biti bankovno financiranje. Američki predsjednik Donald Trump objavio je u utorak da se Sjedinjene Države povlače iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, najavljujući nove američke sankcije Teheranu koje bi trebale smanjiti iranski izvoz nafte. Europske kompanije navode da su danas kupovale iransku naftu. Iran proizvodi oko četiri posto svjetske nafte i izvozi u Europu oko 450 tisuća barela dnevno, pokazuju podaci o tankerskom prometu. "Trenutno nema nikakvih promjena u našim trgovinskim aktivnostima", kazala je za Reuters glasnogovornica španjolske naftne kompanije Cepsa Marta Llorente.

BUDIMPEŠTA/ZAGREB - Mađarska banka OTP Grupa u petak je izvijestila da joj je konsolidirana dobit nakon oporezivanja u prvom kvartalu poskočila 23 posto, uz manje troškove rezervacija i solidan rast prihoda od kamata te od naknada i provizija. Konsolidirana dobit nakon oporezivanja u prvom je tromjesečju 2018. godine tako dosegnula 65,05 milijardi mađarskih forinti (206,5 milijuna eura), pokazalo je poslovno izvješće banke, godinama prisutne i u Hrvatskoj. Konsolidirana prilagođena dobit nakon oporezivanja uvećana je za 19 posto, na 79,3 milijarde forinti. Doprinos dobiti izvan Mađarske značajno je poboljšan u usporedbi s godinom ranije i iznosi 46 posto. U istom razdoblju prošle godine iznosio je 33 posto. Ukupni prihodi u navedenom su razdoblju uvećani za devet posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, na 206,34 milijarde forinti. U istom su postotku uvećani i neto kamatni prihodi, dosegnuvši 143,61 milijardu forinti. Porasli su i neto prihodi od naknada i provizija, za 11 posto, na 49,58 milijardi forinti.

LONDON - Cijene nafte stabiliirale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad razine od 77 dolara budući da bi najavljene nove američke sankcije Iranu osjetno smanjile opskrbu s Bliskog istoka u vrijeme kada globalna proizvodnja jedva drži korak s rastućom potražnjom. Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 77,27 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od 71,36 dolara. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je jutros da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 74,46 dolara, što znači da je bila 49 centi viša u odnosu na prethodni dan trgovanja.

ZAGREB - Nakon jučerašnje devizne intervencije Hrvatske narodne banke (HNB), kuna je na tečajnoj listi HNB-a utvrđenoj u petak, u odnosu na tečajnicu od četvrtka, neznatno oslabila prema euru, za 0,001 posto, dok je na tjednoj razini ojačala za 0,28 posto. Nakon što je početkom ovog tjedna srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a pao ispod 7,4 kune, aprecijacijski pritisci na kunu su nastavljeni i na tečajnici utvrđenoj u srijedu, kad se srednji tečaj eura spustio ispod 7,39 kuna. U nastojanju da spriječi daljnje jačanje kune središnja je banka jučer intervenirala na deviznom tržištu otkupivši od poslovnih banka 320,5 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,3976 kuna za euro. To je na dnevnoj razini rezultiralo tek blagom korekcijom tečaja te će se od sutra primjenjivati srednji tečaj eura od 7,386343 kune. U odnosu na ostale važnije inozemne valute kuna je i na tjednoj i na dnevnoj razini ojačala. Na dnevnoj razini najviše je oslabila britanska funta, za 0,81 posto, američki je dolar oslabio za 0,52 posto, a švicarski franak za 0,25 posto. Srednji tečaj funte na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke iznosi 8,384996 kuna, dolara 6,188809 kuna, a franka 6,185181 kunu. U odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna funta je oslabila za 0,12 posto, dolar za 0,09 posto, a franak za 0,31 posto.

ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze u petak su porasli, a najveći prometi ostvareni su dionicama Valamar Riviere i HUP-a Zagreb. Crobex je u odnosu na četvrtak porastao za 0,77 posto, na 1845,24 boda, a Crobex10 za 0,61 posto, na 1.072,48 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 7,65 milijuna kuna, što je gotovo 1,2 milijuna kuna više nego u četvrtak. Najveći promet, 2,3 milijuna kuna, ostvaren je dionicom Valamar Riviere, koja je poskupjela za 0,71 posto, na 42,50 kuna.

ZAGREB - Koalicijski partneri su u petak, nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem o aferi s mailovima potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, izjavili da Vlada ostaje, a premijer i dalje ima njihovo povjerenje, no razgovori će se nastaviti u utorak kada će razmotriti dokle se stiglo s postizanjem nagodbe i jesu li pojedinci mimo zakona iskoristili tu situaciju za svoju korist. Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor izjavio je da koalicijski partneri daju podršku Andreju Plankoviću kao premijeru, a većina u Saboru nije ugrožena, ali očekuju da se neke stvari rješavaju. "Prije svega očekujemo da 10. srpnja dođe do nagodbe jer to je pitanje svih pitanja. S druge strane, ako postoje pojedinci koji su iskoristili ovu situaciju za svoju korist, a mimo zakona, nadležne službe od DORH-a do policije neka o tome istražuju i o tome nas izvijeste", rekao je Kosor novinarima pred Banskim dvorima.

ZAGREB - Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić izjavila je u petak da neće podnijeti ostavku na svoju dužnost te da e-mail komunikacija potvrđuje ono što je i ranije govorila, da je ona glavni autor "lex Agrokor" i da se u njegovoj izradi konzultirala s mnogima koji su mogli pomoći. "Neću podnijeti ostavku", izjavila je Dalić novinarima tijekom predstavljanja rezultata novog GEM istraživanja na temu "Što Hrvatsku i dalje čini (ne)poduzetničkom zemljom", te uzvratila pitanjem: "Zbog čega mislite da sam izgubila povjerenje koalicijskih partnera". "Ova mail komunikacije potvrđuje sve ono što sam govorila, a to je da sam glavni autor zakona, da sam glavni koordinator, da sam se konzultirala s mnogima koji su u tom teškom trenutku mogli pomoći, i ova mail komunikacija to još jednom potvrđuje", rekla je Dalić. Za SMS-ove koje je Ivica Todorić poslao predsjednici Republike i HHO-u s navodnom komunikacijom između nje i premijera Andreja Plenkovića kazala je kako su, prema onome što je imala prilike vidjeti, "apsolutna krivotvorina, izmišljotina, uradak za koji ne bih mogla naći drugi opis."

ZAGREB - Agrokor je podnio zahtjev za produljenje Ugovora o najstarijem kreditu (SPFA), jer je procijenjeno da, iako postoji interes potencijalnih novih zajmodavaca za davanje izlaznog kredita kojim bi se refinancirao SPFA, nije vjerojatno da će to biti dostupno prije datuma dospijeća tzv. roll-up kredita, 10. srpnja, objavio je Agrokor. Ugovor o najstarijem zajmu u iznosu od 1,06 milijardi eura potpisan je u lipnju prošle godine. Kako je objavljeno na internet stranicama o nagodbi, Agrokor je jučer podnio zahtjev za produljenje Ugovora. "Izvanredna uprava od ožujka 2018. razmatra alternative za refinanciranje SPFA kredita putem novog, tzv. izlaznog kredita. Povratne informacije s tržišta dobivene u tome procesu naznačile su da nije vjerojatno da će, iako postoji interes potencijalnih novih zajmodavaca za davanje izlaznog kredita, financiranje doista biti dostupno prije datuma dospijeća Ugovora o najstarijem kreditu 10. srpnja 2018. Razlog za to je očekivani terminski plan implementacije i uspostave nove strukture holdinga za imovinu Agrokora, opisan u prezentaciji načelnog sporazuma o nagodbi objavljenoj 10. travnja", navodi Agrokor. Pritom se ističe kako "načelni sporazum o nagodbi predviđa uspostavu nove strukture nakon što bude odobren plan nagodbe te je dovršetak provedbe implementacije zasad planiran najranije za 4. kvartal 2018. godine".

ZAGREB - Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb na temelju kretanja CEIZ indeksa u ožujku, odnosno u prva tri mjeseca procjenjuju da bi godišnja stopa rasta realnog BDP-a u prvom tromjesečju mogla iznositi 2,3 posto, dok desezonirani podaci upućuju da je u odnosu na prethodno tromjesečje BDP porastao za 0,6 posto. "CEIZ indeks je u ožujku 2018. zabilježio smanjenje vrijednosti u odnosu na veljaču iste godine u iznosu od 0,08 indeksnih bodova. Vrijednost indeksa u ožujku ove godine ujedno je i najniža vrijednost koju je CEIZ indeks zabilježio od prosinca 2014. kada je gospodarstvo tek izašlo iz dugotrajne recesije", izvijestili su u petak iz EIZ-a. Napominju da je u prvom tromjesečju CEIZ indeks najveću vrijednost zabilježio u siječnju, dok je u veljači i ožujku bilježio smanjenje vrijednosti, "što indicira da je u prvom tromjesečju ove godine ekonomska aktivnost iskazala tendenciju daljnjeg usporavanja koje se intenziviralo pred kraj tromjesečja". Na temelju kretanja CEIZ indeksa očekuju da bi godišnja stopa rasta realnog BDP-a u prvom tromjesečju mogla iznositi 2,3 posto, što je nešto bolji rezultat u odnosu na stopu rasta BDP-a od 2 posto koja je ostvarena u zadnjem tromjesečju 2017., no istovremeno i značajno slabije u odnosu na godišnje stope rasta BDP-a ostvarene u prva tri tromjesečja 2017. Desezonirani podaci upućuju da je u odnosu na prethodno tromjesečje BDP u prva tri mjeseca 2018. porastao za 0,6 posto.

ZAGREB - Hrvatska je unatoč malim pomacima zadnjih godina još uvijek nepoduzetnička zemlja i među lošijima u EU, jer se promjene nužne za bolju percepciju i bavljenje poduzetništvom čekaju godinama, a među prvim mjerama potrebna je promjena regulative i sustava obrazovanja, poručeno je u petak s predstavljanja istraživanja GEM Hrvatska 2017. Rezultate istraživanja su predstavili istraživački tim GEM Hrvatska i CEPOR, na čelu sa Slavicom Singer. "Željno očekujemo da se dogodi istraživanje GEM Hrvatska koje će skinuti riječ 'ne' ispred riječi 'poduzetništvo', no na žalost to za 2017. još ne možemo reći, jer su ocjene i rezultati poimanja ili percepcije poduzetništva u cijelom istraživanju vrlo niski. Primjerice, visok status poduzetništva u Hrvatskoj vidi tek 48 posto ispitanika, dok je prosjek toga u EU 67 posto. Tek 33 posto ljudi u Hrvatskoj uspijeva prepoznati pravu poslovnu priliku i primiti se tog posla, dok to primjerice u Švedskoj čini njih 79,5 posto, a u EU prosječno njih 42,6 posto", istaknula je Singer. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić složila se da je poduzetništvo iznimno važno za BDP, zapošljavanje, rast, ali i da se na žalost u tom smislu Hrvatska ne pomiče naprijed brzo koliko bi htjela.

ZAGREB - Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ured Svjetske banke za Hrvatsku sklopili su u petak ugovor o savjetničkim uslugama za uspostavu sustava strateškog planiranja i pripreme Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, a njegova je ukupna vrijednost 4,34 milijuna eura. Ugovor su potpisale ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac i voditeljica Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Elisabetta Capanelli. Ukupna vrijednost ugovora je 4,34 milijuna eura (32,5 milijuna kuna), a tim novcem će se u razdoblju od 26 mjeseci, od svibnja 2018. do lipnja 2020. godine, financirati potpora u izradi Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i programiranje za korištenje sredstava iz europskih fondova nakon 2020.

CRIKVENICA - Ugovor o bespovratnoj dodjeli gotovo 33 milijuna kuna za projekt "Dogradnja luke otvorene za javni promet županijskog značaja - luke Crikvenica", potpisan je u petak. Ugovor su potpisali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric i ravnatelj Županijske lučke uprave Crikvenica Mario Kružić. Procijenjena vrijednost projekta je 32,9 milijuna kuna, od kojih se 27,8 milijuna osigurava iz europskog Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a 4,9 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava. Predviđeno trajanje projekta je 56 mjeseci, pa se završetak očekuje do kraja prosinca 2021. godine.

ZAGREB - U razdoblju od 2007. do 2016. broj taksi poduzetnika porastao je 14 puta, a broj zaposlenih u toj djelatnosti 20 puta, pokazuje nova analiza Fine o rezultatima poslovanja poduzetnika djelatnosti taksi službe. Prema podacima Fine, u 2007. je taksi usluge pružalo 18 tvrtki, a 2016. njih 260, dok je broj zaposlenih porastao sa 44 koliko ih je bilo 2007. na njih 886 u 2016. Iz Fine napominju kako u analizu nije uključen Uber jer se ne vodi kao taksi služba. Prema podacima Fine, ukupni prihodi tvrtki koje se bave pružanjem taksi usluga u 2016. su iznosili 138,5 milijuna kuna, dok su u 2007. iznosili samo 12,1 milijuna kuna. Ukupni su rashodi povećani s 11,5 milijuna kuna u 2007. na 140,26 milijuna kuna u 2016. Konsolidirani gubitak tvrtki koje se bave pružanjem taksi usluga u 2016. je iznosio 2,5 milijuna kuna.

WASHINGTON - Sjedinjene Američke Države podupiru program gospodarskih reformi argentinskog predsjednika Mauricia Macria, priopćila je Bijela kuća u petak rano ujutro, nakon što je Buenos Aires ovaj tjedan najavio kako će zatražiti financiranje iz MMF-a. "SAD podupiru program gospodarske reforme predsjednika Macria, koje su tržišno orijentirane, usredotočene na rast i poboljšanje budućnosti Argentine", navodi Bijela kuća. "Predsjednik Macri ima pravu viziju za argentinsko gospodarstvo i napravio je važne korake ka modernizaciji gospodarske politike zemlje", ističe se. Macri je ovaj tjedan poručio kako Argentina razmišlja o tome da zatraži pomoć od MMF-a kako bi ojačala gospodarska rast i izbjegla krize kakve su ju potresale u prošlosti.

NEW YORK - Američka odluka o povlačenju iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu najviše će koristiti Kini jer će poduprijeti njezin zahtjev da uvezenu naftu plaća u juanima, drže stručnjaci za valute. Američki predsjednik Donald Trump sprema se uvesti nove sankcije Iranu nakon što se SAD povukao iz međunarodnog sporazuma o nuklearnom programu, sklopljenog 2015. Cilj je sankcija ograničiti trgovinu iranskom naftom na međunarodnim tržištima, iako će njihov utjecaj na velike azijske kupce, uključujući Kinu, vjerojatno biti ograničen budući da će oni po svemu sudeći nastaviti kupovati naftu od Irana, napominje Reuters. Kina će imati koristi od takvog razvoja događaja uspije li iskoristiti svoju poziciju najvećeg uvoznika nafte u svijetu kako bi ishodila plaćanje iranske nafte u juanima.

SAN FRANCISCO - Američki tehnološki div Apple i financijski div Goldman Sachs spremaju se lansirati zajedničku kreditnu karticu, izvijestio je Wall Street Journal (WSJ). Kartica će nositi brend Apple Pay i mogla bi biti puštena u opticaj početkom iduće godine i zamijeniti dosadašnje Appleovo partnerstvo s britanskom bankom Barclays, piše WSJ, pozivajući se na neimenovane izvore. U Appleu nisu željeli komentirati izvješće WSJ-a.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus