02:44, 14. Prosinac 2018

eu...

Europska unija 6. prosinca 2018.

Objavljeno: 05.12.2018 u 22:35
Pregledano 43 puta

Autor: Icom, Hina
Europska unija 6. prosinca 2018.

ZAGREB, 6. prosinca 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

BRUXELLES - Vlade članica Europske unije koje odbijaju primiti useljenike mogle bi umjesto toga platiti da budu izuzete  iz sustava podjele useljenika među članicama bloka, predložile su Francuska i Njemačka u četvrtak nastojeći okončati dugotrajne razmirice zbog useljenika.

Ta mjera odražava nestrpljivost u pogledu napretka u reformi pravila EU-a za dobivanje azila uoči izbora za Europski parlament u svibnju, rekli su diplomati.

Svrha te mjere jest smanjiti razlike između država u središnjoj Europi koje se boje da bi takve promjene mogle potaknuti dolazak još većeg broja useljenika, i onih poput Italije, gdje su mnogi tražitelji azila došli do Europe i koja je, po sadašnjim pravilima, odgovorna za njihov smještaj.

Prema dokumentu koji kruži među ministrima unutarnjih poslova zemalja EU-a u Bruxellesu a na uvid je dobio Reuters, prve zemlje u koje su useljenici ušli bile bi odgovorne oko osam godina - manje od 10 godina koliko je prije predlagao Berlin. Njemačka je primila glavninu ljudi koji su prvi stigli u Europu došavši u  Grčku ili Italiju.

I u daljnjem ustupku Rimu, trebalo bi postojati posebno pravilo za ljude koji su stigli nakon što su pokupljeni na moru - talijanska narodnjačka vlada odbila je pustiti da brodovi s useljenicima pristanu u njihove luke kako se ne bi morala njima baviti.

Vlade bi dalje imale obvezu prihvatiti tražitelje azila iz drugih zemalja EU-a, no iznimke bi mogle biti ako države poduzmu "alternativne mjere solidarnosti".

To znači da bi te zemlje uplaćivale u proračun EU-a ili platile za razvojne projekte  u Africi, rekli su diplomati nastojeći okončati podjele među državama EU-a poput Njemačke, koja je voljna prihvatiti useljenike, i istočnoeuropskih zemalja poput Mađarske, koja odbija jamčiti azil.

Dosad je ove godine putem Sredozemlja došlo manje od 100.000 useljenika, prema podatcima UN-a, no njihov priljev 2015. na koji je blok bio nepripremljen, zaoštrio je stajališta južnih i istočnih europskih zemalja  protiv useljavanja.

U dokumentu se navodi da bi EU trebao imati prikladan mehanizam da se izbjegnu stanje u kojem bi sve vlade EU-a izabrale platiti kako bi se izvukle od svake odgovornosti te da bi trebalo postaviti osmogodišnje razdoblje za bilo kakvu vrstu aranžmana.

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani rekao je u listopadu da bi više novca za razvoj Afrike mogao biti prihvatljiv kompromis za istočnoeuropske, nekadašnje komunističke zemlje koje odbijaju prihvatiti useljenike, uglavnom iz muslimanskih zemalja.

Njemačka, Francuska i Nizozemska prije su zahtijevale solidarnost svih članica EU-a, no sada su otvorenije prema mogućnosti da se druge članice mogu novčano iskupiti i isključiti  iz sheme o raspodjeli useljenika, koju je prvotno postavila Europska komisija u nizu prijedloga 2015.

Vjerojatno će za svaki politički dogovor trebati vremena, rekli su diplomati, posebice stoga što su mađarski premijer Viktor Orban i euroskeptična talijanska vlada svoju političku sliku izgradile na protuuseljeničkoj politici.

BRUXELLES -
Hrvatska ispunjava sve svoje obveze koje je preuzela u pogledu useljeničke politike EU-a i pred nju se ne postavljaju nikakvi novi zahtjevi, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. "Što se Hrvatske tiče, ona provodi sve ono na što se obvezala još 2015. i u svim glavnim sastavnicama europske politike useljavanja dajemo maksimalni prinos i kada je u pitanju sprječavanje nezakonitog useljavanja, to jest zaštita vanjskih granica, i kada je riječ o solidarnosti s drugim članicama", rekao je Božinović koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU-a. Ministar je rekao da se solidarnost ogleda u činjenici da je Hrvatska preuzela 152 osobe, sirijske izbjeglice, kroz sustav preseljenja iz Turske i 80-tak osoba iz Italije. Na pitanje traži li se od Hrvatske da preuzme više useljenika, Božinović je odgovorio da nema ni govora o tome

BRUXELLES -
Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je u četvrtak izvješće o napretku Bosne i Hercegovine u kojem se izražava žaljenje zbog toga što pitanje demokratskog i legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda i svih građana ostaje otvoreno te traži da se to pitanje riješi što je moguće prije. Europski parlament "izražava žaljenje zbog toga što pitanje demokratskog i legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda i svih građana ostaje otvoreno. "Traži od svih strana da pronađu pravodobni kompromis jer to bi pitanje novi zakonodavci trebali što prije adresirati kroz provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i povezanim slučajevima; ponavlja potrebu da se nastavi s ustavnim, političkim i izbornim reformama koje će promjeniti Bosnu i Hercegovinu u učinkovitu, inkluzivnu i funkcionalnu državu utemeljenu na vladavini prava", kaže se u jednom od kompromisnih amandmana dogovorenih između više zastupničkih klubova.

MILANO -
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin zatražio je u četvrtak "brz i snažan" odgovor međunarodne zajednice na rusku "agresiju" protiv njegove zemlje 25. studenoga u Kerčkom prolazu. "Ovo je peti uzastopni ministarski sastanak tijekom kojeg na dnevnom redu OESS-a dominira destabilizirajuće ponašanje Rusije. To je velika prijetnja za europsku sigurnost", rekao je Klimkin na sastanku OESS-a u Milanu. "Ove godine, Rusija se nije povukla, nego je naprotiv proširila svoje agresivno djelovanje", dodao je. Rusija je 25. studenoga zaplijenila tri ukrajinska ratna broda koji su pokušali prijeći iz Crnog u Azovsko more i privela 24 mornara. To je bio prvi otvoreni vojni sukob između Moskve i Kijeva od ruske aneksije Krima 2014. i početka oružanog sukoba na istoku Ukrajine između proruskih separatista i vladinih snaga.

RIGA -
Latvija je u četvrtak odbila Pakt Ujedinjenih naroda o migracijama koji se idućeg tjedna treba prihvatiti u Marrakechu, nakon nekoliko drugih europskih zemalja te Australije i Sjedinjenih Država. Parlament te baltičke zemlje je glasovao protiv ugovora koji je UN donio u srpnju nakon 18 mjeseci pregovaranja. Latvijski premijer na odlasku Maris Kucinskis obećao je ovog tjedna da će "prihvatiti odluku parlamenta, bez obzira na ishod" glasovanja. Među zastupnicima koji su glasovali protiv Pakta o migracijama je i Dagmara Beitnere - Le Galla iz konzervativne Nove stranke koja je ocijenila da je taj ugovor "jako loše pripremljen za jedan takav dokument koji može imati velike posljedice za čitav svijet". Zadnjih mjeseci je nekoliko europskih zemalja, među kojima Austrija, Poljska, Madžarska, Češka, Bugarska i Švicarska, objavilo da se ne će priključiti tom paktu. Australija i Izrael su učinili isto.

PARIS -
Francuske vlasti odlučile su zatvoriti na desetke muzeja, turističkih mjesta i dućana u subotu, uključujući i Eiffelov toranj i muzej Louvre, u strahu od ponavljanja nasilnih prosvjeda koji su se dogodili prošlog tjedna u Parisu, poručili su dužnosnici u četvrtak. "Ne možemo riskirati kada znamo kolika je prijetnja", rekao je ministar kulture Franck Riester za RTL radio te je dodao kako su krajnje desni i krajnje lijevi prosvjednici planirali oteti prosvjede "žutih prsluka". Prosvjednici se na društvenim mrežama pozivaju na "Četvrti Čin" - četvrti vikend prosvjeda - a premijer Edouard Philippe je rekao kako će prosvjede osiguravati 89.000 policajaca, od kojih 8.000 u Parizu, kako se prošlotjedni neredi ne bi ponovili, a gdje su prosvjednici palili automobile i uništavali dućane na Elizejskoj Poljani.

PARIS - Za skoro osam od deset Francuza, njih 78 posto, mjere koje je najavila vlada ne odgovaraju očekivanjima "žutih prsluka", doznaje se u četvrtak iz ankete koju je proveo Elabe. Potpora pokretu "žutih prsluka" ostala je vrlo visoko usprkos tome što je premijer Edouard Philippe objavio da je vlada spremna na dijalog te najavljenom odustajanju od povećanja poreza na gorivo, tako da taj pokret trenutno podržava 72 posto ispitanih Francuza. Najveću potporu "žuti prsluci" uživaju u nesocijalističkoj ljevici - krajnje lijeva Nepokorena Francuska (LFI) i Komunistička stranka (PCF), koja iznosi čak 91 posto. Potporu imaju i u desnom Nacionalnom okupljanju, bivšoj Nacionalnoj fronti (81 posto), ali i kod onih koji nisu strogo politički opredijeljeni (77 posto). Po rezultatima ankete, niti jedna mjera koju je u utorak najavio premijer Philippe ne doima se kao učinkovita mjera za poboljšanje kupovne moći stanovništva te dvoje od troje Francuza (63 posto) smatra da se akcije "žutih prsluka" moraju nastaviti. Broj onih koji se određuju kao "žuti prsluci" je stabilan i iznosi 20 posto.

PARIS -
Broj osoba u Francuskoj koje su 2017. izjavile da su bile žrtve seksualnog nasilja izvan doma je porastao za 53 posto u godinu dana, prema velikom statističkom istraživanju objavljenom u četvrtak. Godine 2016. 173.000 osoba smatralo se žrtvama seksualnog zlostavljanja, dok ih je prošle godine bilo 265.000, naveli su francuski Nacionalni opservatorij za delinkvenciju i kažnjavanje (ONDRP) i statistički institut Insee u godišnjem istraživanju o žrtvama i percepciji sigurnosti, koje potvrđuje da je terorizam Francuzima i dalje najveća briga. ONDRP ipak te podatke razmatra oprezno. U slučaju seksualnog nasilja Opservatorij opravdava svoj oprez "promjenom pitanja tijekom istraživanja" postavljenih 2017. i pripisuje taj skok kontekstu rasta prijava za seksualno nasilje, lavini pokrenutoj aferom Weinstein i pokretom #MeToo netom prije početka prikupljanja podataka.

BRUXELLES - Trojica bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini uputili su otvoreno pismo visokoj povjerenici Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU zbog „upletanje Hrvatske u političke procese u BiH“.

U svom pismu Christian Schwarz-Schilling, Paddy Ashdown i Carl Bildt navode da su kao bivši visoki predstavnici u BiH duboko zabrinuti što se, kako navode, Hrvatska neprestano miješa u političke poslove BiH, navodeći kao primjer nedavni pokušaj nijekanja legitimnosti izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.


Što stoji iza pisma europarlamentaraca Hrvatske o Komšiću?

"Odluka Ustavnog suda iz 2016. o Izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini ('slučaj Ljubić') odnosi se na Dom naroda u Federaciji BiH, a ne na izbor Predsjedništva BiH. Pogrješan narativ o 'slučaju Ljubić' koristi se kao razlog protiv legitimno izabranog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića. Predstavnici HDZ-a iz Hrvatske, zajedno s Draganom Čovićem, čelnikom HDZ BiH, tvrde da je izbor Komšića bio nelegitiman i protuustavan. Ipak, niti Ustav BiH, niti izborni zakon BiH ne tvrde da članovi Predsjedništva moraju izabrati članovi njihove 'vlastite skupine'", navodi se u pismu i dodaje da izborna pravila za Predsjedništvo BiH, kako se primjenjuju na FBiH, pružaju „rijedak mehanizam za unakrsno glasovanje koji ima za cilj poticanje umjerenosti nad platformama podjela“.


Hrvatski udar na BiH

Schwarz-Schilling, Ashdown i Bildt navode kako je od najveće važnosti da se na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a ovog mjeseca pošalje jasna poruka da svaka izborna reforma treba imati za cilj učiniti BiH koherentnijom i funkcionalnijom, da je najvažnije formiranje vlasti u BiH, da su granice BiH nepovredive te da se Hrvatska ne bi trebala miješati u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine.

"Također, pozivamo Europsku komisiju da što je prije moguće objavi svoje mišljenje o zahtjevu za članstvo BiH. Mišljenje Komisije treba naglasiti važnost prava svih građana kao pojedinaca, potičući političare BiH da rade na unapređenju tih prava kako bi unaprijedili postupak pridruživanja EU", zaključuje se u pismu trojice bivših visokih predstavnika u BiH.

LUXEMBOURG - Europski sud pravde (ECJ) objavit će u ponedjeljak presudu o tome može li Britanija jednostrano povući odluku o napuštanju Europske unije, priopćeno je u četvrtak sa suda. Presuda, koja se donosi neuobičajenom brzinom, bit će objavljena dan prije nego će britanski zastupnici glasovati o tome mogu li prihvatiti sporazum o brexitu koji je s Europskom unijom dogovorila premijerka Theresa May.

BERLIN -
U Hamburgu u četvrtak počinje prvi dio programa 31. redovite stranačke konvencije njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU), koja će ući u stranačku povijest kao konvencija na kojoj će Angela Merkel nakon 18 godina otići s mjesta predsjednice stranke. Stranačka konvencija počinje sastankom predsjedništva CDU-a, na kojem bi trebali biti razjašnjene potankosti programa ovog stranačkog kongresa, koji bi trebao potrajati do subote navečer.

PARIS - Francuska strahuje od nasilja do kojeg bi moglo doći u subotu i poziva na smirivanje stanja, objavila je u srijedu navečer Elizejska palača. "Imamo razloga sumnjati da bi moglo doći do velikog nasilja", objavio je ured francuskog predsjednika, dok se povećavaju pozivi za nove prosvjede "žutih prsluka" posvuda širom Francuske. Predsjednik Emmanuel Macron zatražio je u srijedu od političkih i sindikalnih dužnosnika da upute poziv na smirivanje stanja.

RIM - Talijanske vlasti usvojile su novi paket zakona kojim se zabranjuje davanje azila na humanitarnoj osnovi. Zakonom se predviđa i povećanje zatvorske kazne za promicanje skvotiranja, dok će policija dobiti veći proračun.

Donji dom parlamenta s 396 glasova za i 99 protiv, usvojio je u srijedu zakon kojeg je predložio Matteo Salvini, prenosi Reuters.

Novim zakonom ukida se davanje azila na humanitarnoj osnovi – azil će se davati eventualno i isključivo onima koji dokazano bježe zbog političkog progona ili od rata. Primjerice, azil ne će moći dobivati oni koji tvrde da kao homoseksualci bježe od progona homofobnih vlasti u afričkim zemljama.

Prošle godine na „humanitarnoj“ osnovi, zaštitu je dobilo više od 20.000 osoba, odnosno 25 posto onih koji su ga i tražili. Slijedom ovog zakona, kada im istekne valjanost dokumenata, ove osobe boravit će u zemlji nezakonito .

Isti zakon predviđa i preusmjeravanje milijuna eura u proračun policije, posebno za borbu protiv mafije. Policija će također moći koristiti elektro-šokere.

Zakon predviđa i povećanje zatvorske kazne za one ljude koji promiču nezakonito useljavanje u javne ili privatne zgrade, tzv. skvotiranje.

Osim svega, zakonom se namjeravaju postrožiti ndzori ljudi koji unajmljuju kamione, kako bi se spriječili mogući teroristički napadi. Također će i stranci s talijanskim državljanstvom ostati bez istog ukoliko budu osuđeni za terorizam.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus