03:47, 22. Rujan 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 11. rujna 2018.

Objavljeno: 11.09.2018 u 11:43
Pregledano 40 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 11. rujna 2018.

ZAGREB, 11. rujna 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - U Hrvatskoj su u tijeku i predstoje značajna ulaganja u željezničku infrastrukturu, što predstavlja priliku i za austrijske tvrtke, istaknuto je u utorak na Hrvatsko-austrijskom gospodarskom forumu o željezničkoj infrastrukturi i logistici. Forum je organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK) u povodu službenoga posjeta predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena Hrvatskoj. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je istaknula da je Austrija jedan od najvažnijih hrvatskih gospodarskih partnera, a s ulaganjima koja premašuju četiri milijarde eura drugi je najveći inozemni ulagač u Hrvatsku. Navela je i da je ukupna trgovinska razmjena Hrvatske s Austrijom u 2017. iznosila 2,5 milijardi eura, pri čemu je Austrija bila četvrti hrvatski vanjskotrgovinski partner, uz porast od sedam posto u odnosu na godinu ranije.

OPATIJA - Na otoke se isplati ulagati, ali treba činiti više kako bi se olakšali životni uvjeti, poboljšala dostupnost zdravstvenih usluga i prometna povezanost, otvarala radna mjesta i resteretilo ulaganja, neki su od naglasaka s konferencije Novog lista "Razvoj otoka", održane u utorak u Opatiji. Ministar turizma Gari Cappelli  rekao je da su intencije novoga zakona o otocima poboljšanje prometne povezanosti i gospodarstva te rast ulaganja. Naglasio je da se iz podataka i rezultata vidi da se itekako isplati ulagati na otocima. Ulagači očekuju da prije svega povežemo otoke, s modelom koji je najbolji za investicije, rekao je, naglasivši da su investicije na otocima oko 30 posto skuplje te da se od Vlade očekuje i porezno rasterećenje.

ZAGREB - Pokretanje posla u Hrvatskoj od iduće godine moglo bi biti jednostavnije, brže i lakše, jer će se postaviti digitalna platforma koja će objediniti različite procese i institucije putem koji se sada osnivaju tvrtke, najavljeno je u utorak na završnoj konferenciji projekta Svjetske banke, Europske komisije i hrvatskih partnera za poboljšanje poslovne klime. Riječ je o projektu "Postavljanje temelja za moderni sustav pokretanja poslovanja u Hrvatskoj", kojeg su u zadnjih godinu i pol dana zajednički provodili Svjetska banka i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, uz podršku Europske komisije i niz hrvatskih institucija u kojima se obavljaju određeni procesi za pokretanje posla i registraciju tvrtki, uključujući i Financijsku agenciju (Fina), koja je zadužena i za operativno provođenje projekta odnosno vođenje i održavanje tog novog digitalnog sustava.

ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u utorak se tijekom radnog posjeta Njemačkoj sastao s vicekancelarom i saveznim ministrom financija Olafom Scholzom te s predsjednicom Odbora za financije Bundestaga Bettinom Stark-Watzinger i ostalim članovima Odbora, priopćeno je iz HNB-a. Teme razgovora bile su hrvatske gospodarske perspektive i perspektive za uvođenje eura, put prema Europskoj monetarnoj uniji (EMU) te bankovna unija. Tijekom jednodnevnog radnog boravka u Berlinu, guverner Vujčić održao je i izlaganje u Commerzbanku pod naslovom "Hrvatska: ekonomski i gospodarski rast i put prema uvođenju eura". Hrvatska je najmanja država članica EU-a koja još uvijek koristi vlastitu valutu iako je snažno trgovinski integrirana s europodručjem, što se odražava u visokoj usklađenosti poslovnih ciklusa, istaknuo je guverner HNB-a.

VLADIVOSTOK - Rusija i Kina namjeravaju ubuduće češće koristiti vlastite valute u trgovinskoj razmjeni, kazao je u utorak ruski predsjednik Vladimir Putin u kontekstu pogoršanih odnosa Rusije i Zapada. "Ruska i kineska strana potvrdile su da su zainteresirane za aktivniju upotrebu vlastitih valuta u recipročnim plaćanjima", kazao je Putin novinarima na brifingu s kineskim čelnikom Xijem Jinpingom nakon razgovora na ekonomskom forumu u Vladivostoku. To će po Putinovim riječima "unaprijediti stabilnost bankovnog servisiranja izvoza i uvoza u uvjetima kontinuiranih rizika na globalnim tržištima". Rusija je izložena sve oštrijim sankcijama Zapada od pripojenja poluotoka Krima 2014. godine i potpore separatističkim pobunjenicima na istoku Ukrajine, napominje agencija AFP.

SACRAMENTO - Američka savezna država Kalifornija usvojila je zakon kojim se obvezuje do 2045. godine svu električnu energiju dobivati isključivo iz izvora koji se ne baziraju na ugljiku, prkoseći time energetskoj politici klimatskoj politici američkog predsjednika Donalda Trumpa. "Važnost ove mjere nije moguće umanjiti", rekao je guverner Kalifornije Jerry Brown, obećavši da će poštovati Pariški klimatski sporazum iz 2015. godine, prenio je u utorak britanski BBC. Prema usvojenom zakonu, sve kompanije iz tamošnjeg komunalnog sektora moraju do 2030. godine 60 posto svoje energije dobivati iz obnovljivih izvora. Do 2045. godine Kalifornija će svu električnu energiju dobivati iz izvora koji ne emitiraju ugljične plinove.

CHICAGO - Mondelez International, vlasnik proizvođača slatkiša Cadbury, stvara zalihe sastojaka, čokolade i kekse za slučaj da Britanija i Europska unija ne postignu dogovor o režimu trgovine nakon brexita, prenosi u utorak londonski The Times riječi čelnika Mondelezove europske podružnice. Velika Britanija trebala bi napustiti Europsku uniju 29. ožujka iduće godine a dogovor o uvjetima izlaska još nije postignut. U vladajućoj britanskoj stranci podijeljeni su oko plana premijerke Therese May da uglavnom prihvati „zajednički pravilnik“ o robnoj trgovini. U Mondelezu priželjkuju dobar sporazum o izlasku Velike Britanije iz Europske unije, koji bi omogućio slobodan protok proizvoda, kazao je za Times Hugh Weber, predsjednik Mondelez Europe.

LONDON - Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima nadomak 78 dolara budući da se iranski izvoz smanjuje pod utjecajem američkih sankcija a Washington pokušava pridobiti ostale proizvođače da povećaju proizvodnju. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 60 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 77,97 dolara. Na američkom tržištu barel je poskupio 25 centi, na 67,79 dolara. "Utjecaj američkih sankcija na Iran snažno se osjeća. Najviše zabrinjava, naravno, koliko iranske nafte nestaje s tržišta", izjavio je Tamas Varga iz londonske brokerske kuće PVM Oil. Washington od saveznika traži da smanje uvoz iranske nafte i čini se da nekoliko azijskih kupaca, uključujući južnu Koreju, Japan i Indiju, prihvaća taj zahtjev. Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 75,20 dolara, što znači da je porasla 1,03 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi  Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u utorak, u odnosu na tečajnicu od ponedjeljka, ojačala prema euru za 0,12 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od srijede, iznosi 7,415316 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubile danas američka i švicarska valuta, američki dolar je oslabio za 0,29 posto, a švicarski franak za  0,46 posto. Tako će se od sutra primjenjivati srednji tečaj dolara od 6,395270 kuna i franka od 6,559904 kune. Istodobno je britanska funta ojačala prema kuni za 0,47 posto, na 8,338374 kune prema srednjem tečaju HNB-a.

ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze u utorak su blago pali, a u fokusu investitora bila je dionica Valamar Riviere. Crobex je u odnosu na ponedjeljak pao za 0,08 posto, na 1796,58 bodova, a Crobex10 snižen je za 0,11 posto, na 1048,32 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 7,48 milijuna kuna, što je 3,9 milijuna kuna manje nego u ponedjeljak. Najveći promet, 3,27 milijuna kuna, ostvaren je dionicom Valamar Riviere, kojoj je cijena ostala na 37,80 kuna. Blok promet tom dionicom iznosio je 200.000 kuna, po cijeni od 37,60 kuna za dionicu.

ZAGREB - Hrvatska Vlada najveće prilike za gospodarstvo, a time i za strane investitore vidi u prerađivačkoj industriji, industriji auto dijelova, farmaceutici, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i turizmu, istaknuo je u utorak potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na konferenciji "Industrijska proizvodnja i strana ulaganja".  Tolušić je na konferenciji koju organizira Jutarnji listi, naglasio da je Vlada napravila puno na oporavku hrvatskoga gospodarstva, no kako su svjesni potrebe odlučnijeg provođenja promjena. Stoga su u fokusu Vlade reforma javne uprave, reforma pravosuđa, kvalitetnija kontrola nad poslovanjem trgovačkih društava u vlasništvu države u cilju podizanje njihove produktivnosti, podizanje kvalitete obrazovanja i povezivanje s tržištem rada, racionalizacija troškova u zdravstvu itd., rekao je, poručujući kako je to dio Vladinih prioriteta. Kao jedan od glavnih izazova ističe i smanjenje odlaska ljudi iz Hrvatske. Taj trend odlaska se usporava, no potrebno je da svi zajedno, Vlada i sektor gospodarstva učine sve kako bi ljudi ostali u hrvatskoj, naglasio je. Istaknuo je i važnost privlačenja stranih ulaganja. Voditelj zagrebačkog Ureda Europske investicijske banke Anton Kovačev je istaknuo da je razvoj industrije preduvjet gospodarskog rasta i ključ budućeg zapošljavanja.

ZAGREB - Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je u utorak na konferenciji Jutarnjeg lista "Industrijska proizvodnja i strana ulaganja" da će Vlada biti zadovoljna ako se do kraja godine ostvare dvije milijarde eura realiziranih stranih investicija. Horvat je istaknuo da je 2013. i 2014. iznos stranih investicija dotaknuo dno, odnosno bio na razini 450 do 500 milijuna eura. Dodao je da su tek 2017. investicije bile negdje na razini 2007. odnosno 2008. godine, s 1,84 milijardi eura. "Zašto sam optimističan? U prvom kvartalu ove godine investicije koje su se dogodile kroz strana ulaganja u Hrvatskoj dosegnule su negdje oko 486 milijuna eura. Ako se taj trend nastavi do kraja godine, pred nama je uspješna godina pređemo li do sada imaginarnih dvije milijarde eura realiziranog investicijskog potencijala", naglasio je. Na konstataciju predsjednika Uprave Brodosplita Tomislava Debeljaka da su kamate za brodograđevni sektor previsoke, Horvat je rekao da se intenzivno se radi na osnivanju jamstvenog fonda kojim bi se osigurala stabilna podrška za financiranje proizvodnje u svim hrvatskim brodogradilištima. Do kraja godine trebali bi biti poznati modaliteti po kojima će taj fond funkcionirati, a uvjet za korištenje bio bi da su brodogradilišta financijski stabilna, da imaju dobre poslovne rezultate, prostor na tržištu i konkurentan proizvod. Država želi kontinuitet brodogradnje, ali one na zdravim osnovama, rekao je Horvat.   

ZAGREB - Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ponovio je u utorak kako Europska komisija Vladin financijski doprinos u predloženom planu restrukturiranja Uljanik Grupe smatra previsokim te da Uprava Uljanika s konzultantima radi na njegovoj doradi. "Prema mojim informacijama, Uprava radi na doradi plana restrukturiranja  zajedno sa svojim konzultantima", rekao je Horvat odgovarajući na upite novinara na marginama konferencije "Industrijska proizvodnja i strana ulaganja".  Ponovio je kako je povjerenica Europske komisije za tržišno natjecanje Margrethe Vestager bila vrlo jasna kad je rekla da je Vladin doprinos u restrukturiranju prevelik te se, kako je rekao, postavlja pitanje postoji li financijska sposobnost strateškog partnera da na takav način prati restrukturiranje. Dodao je kako izjave čelnika lokalne i područne samouprave da su jednom na nešto spremni, a drugim puta nisu, stvaraju poteškoće Vladi i strateškom partneru. Odgovarajući na upite o nekim medijskim napisima prema kojima je tvrtka u kojoj je on prije radio blokirala i Uljanik i 3. maj, Horvat je ustvrdio kako u trenutku kada je bio u tvrtki Energy Plus "nikakav Ivis 94 nije postojao".

ZAGREB - Grupa Agrokor je u prvih sedam mjeseci ostvarila prihode od 13,46 milijardi kuna, što je šest posto manje od plana, ali je operativna dobit za 20,7 milijuna kuna veća od plana i iznosila je 1,1 milijardu kuna, podaci su iz mjesečnog izvješća izvanredne uprave, iz koje ističu i da su u procesu pripreme za implementaciju nagodbe te da se ona inicijalo priprema za dva pilot društva - Ledo i Konzum. Iz Agrokora ističu dobre rezultate maloprodaje, a njihov je nositelj Konzum, koji je u sedam mjeseci ostvario više od pet milijardi kuna prihoda, što je 0,4 posto iznad plana. Po podacima iz izvješća o troškovima izvanredne uprave i poslovanja Agrokora d.d. (koji su iskazani bez PDV-a), od ulaska izvanredne uprave u Agrokor, odnosno 10. travnja 2017. do kraja srpnja ove godine, operativni troškovi Agrokora d.d. iznose 1,029 milijardu kuna, od čega pravni, financijski i ostali savjetnici te savjetnici za restrukturiranje čine trošak od 525,77 milijuna kuna.

ZAGREB - Na većini hrvatskih autocesta u tri ljetna mjeseca, od lipnja do kolovoza, zabilježen je veći promet vozila nego u isto lanjsko vrijeme, a najviše vozila, 21,1 milijun ili 3 posto više, prošlo je cestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Zagreb-Rijeka. Podaci iz HAC-a pokazuju da je ove godine u ta tri ljetna mjeseca autocestama u njihovoj i nadležnosti ARZ-a prošlo gotovo 621 tisuća vozila više nego u istim mjesecima prošle godine, što predstavlja rast od 3 posto. Naplaćeno je ukupno nešto više od 1,1 milijarde kuna bez PDV-a od cestarine, čime je taj prihod za 4,4 posto viši nego lanjskog ljeta. "Zadovoljni smo ljetnim rezultatima i povećanjem prometa i naplaćene cestarine, što bilježimo zapravo cijelo vrijeme od početka ove godine", ističu iz HAC-a.

ZAGREB - U komercijalnim smještajnim objektima u Hrvatskoj u srpnju je boravilo tek nešto manje turista nego u lanjskom srpnju, odnosno 0,4 posto manje ili 4,3 milijuna, koji su ostvarili 2,5 posto više ili 26 milijuna noćenja, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Podaci DZS-a pokazuju i da je ukupno u sedam mjeseci u komercijalne smještajne objekte došlo 6,6 posto više turista nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno njih 10 milijuna, koji su ostvarili 48 milijuna noćenja ili 5,3 posto više.

ZAGREB - Proizvođačke cijene industrije u Hrvatskoj su u kolovozu porasle za 3,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, čime je 20. mjesec zaredom nastavljen njihov rast na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Službena statistika pokazuje da su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u kolovozu na mjesečnoj razini porasle za 0,2 posto. Pritom su cijene na domaćem tržištu bile više za 0,1, a na inozemnom tržištu za 0,3 posto.  Na godišnjoj su razini, pak, cijene na domaćem tržištu porasle za 3,4 posto, a na inozemnom tržištu za 3,9 posto.

LONDON - Britansko je gospodrastvo u srpnju poraslo snažnije nego što se očekivalo zahvaljujući visokim ljetnim temperaturama i svjetskom nogometnom prvenstvu koji su potaknuli promet u maloprodaji. Gospodarske aktivnosti u Velikoj Britaniji porasle su u srpnju 0,3 posto, te za 0,6 posto u tromjesečnom razdoblju zaključno sa srpnjem, najsnažnije u gotovo godinu dana, objavio je državni ured za statistiku ONS. "Posebno je snažan rast zabilježen u uslužnom sektoru, uz dobar rezultat prometa u maloprodaji zahvaljujući toplom vremenu i Svjetskom nogometnom prvenstvu", istaknuo je Rob Kent-Smith iz ONS-a.

FRANKFURT - Imovina europskog nekonvencionalnog bankovnog sektora smanjena je prošle godine kao i njegov tržišni udio, na račun tradicionalnih zajmodavaca, nakon više od deset godna snažnog rasta, pokazuje izvješće europskog regulatora. Imovina financijskih tvrtki, osiguravatelja, mirovinskih fondova i klirinških kuća u Europskoj uniji smanjena je u 2017. za 0,1 posto, na 42.300 milijardi eura dok je u financijskom sustavu u cjelini porasla za 0,9 posto, objavio je Europski odbor za sistemski rizik (ESRB).

VLADIVOSTOK - Kineski div u segmentu elektroničke trgovine Alibaba Group Holding objavio je da će rusku podružnicu uključiti u zajednički projekt u kojem će mu partneri biti ruski državni fond i dvije tehnološke kompanije. Alibaba će u zajedničko ulaganje Aliexpress Russia, koje će funkcionirati kao platforma za elektroničku trgovinu. Alibaba će u AliExpressu imati udio od 48 posto a ruski partneri preostalih 52 posto. Sporazum o zajedničkom ulaganju potpisan je u utorak tijekom Istočnog gospodarskog foruma.

PEKING - Sve više kineskih tvrtki pokušava zaobići američke carine prebacivanjem proizvodnje u zemlje poput Vijetnama, Srbije ili Meksika, čime izbjegavaju obvezu označavanja proizvoda etiketom "Made in China". Dva najveća svjetska gospodarstva mjesecima vode trgovinski rat nakon što je američki predsjednik ovog ljeta uveo 25-postotne carine na uvoz niza kineskih proizvoda, potaknuvši Peking da uzvrati istom mjerom. Iako bi izbjegli američke namete, kineski proizvođači široke lepeze proizvoda, od bicikala preko guma do plastike i tekstila, odlučili su preseliti pogone u inozemstvo, prema javno dostupnim podacima.

PEKING - Kineske zrakoplovne kompanije kupit će 7.690 novih zrakoplova u vrijednosti od 1.200 milijardi dolara u iduća dva desetljeća kako bi održale korak s rastućom potrošačkom i poslovnom potražnjom za zračnim prijevozom, procjenjuje Boeing. Najnovija procjena američkog proizvođača zrakoplova za razdoblje do 2037. godine veća je za 6,2 posto od lanjskih prognoza, kada je Boeing očekivao da će kineske kompanije do 2036. godine kupiti 7.240 zrakoplova. "Rast u Kini može se pripisati jačanju srednje klase u toj zemlji,. Srednja se klasa utrostručila u posljednjih deset godina, a očekuje se da će se udvostručiti u sljedećih deset", kazao je u utorak Randy Tinseth, potpredsjednik marketinga tvrtke Boeing Commercial Airplanes.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 175
Utvrđena na dan 11.9.2018.
Primjenjuje se od 12.9.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,530622

4,544255

4,557888

Kanada

124

CAD

1

4,845690

4,860271

4,874852

Češka

203

CZK

1

0,288330

0,289198

0,290066

Danska

208

DKK

1

0,991214

0,994197

0,997180

Mađarska

348

HUF

100

2,278155

2,285010

2,291865

Japan

392

JPY

100

5,722633

5,739853

5,757073

Norveška

578

NOK

1

0,762173

0,764466

0,766759

Švedska

752

SEK

1

0,703827

0,705945

0,708063

Švicarska

756

CHF

1

6,540224

6,559904

6,579584

Velika Britanija

826

GBP

1

8,313359

8,338374

8,363389

SAD

840

USD

1

6,376084

6,395270

6,414456

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,780017

3,791391

3,802765

EMU

978

EUR

1

7,393070

7,415316

7,437562

Poljska

985

PLN

1

1,715170

1,720331

1,725492

Napomena:
Za 10.9.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,913595 kn. 

 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus