03:47, 22. Rujan 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 1.lipnja 2018.

Objavljeno: 01.06.2018 u 06:17
Pregledano 113 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 1.lipnja 2018.

ZAGREB, 1.lipnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Krajem travnja ove godine blokirani su bili računi 326.057 tisuća građana s ukupnim dugovanjem od 43,51 milijardi kuna, a u blokadi su bili i računi nešto manje od 24 tisuće poslovnih subjekata, s dugovanjima u iznosu od 12,7 milijardi kuna, pokazuju podaci Fine. Blokirane račune u travnju ove godine imalo je 803 građana više nego u ožujku, dok je na godišnjoj razini njihov broj pao za gotovo tri tisuće, odnosno oko jedan posto. Pritom, njihov dug u travnju iznosio je 43,51 milijardu kuna, 0,3 posto više u odnosu na prethodni mjesec, ali i 3,1 posto više u odnosu na lanjski travanj, kada je dug iznosio 42,19 milijardi kuna. Po podacima Fine za travanj ove godine, najveći broj građana ima dug prema teleoperaterima, njih nešto manje od 160 tisuća. Najveći dio duga građana - 18 milijardi kuna odnosi se na dugovanje prema bankama, a prema cijelom financijskom sektoru dug je iznosio 20,9 milijardi kuna ili 48 posto. Krajem travnja u blokadi je bilo 23.748 poslovnih subjekata, a ukupna vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje iznosila je 12,68 milijardi kuna. Na mjesečnoj je razini broj blokiranih subjekata pao za jedan posto, a iznos duga za 1,2 posto. Na godišnjoj razini smanjenje je znatnije - krajem travnja ove godine u blokadi je bilo 4.461 ili 15,8 posto poslovnih subjekata manje nego krajem lanjskog travnja, a iznos njihova duga je smanjen za četiri milijarde kuna ili za 24 posto.

ZAGREB - Banke u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine ostvarile su dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 1,66 milijardi kuna, što je znatno bolji rezultat nego u istom razdoblju lani kada je pod pritiskom povećanih troškova rezervacija zbog Agrokora dobit banaka iznosila 448,5 milijuna kuna, pokazuju u petak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke. I analitičari Hrvatske udruge banaka (HUB) ističu kako se rast dobiti banaka u prvom kvartalu ove godine može objasniti smanjenjem neto troškova rezerviranja i vrijednosnih usklađenja. "Gotovo cjelokupan rast dobiti može se objasniti smanjenjem neto ispravaka vrijednosti i vrijednosnih usklađena za gotovo 95 posto (ove godine nema 'efekta Agrokora'), navodi su u danas objavljenoj publikaciji "HUB Pregledi". Podaci HNB-a temelje se na podacima koje joj daju same banke, a na ovogodišnjem su popisu 24 banke. Najveću je bruto dobit u prvom tromjesečju ove godine iskazala Zagrebačka banka, 465,1 milijun kuna. Privredna banka Zagreb prvi je kvartal završila s bruto dobiti u iznosu od 348,1 milijun kuna, a na trećem je mjestu Erste & Steiermaerkische banka s dobiti od 235,8 milijuna kuna. S gubitkom je u prvom tromjesečju poslovalo pet banaka, a njihov gubitak ukupno iznosi 24,4 milijuna kuna.

ZAGREB - Primjena kolektivnih ugovora koje su sklopili Hrvatska udruga poslodavaca i sindikati u sektorima ugostiteljstva i graditeljstva proširena je na sve poduzetnike i radnike navedenih djelatnosti, izvijestili su u petak iz HUP-a. Ta je proširena primjena kolektivnih ugovora rezultat odluka ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića, koje su objavljene u najnovijem broju Narodnih novina (broj 49 od 30. svibnja). Iz HUP-a u priopćenju ističu da su u novom postupku proširenja primjene kolektivnih ugovora postavili i okvir za uređenje radnih odnosa i uvjeta poslovanja s ciljem postizanja ujednačenih i viših standarda poslovanja u graditeljstvu i ugostiteljstvu te s ciljem suzbijanja nelojalne konkurencije. "Proširenje primjene znači da su svi obrti i tvrtke u Hrvatskoj u tim sektorima obvezni unijeti pozitivnu promjenu u pravima radnika, jer su bolji radni uvjeti i povećanje standarda zaposlenika preduvjeti borbe protiv rada na crno i odljeva kvalitetnih i stručnih ljudi", poručio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

ZAGREB - Novim zakonom o fiskalnoj odgovornosti uvela bi se četiri fiskalna pravila - strukturnog salda, rashoda, javnog duga te za visinu manjka za projekcije državnog proračuna, a nastavilo bi se i jačanje neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku, čiji bi se čelnik birao natječajem i bio bi profesionalac, predviđa zakonski prijedlog o kojem Ministarstvo financija do sredine lipnja provodi javnu raspravu. Prijedlogom novog zakona, koji je u javnoj raspravi do 16. lipnja, utvrđuju se četiri fiskalna pravila. To su pravila strukturnog salda, pravilo rashoda, pravilo javnog duga te pravilo visine manjka za projekcije državnog proračuna. Ministarstvo u obrazloženju ističe i kako se novim zakonom nastavlja s jačanjem neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje je definirano kao stalno, neovisno i samostalno državno tijelo. Tako bi se funkcija predsjednika Povjerenstva profesionalizirala, a birao bi se na temelju javnog poziva. Zakon predviđa i da predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva. Također bio bi dužnosnik u smislu propisa kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa.

ZAGREB - Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima bile su u travnju veće za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini povećane za 5,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti, zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju travnja su u usporedbi s mjesecom ranije u prerađivačkoj industriji veće 1,5 posto, a u rudarstvu i vađenju 2,5 posto. Na godišnjoj su razini, pak, zalihe gotovih industrijskih proizvoda u travnju u prerađivačkoj industriji bile veće za 6,1, a  u rudarstvu i vađenju za 0,9 posto.

LUXEMBOURG - Hrvatska je u travnju šesti mjesec zaredom bila među zemljama Europske unije s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata. Na razini EU sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti zadržala se u travnju na najnižoj razini u devet i pol godina, od 7,1 posto, koliko je iznosila i u ožujku i veljači. U eurozoni kliznula je za 0,1 postotni bod u odnosu na revidiranu vrijednost za ožujak i iznosila je 8,5 posto, što je njezina najniža razina od prosinca 2008. Bez posla je u EU u travnju bilo ukupno 17,462 milijuna građana, od čega njih 13,88 milijuna u eurozoni. Time je njihov broj smanjen u odnosu na ožujak za 53 tisuće u EU, te za 56 tisuća u eurozoni. U odnosu na prošlogodišnji travanj broj nezaposlenih u EU manji je za 1,633 milijuna, te za 1,088 milijuna u eurozoni. U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti prema Eurostatu u travnju pala na najnižu razinu u devet godina i iznosila je 9,1 posto. Bez posla je u travnju u Hrvatskoj bilo 164 tisuće građana, četiri tisuće manje nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na prošlogodišnji travanj njihov je broj smanjen za 47 tisuća.

LUXEMBOURG - Potrošačke cijene u eurozoni porasle su u svibnju po najvećoj stopi u posljednjih više od godinu dana, ponajviše zahvaljujući cijenama energije, dosegnuvši razinu koju ciljaju u Europskoj središnjoj banci, pokazuje procjena Eurostata. U svibnju je godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila 1,9 posto, u odnosu na 1,2 posto koliko je iznosila u travnju, procjenjuju u Eurostatu. U ECB-u ciljaju na inflaciju "nešto ispod dva posto. Najviše su u svibnju u eurozoni poskočile cijene energije, za 6,1 posto.

LONDON - Aktivnosti u industriji eurozone porasle su u svibnju najslabijim tempom u 15 mjeseci, izvijestila je u petak londonska tvrtka Markit, upozoravajući da bi slabiji priljev novih izvoznih narudžbi mogao dodatno zakočiti njihov rast u idućim mjesecima. Indeks menadžera nabave za proizvodni sektor eurozone pao je u svibnju za 0,7 bodova u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na 55,5 bodova. "U određenoj je mjeri slabašan rast povezan s neuobičajeno velikim brojem praznika u mjesecu svibnju ali čini se da rizici signaliziraju da će rast i u idućim mjesecima biti prigušen a mogao bi i dodatno usporiti", konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson. U Markitu izdvajaju sporiji rast proizvodnje i slabiji priljev novih narudžbi i novih izvoznih poslova.

PEKING - Kina će od početka srpnja sniziti uvozne carine na gotovo 1.500 potrošačkih proizvoda, od kozmetike do kućanskih aparata, kako bi potaknula uvoz u sklopu planiranog otvaranja gospodarstva. Potez je u skladu s obećanjem Pekinga trgovinskim partnerima, uključujući Sjedinjene Države, da će usvojiti mjere za povećanje uvoza. S početkom sljedećeg mjeseca prosječna carinska stopa na 1.449 proizvoda uvezenih iz povlaštenih zemalja bit će snižena s 15,7 na 6,9 posto, što odgovara smanjenju od oko 60 posto, navelo je ministarstvo financija na internetskoj stranici.

ZAGREB - Korisnici sve manje vjeruju tvrtkama da će dobro čuvati njihove podatke, više od 90 posto ih je zbog toga zabrinuto, a kako se sve više tvrtki suočava s 'provalama' u podatke, korisnici misle i da većina tvrtki ni ne zna kako zaštititi podatke, pokazuje novo istraživanje Veritas Technologiesa. Istraživanje te tvrtke o percepciji privatnosti podataka za 2018. utvrdila da korisnici planiraju poduzeti korake za kažnjavanje tvrtki koje njihove osobne podatke ne čuvaju na odgovarajući način, ali i nagraditi one koje to čine kako treba. Istraživanje je obuhvatilo 12,5 tisuća ispitanika u 14 zemalja, a oko 62 posto ispitanih bi prestalo kupovati proizvod ili uslugu ako tvrtka neuspješno štiti njihove podatke, dok bi ih gotovo polovica zbog toga prestalo biti lojalno prema određenom brendu ili tvrtki.

LONDON - Na europskim su burzama u petak cijene dionica porasle, ponajviše talijanske, jer bi se u Italiji mogli izbjeći novi parlamentarni izbori, no trguje se oprezno zbog carina koje je uveo Washington na uvoz metala. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,45 sati u plusu 0,5 posto. Pritom je londonski FTSE indeks porastao 0,60 posto, na 7.722 boda, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,65 posto, na 12.684 boda, a pariški CAC 0,90 posto, na 5.447 bodova. Najviše su jutros porasle cijene dionica u Italiji, u prosjeku 2,3 posto, pri čemu su u bankarskom sektoru skočile 3,6 posto. To se zahvaljuje vijesti da su čelnici talijanskih protusistemskih stranaka Liga i Pokreta 5 zvijezda postigli dogovor o oživljavanju predložene koalicijske vlade, čime bi se izbjegli novi prijevremeni izbori.

ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u petak se trguje bez većih uzbuđenja jer nema značajnijih gospodarskih vijesti, dok je Crobex indeks u minusu, pa mu prijeti prvi gubitak nakon šest tjedana uzastopnog rasta. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,05 posto, na 1.852 boda, dok je Crobex10 oslabio 0,15 posto, na 1.069 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je oko 2,8 milijuna kuna, što je otprilike 1,5 milijuna više nego u srijedu u isto doba. Najveći promet, oko 930 tisuća kuna, ostvaren je jutros povlaštenom dionicom Adris grupe, pri čemu joj je cijena pala 1,4 posto, na 428 kuna. S prometom od oko 800 tisuća kuna slijedi dionica Valamar Riviere, koja je poskupila 1,2 posto, na 41,50 kuna. Ostane li Crobex indeks do kraja trgovanja na sadašnjim razinama, u ovom će tjednu zabilježiti gubitak od oko 0,4 posto, što bi bio njegov prvi gubitak nakon šest tjedana rasta. Crobex10 na gubitku je, pak, od početka tjedna oko 0,7 posto.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus