16:13, 20. Ožujak 2019

gospodarstvo...

Gopodarstvo 10. ožujka 2019.

Objavljeno: 10.03.2019 u 14:00
Pregledano 51 puta

Autor: Icom, Hina
 Gopodarstvo 10. ožujka 2019.

ZAGREB, 10. ožujka 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

Svjetske burze pale, rast globalnog gospodarstva usporava

ZAGREB – Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna znatno pale jer su ulagače zabrinule naznake usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati na zarade kompanija.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 2,2 posto, na 25.450 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,15 posto, na 2.743 boda, a Nasdaq indeks 2,5 posto, na 7.408 bodova.

Najveći tjedni pad tih indeksa od kraja prošle godine posljedica je niza podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava.


Slab rast zapošljavanja u SAD-u

U petak je objavljeno da je u SAD-u u veljači broj zaposlenih porastao za samo 20.000, što je najmanji rast od kraja 2017. godine, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali 180.000.

Ti podaci ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine, što je dodatno zabrinulo ulagače, ionako pokolebane zbog slabih pokazatelja iz Kine, koji ukazuju na daljnje usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.


Oštar pad kineskog izvoza

Kineski je izvoz u veljači pao za 20,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njegov najveći pad u tri godine i znatno veći od 4,8 posto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.

To ukazuje na slabost inozemne potražnje, dok na slabljenje domaće potražnje ukazuje podatak o 5,2-postotnom padu uvoza, većem u odnosu na 1,4 posto koliko su očekivali analitičari.


Smanjene procjene za eurozonu

Uz to, prošloga je tjedna Europska središnja banka (ECB) znatno smanjila procjene rasta gospodarstva eurozone u ovoj godini, s prethodnih 1,7 na 1,1 posto, što potvrđuje da se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava.

Zbog toga su se, kažu analitičari, ulagači odlučili na predah nakon snažnog rasta tržišta od početka godine.

Od početka godine S&P 500 indeks skočio je 9,4 posto, zahvaljujući nadi ulagača u trgovinski dogovor između SAD-a i Kine, kao i porukama iz američke središnje banke da će biti strpljiva po pitanju podizanja kamatnih stopa.

Time je S&P 500 nadoknadio veći dio gubitaka od kraja prošle godine, kada je oštro pao zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, trzavica između Washingtona i Pekinga te povećanja kamata Feda u četiri navrata tijekom prošle godine.

No, posljednjih dana nema novih značajnijih vijesti koje bi mogle potaknuti tržište, pa se trguje oprezno.


Slabost gospodarstava utjecat će na zarade

Uz to, ulagači se plaše da će usporavanje rasta globalnog gospodarstva negativno utjecati na zarade kompanija.

Početkom godine u anketi Reutersa analitičari su očekivali rast zarada kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom ovogodišnjem kvartalu za 5,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok sada očekuju pad od oko 1 posto, što bi bio prvi pad zarada od 2016. godine.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,1 posto, na 7.104 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,25 posto, na 11.457 bodova, a pariški CAC 0,65 posto, na 5.231 bod.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks potonuo 2,7 posto, na 21.025 bodova.


Euro oštro pao, ECB odgodio povećanje kamata do iduće godine

ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna porasla, nakon dva tjedna pada, što je ponajviše posljedica pritiska na euro nakon što je Europska središnja banka (ECB) odgodila povećanje kamatnih stopa.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skočio je prošloga tjedna 1,1 posto, na 97,34 boda, nedaleko najviše razine od polovice prosinca prošle godine.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 1,2 posto, pa je cijena eura potonula na 1,1240 dolara.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na japansku, pa je njezin tečaj skliznuo 0,7 posto, na 111,15 jena.

Japanska je valuta ojačala zbog oštrog pada cijena dionica na svjetskim burzama, što je navelo ulagače da potraže utočište za svoj kapital u investicijama koje se smatraju sigurnije u nesigurna vremena.

Uspon dolara prema košarici valuta ponajviše je, pak, posljedica oštrog pada tečaja eura nakon što su s redovite sjednice u četvrtak čelnici Europske središnje banke (ECB) poručili da će rekordno niske kamatne stope u eurozoni ostati na sadašnjim razinama barem još do kraja ove godine, a da će bankama ponuditi nove dugoročne, jeftine kredite kako bi se potaknulo kreditiranje.

To pokazuje da se situacija u gospodarstvu eurozone pogoršala jer su prije poručivali da bi kamate mogli povećati u drugoj polovici ove godine.

„U razdoblju smo nastavljene slabosti i nesigurnosti”, kazao je predsjednik ECB-a Mario Draghi, nakon što je središnja banka smanjila procjene rasta gospodarstva eurozone.

Tako sada procjenjuje da će gospodarstvo u ovoj godini porasti samo 1,1 posto, dok je prije očekivala rast od 1,7 posto.

I dok je euro bio pod pritiskom, dolar je dosegnuo najviše razine u ovoj godini prema košarici valuta jer ulagači procjenjuju da će američkom gospodarstvu ići bolje nego europskom u idućim mjesecima, unatoč nekim slabostima u najvećem gospodarstvu svijeta.

Neki ulagači pitaju se ipak može li se dulje održati najnoviji uspon dolara.

"Slabija očekivanja u vezi kamatnih stopa u Europi znače vjerojatno jačanje dolara, a daljnji gospodarski podaci odredit će dokle može ići", smatra valutni analitičar u banci Societe Generale Kit Juckes.


ZSE: Crobexi pali nakon tri tjedna rasta

ZAGREB - Nakon tri tjedna uspona, glavni indeksi Zagrebačke burze prošloga su tjedna pali otprilike 1,5 posto, pri čemu se pod najvećim pritiskom našao transportni sektor.

Crobex indeks potonuo je prošloga jedna 1,67 posto, na 1.762 boda, a Crobex10 za 1,45 posto, na 1.029 bodova.

Među sektorima, najviše su korigirane cijene dionica u transportnom sektoru, u prosjeku za 10,9 posto. Najviše su, pak, skočile cijene građevinskih dionica, pa je Crobexkonstrukt za toliko ojačao.

Redovni promet dosegnuo je prošloga tjedna 29 milijuna kuna, što je dva milijuna više nego u tjednu ranije. Uz to, ostvaren je i blok promet s dvije dionice od 6,5 milijuna kuna.

U blok transakciji dionicom HT-a ostvareno je 4,25 milijuna kuna po cijeni od 158,5 kuna po dionici. Povlaštenim izdanjem Adrisa, pak, ostvareno je 2,2 milijuna kuna, po cijeni dionice od 441 kunu.

 "Početkom prošlotjednog trgovanja Crobex je potonuo za 1,58 posto, što je njegov najveći dnevni pad u posljednja tri mjeseca, dok je Crobex10 izgubio 1,64 posto, a Prime indeks 2,33 posto. Ostatak tjedna nije donio značajniji oporavak, pa su indeksi tjedan završili s padom vrijednosti u odnosu na tjedan ranije", navodi Vinko Jurić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Najlikvidnija u redovnom trgovanju bila je dionica Valamar Riviere, s 5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je oslabila 0,6 posto, na 33,2 kune.

S prometom od 3,75 milijuna kuna slijedila je dionica HT-a, pri čemu je pojeftinila 0,6 posto, na 159 kuna.

Znatniji promet, 3,33 milijuna kuna, ostvaren je i povlaštenim izdanjem Adrisa. Pritom joj je cijena pala 0,9 posto, na 439 kuna.

Od korporativnih vijesti, Jurić ističe objavu o isplati dividende AD Plastika.

"Iz AD Plastika u ponedjeljak su izvijestili da je uprava donijela odluku o isplati predujma dividende u iznosu od 3 kune po dionici iz dijela neto dobiti iz 2018. godine. Nadzorni odbor AD Plastika prethodno je dao upravi suglasnost za donošenje navedene odluke, pa će se tako isplata dividende provesti 25. ožujka", kaže Jurić.

Cijena dionice AD Plastika prošloga je tjedna pala za 3,3 posto, na 177 kuna, uz promet od 1,7 milijuna kuna.

"Končar je u četvrtak poslijepodne izvijestio o detaljima ugovora iz studenog o proizvodnji i izvozu šest niskopodnih tramvaja u Latviju, navevši da je vrijednost ugovorenog posla oko 30 posto ukupnih godišnjih prihoda poduzeća Končar električna vozila, te da je to njihov prvi izvoz niskopodnih tramvaja. Iz Končara napominju da će i ostala poduzeća unutar grupacije vršiti isporuku opreme i usluga iz svog programa", dodaje Jurić.

Dionica Končara poskupila je prošloga tjedna 1,64 posto, na 620 kuna, uz 1,9 milijuna kuna prometa.


Uljanik plovidbi blokiran račun

Najveće gubitnice protekloga tjedna bile su dionice Uljanika, s padom cijene za gotovo 47 posto te Uljanik plovidbe, za 13,9 posto. Slijedile su i ostale dionice iz transportnog sektora, pri čemu je dionica Atlantske plovidbe izgubila na cijeni 8,5 posto, a Jadroplova 8,7 posto.  

Iz Uljanik plovidbe u petak su izvijestili da je Općinski sud u Puli donio rješenje o odgodi pljenidbe sredstava te tvrtke kao dužnika 3. maja po obvezama za koje je pokrenut sudski postupak i tek se trebaju utvrditi, a njihova pljenidba je bila određena radi naplate potraživanja koje Ministarstvo financija, Porezna uprava ima prema riječkom brodogradilištu.

Odgoda pljenidbe sredstava određena je do konačne odluke suda u povodu prijedloga Uljanik plovidbe za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim, odnosno do drugačije odluke suda, naveli su iz pulske brodarske kompanije.

Izvijestili su i da je slijedom "određene nedopuštene i nezakonite pljenidbe nad društvom", Uljanik plovidbi kratkoročno blokiran račun. Tvrtka je "sa svoje strane promptno poduzelo sve odgovarajuće pravne radnje za što skoriju deblokadu računa, a što se očekuje u izuzetno kratkom roku, s obzirom da je rješavanje ovakve vrste predmeta zakonom propisano kao hitno s obvezom donošenja odluke suda u roku od osam dana", istaknuli su iz Uljanik plovidbe.

Najveće dobitnice protekloga tjedna bile su dionice Slatinske banke, s rasom cijene za više od 71 posto, potom Dalekovoda, za 17,65 posto, te Tehnike, za 15,8 posto.

U cijelom tjednu trgovalo se sa 66 izdanja, pri čemu je njih 19 ostvarilo porast cijene u odnosu na tjedan ranije, 37 pad, a 10 ih nije zabilježilo promjenu.


DZS: Površine pod žitaricama lani povećane 1,8 posto

ZAGREB - Ukupno zasijane površine u prošlogodišnjoj jesenskoj sjetvi smanjene su za 1,8 posto u odnosu na godinu ranije, no površine pod žitaricama su povećane za 1,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Tako je ukupno zasijana površina u jesenskoj sjetvi iznosila 274 tisuće hektara ili 1,8 posto manje nego u 2017., od čega se na žitarice odnosi 230 tisuća hektara ili 1,8 posto više, pokazuje izvješće DZS-a sa stanjem 10. studenog 2018. godine.

U strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama u jesenskoj sjetvi u prošloj godini najviše su zastupljene pšenica, s oko 67,1 posto, i ječam s oko 23,5 posto.

Pšenicom je lani zasijano 142 tisuće hektara, a ječma je zasijano na 54 tisuće hektara, što je na istoj razini kao i godinu ranije.

Prošle je godine zabilježena smanjena sjetva uljane repice - zasijano je 44 tisuće hektara, što je 17 posto manje nego u 2017. godini.

U ukupno zasijanoj površini u prošloj godini uljana repica sudjeluje s oko 16,1 posto.


Analitičari RBA ne očekuju povećanje kamata ESB-a prije 2021.

ZAGREB - Europska središnja banka (ESB) smanjila je prošloga tjedna procjene rasta gospodarstva eurozone i odgodila povećanje kamatnih stopa do iduće godine, no analitičari Raiffeisenbank Austria smatraju da referentne kamate neće biti povećane prije 2021.

Na redovnoj sjednici u četvrtak Europska središnja banka promijenila je službenu retoriku, odnosno smjernice vezane za buduće podizanje kamatnih stopa, navodi se u analizi RBA.

Prije je ESB poručivao da bi ključne kamate mogao povećati nakon ljeta ove godine, no zbog usporavanja rasta gospodarstva eurozone, u četvrtak su čelnici banke poručili da će kamate ostati na sadašnjim rekordno niskim razinama barem do kraja ove godine i najavili nove poticajne mjere u vidu dugoročnih, jeftinih kredita bankama kako bi se potaknulo kreditiranje.

Posljedica je to usporavanja rasta gospodarstva eurozone. Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, u posljednjem lanjskom tromjesečju u eurozoni je rast na kvartalnoj razini iznosio 0,2 posto, nakon 0,1-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca.

Na godišnjoj je razini, pak, rast iznosio 1,1 posto, znatno sporije u odnosu na treće tromjesečje kada je bruto domaći proizvod (BDP) eurozone porastao za 1,6 posto.

„U razdoblju smo nastavljene slabosti i nesigurnosti”, kazao je predsjednik ECB-a Mario Draghi u četvrtak nakon što je središnja banka smanjila procjene rasta gospodarstva eurozone.

Tako sada procjenjuje da će gospodarstvo u ovoj godini porasti samo 1,1 posto, dok je prije očekivala rast od 1,7 posto.

„Pojačani rizici ekonomskih izgleda povezani su s geopolitičkom neizvjesnošću, mogućnošću rasta protekcionizma i ranjivosti tržišta u razvoju”, pišu analitičari RBA u osvrtu na sjednicu ESB-a.

No, ističu da već za drugu polovicu ove godine i 2020. središnja banka očekuje nastavak rasta i približavanje inflacije ciljanoj razini u srednjem i dugom roku.

„Prema našim očekivanjima gospodarstvo bi se u ovoj godini trebalo kretati u skladu s procjenama ESB-a. Međutim, očekujemo kako će u 2020. i 2021. gospodarski izgledi biti potisnuti zbog globalnog gospodarskog usporavanja. Kao rezultat toga, ne očekujemo snažniji zaokret u monetarnoj politici čak i duže od trenutnih tržišnih procjena. Obzirom na navedeno, ne očekujemo prvo podizanje referentnih kamatnih stopa prije 2021. godine”, zaključuju analitičari RBA u analizi, objavljenoj u petak.

Referentne kamate ESB-a važne su jer se po njima određuju kamate za kredite u eurima građanima i kompanijama, kao i kamate za zaduživanje država u eurima.


SVJETSKA TRŽIŠTA: Wall Street pao peti dan zaredom

NEW YORK – Na Wall Streetu su burzovni indeksi pali i u petak, peti dan zaredom, jer su slabi makroekonomski pokazatelji iz SAD-a i Kine podržali strahovanja od usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

Dow Jones oslabio je 22 boda ili 0,09 posto, na 25.450 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,21 posto, na 2.743 boda, a Nasdaq indeks 0,18 posto, na 7.408 bodova.


Slab rast zapošljavanja u SAD-u

Na početku jučerašnjeg trgovanja indeksi su bili i u većem minusu jer je ulagače neugodno iznenadio podatak da je u SAD-u u veljači broj zaposlenih porastao za samo 20.000, što je najmanji rast od kraja 2017. godine, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali 180.000.

Ti podaci ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine, što je dodatno zabrinulo ulagače, ionako pokolebane zbog slabih pokazatelja iz Kine, koji ukazuju na daljnje usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Jučer je objavljeno da je kineski izvoz u veljači pao za 20,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njegov najveći pad u tri godine i znatno veći od 4,8 posto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.

To ukazuje na slabost inozemne potražnje, dok na slabljenje domaće potražnje ukazuje podatak o 5,2-postotnom padu uvoza, dok su analitičari očekivali pad od 1,4 posto.

Dan prije Europska središnja banka (ECB) znatno je, pak, smanjila procjene rasta gospodarstva eurozone u ovoj godini, što pokazuje da se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava.

Zbog toga su se, kažu analitičari, ulagači odlučili na predah nakon snažnog rasta tržišta od početka godine.


Slabost gospodarstava utjecat će na zarade

Od početka godine S&P 500 indeks skočio je 9,4 posto, zahvaljujući nadi ulagača u trgovinski dogovor između SAD-a i Kine, kao i porukama iz američke središnje banke da će biti strpljiva po pitanju podizanja kamatnih stopa.

Time je S&P 500 nadoknadio veći dio gubitaka od kraja prošle godine, kada je oštro pao zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, trzavica između Washingtona i Pekinga te povećanja kamata Feda u četiri navrata tijekom prošle godine.

No, posljednjih dana nema novih značajnijih vijesti koje bi mogle potaknuti tržište, pa se trguje oprezno.

Uz to, ulagači se plaše da će usporavanje rasta globalnog gospodarstva negativno utjecati na zarade kompanija.

Početkom godine u anketi Reutersa analitičari su očekivali rast zarada kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom ovogodišnjem kvartalu za 5,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok sada očekuju pad od oko 1 posto, što bi bio prvi pad zarada od 2016. godine.

U cijelom proteklom tjednu Dow Jones oslabio je 2,2 posto, dok je S&P 500 skliznuo 2,15, a Nasdaq indeks 2,5 posto. To je najveći tjedni gubitak tih indeksa od kraja prošle godine.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,74 posto, na 7.104 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,52 posto, na 11.457 bodova, a pariški CAC 0,70 posto, na 5.231 bod.


Varteks poziva na iskazivanje interesa za dokapitalizaciju i/ili izdavanje zamjenjivih obveznica

ZAGREB - Varteks je u petak putem Zagrebačke burze pozvao na iskazivanje interesa za sudjelovanje u postupku povećanja temeljnog kapitala i/ili izdavanje zamjenjivih obveznica, a jedan od uvjeta da se krene u dokapitalizaciju ili izdavanje zamjenjivih obveznica je da ukupni interes bude veći od deset milijuna kuna.  

"Na iskazivanje interesa za sudjelovanje u postupku povećanja temeljnog kapitala, uplatom u novcu i/ili pretvaranjem dospjelog potraživanja u temeljni kapital društva pri izdavanju novih dionica", Varteks je pozvao institucionalne investitore (banke, osiguravajuća društva, investicijski fondovi i dr.), strateške ulagatelje čije poslovanje je isto, srodno ili kompatibilno sa poslovanjem varaždinske tekstilne tvrtke te sve ostale pravne i fizičke osobe.

Svi oni mogu na isti način (uplatom u novcu i/ili pretvaranjem dospjelog potraživanja) iskazati i svoj interes za sudjelovanje u izdavanju zamjenjivih obveznica, ističu iz Varteksa, pozivajući zainteresirane da iskaz interesa dostave u roku deset dana od objave poziva.

Najavljuju i da će temeljem tog poziva i "isključivo pod pretpostavkom da postoji interes ulagatelja za sudjelovanje u dokapitalizaciji i/ili izdavanju zamjenjivih obveznica", naknadno donijeti odluku o povećanju temeljnog kapitala odnosno o izdavanju zamjenjivih obveznica.

Tim će odlukama biti definirani i konačna cijena dionica i obveznica, uvjeti zamjene obveznica u dionice, rok dospijeća, kao i svi drugi uvjeti relevantni za ulagatelje, a temeljem njih će na upis i uplatu dionica odnosno zamjenjivih obveznica biti pozvani samo oni ulagatelji koji će iskazati interes.

Pripremi transakcije i poduzimanju svih drugih potrebnih radnji, "neće se pristupiti ukoliko ukupni iskazani interes za sudjelovanje u postupku povećanja temeljnog kapitala, odnosno u izdavanju zamjenjivila obveznica od strane svih potencijalnih ulagatelja, bude manji od deset milijuna krma ili ako ponuđena cijena po dionici bude manja od 15,30 kuna, odnosno po zamjenjivoj obveznici manja od 10,00  kuna", najavljuju iz varaždinske tvrtke.

Poziv je upućen i postojećim dioničarima, da kao potencijalni ulagatelji, iskažu interes za povećanje temeljnog kapitala tvrtke, razmjerno svojem sadašnjem sudjelovanju u vlasničkoj strukturi.

Inače, najveći pojedinačni dioničar Varteksa je Nenad Bakić, koji drži 17,01 posto dionica.

Varteks je uz poziv za iskazivanje interesa danas objavio i dokument "Okolnosti poslovanja i poslovni planovi za 2019.", u kojem projicira rast poslovnih prihoda u ovoj godini na 176 milijuna kuna, naspram 155,6 milijuna kuna prošle godine, a pad poslovnih rashoda na 173,7 milijuna kuna (lani 185,1 milijun kuna).

Projekcije su, kao navode, temeljene na najsvježijim informacijama o poslovanju. Primjerice, predviđen je rast prihoda od maloprodaje od 29 posto u odnosu na 2018. godinu, a što slijedi iz izrazitog rasta na početku ove godine. Iako to nije ključni dio poslovne godine, on znači uvjerljiv preokret u trendu, a "Uprava vjeruje u pozitivan nastavak između ostaloga i zbog skorašnje otvaranja nekoliko novih ključnih dućana, predstavljanja novih kolekcija, značajno povećanih internih narudžbi zaključne artikle, posebno odijela i kaputa, pilot projektom izvoza u druge zemlje EU preko online shopa i tako dalje".

"U ovom trenutku društvu je potrebna veća likvidnost zbog više razloga: značajnija proizvodnja za vlastite potrebe zbog godišnjeg ciklusa i rasta maloprodaje znači manje usluga (šivanja) za druge; nabava repromaterijala (tkanine i tako dalje) za vlastitu proizvodnju za buduća vremenska razdoblja, te želja za obnovom strojnog parka. Sve ovo se događa u uvjetima kad financijske institucije uopće ne financiraju obrtni kapital društva osim manjeg okvira za akreditive za koji je društvo moralo osigurati gotovinski polog u omjeru 1:1, i diskontiranju izdanih računa ili prihoda po izvjesnim ugovorima. Vjerujemo da će financijske institucije uskoro razumjeti potencijale Varteksa te ga početi podržavati", naveli su uz ostalo u tom dokumentu, kojemu je priložen i krajem veljače objavljen izvještaj poslovodstva za četvrti kvartal odnosno cijelu prošlu godinu.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus