13:22, 19. Rujan 2018

eu...

Europska unija, 21. lipnja 2018.

Objavljeno: 21.06.2018 u 03:53
Pregledano 99 puta

Autor: Icom, Hina
Europska unija, 21. lipnja 2018.

ZAGREB, 21. lipnja 2018.(Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

PARIS -  Nekoliko europskih zemalja, među kojima je Francuska, na udaru su kritika nevladinih organizacija zbog zadržavanja djece imigranata, neosiguranja primjerenog smještaja za djecu te nekih slučajeva maltretiranja na granicama.

Između 5. svibnja i 9. lipnja u Sjedinjenim Državama 2342 djece i mladih migranata odvojeno je od roditelja koji su većinom iz središnje Amerike. Maria Serrano iz organizacije Amnesty International je rekla da do sada nisu svjedočili takvim okrutnostima.

U nekoliko zemalja zapadne Europe nije prema zakonu moguće zadržati dijete bez njegove obitelji. Zadržavanje u posebnom centru odnosi se na strance koji nemaju valjanih dokumenata i koji čekaju povratak.

Europski sud za ljudska prava (CEDH) je u vezi pitanja zadržavanja maloljetnika već osudio Francusku, Belgiju i Bugarsku.  

Posljednjih mjeseci nekoliko organizacija oštro je kritiziralo postupanje vlasti prema djeci migrantima u Francuskoj.

Violaine Husson iz udruge za pomoć migrantima La Cimade je rekla da Francuska nema pravo drugima dijeliti lekcije.

U pariškoj oblasti je s 41 zadržanog djeteta 2013. godine njihov broj 2017. porastao na 305.  Dodala je da se situacija izoliranih maloljetnika u Francuskoj pogoršava i razni akteri civilnog društva iscrpljuju se ondje gdje je država zakazala. Husson smatra da je više stotina tih maloljetnika na ulicama ili su ih dugoročno prihvatili dragovoljci.

Oxfam, međunarodna konfederacija 20 nevladinih organizacija koje s partnerima djeluju u preko 90 zemalja, upozorila je da su maloljetnici fizički i verbalno maltretirani u Francuskoj i ponekad ilegalno poslani u Italiju.

U Italiji, kamo je od 2013. stiglo 700.000 migranata, djeca (kojih je 2017. stiglo 17.337) nisu nikada odvajana od članova obitelji.

Italija je prva zemlja u Europi koja je 2017. dobila specifičan zakon za prihvat i zaštitu izoliranih maloljetnika, prema podacima nevladine udruge Save the Children (Spasimo djecu), koja je sudjelovala u pripremi teksta zakona.

Prema podatcima Amnesty International od 27.819 migranata smještenih u prihvatni centar u 2017. godine njih 48 bila su djeca.

U Španjolskoj migranti koji trebaju biti protjerani šalju se u međunarodni centar za strance (CIE) gdje im se jamči da će biti smješteni s maloljetnom djecom. Različite nevladine udruge redovito kritiziraju prenapučenost i nehigijenske uvjete CIE-a.

Maloljetnici u načelu nisu odvajani od odraslih u Španjolskoj, kaže Jennifer Zuppiroli iz Save the Children. Međuitim, ona upozorava na situacije u kojima dolaze muškarci s djecom bez dokumenata.

"Da bi se borili protiv krijumčarenja ljudima maloljetnici mogu biti pod nadzorom u centrima za maloljetnike", a ponekad su djeca mjesecima izolirana u centrima jer treba dosta vremena da "izradu testova DNK" kako bi se dokazala srodnost.  


RIM - Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini oštro je odgovorio francuskom predsjedniku na upozorenje da se populizam poput gube širi Europom optuživši ga za licemjerje jer Paris poziva Italiju da otvori luke za migrante, a sam otvara spremnike za naftu i plin.

"Ako Francuska preuzme migrante s deset brodova iz Libije, možemo razgovarati", rekao je Salvini, čelnik protuimigrantske stranke Liga.   

Istaknuo je da sljedećeg tjedna odlazi na prvo putovanje u Libiju. Aludirajući na Francusku poručio je da oni koji su posljednjih godina odlazili raditi nered u Libiji, to nisu činili iz humanitarnih razloga.

"Netko je otišao u Libiju jer želi doma donijeti plin i naftu iz te zemlje. I zatim mi plaćamo na našim obalama cijenu tog ekonomskog rata onih koji nam sada dijele lekcije. Francuzi nam govore da otvorimo naše luke, a oni će otvoriti svoje spremnike za plin i naftu. Zašto se ne bismo zamijenili i stavili Talijane u središte interesa?", zapitao je Salvini.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u četvrtak je rekao da se populizam proširio Europom poput bolesti protiv koje bi se Europljani trebali snažnije boriti umjesto da kritiziraju poteze proeuropskih vlada poput njegove.

Četrdesetgodišnji francuski predsjednik pod pritiskom je jer nije prihvatio migrantski brod Aquarius kojega je prije toga odbio Salvini što je izazvalo verbalni rat između Parisa i Rima.

Na Macronove riječi reagirao je potpredsjednik talijanske vlade Luigi Di Maio, čelnik Pokreta 5 zvijezda (5SM), koji vlada u koaliciji s Ligom, nazivajući Macronove riječi "uvredljivima i neumjesnima".

"Prava lepra je licemjerje nekoga koji odbija imigrante (u talijansko-francuskom pograničnom mjestu) Ventimiglia i zatim nam drži lekcije o svetom pravu ravnopravnog raspoređivanja tereta migranata", napisao je Di Maio na Twitteru.

BUDIMPEŠTA - Zemlje Višegradske skupine, koje zagovaraju stroži pristup migrantskoj krizi, poručile su u četvrtak da ne žele sudjelovati na europskom mini-sastanku o toj temi koji u nedjelju u Bruxellesu organizira Europska komisija, a koji se tumači kao znak potpore njemačkoj kancelarici Angeli Merkel. Premijeri Mađarske, Češke, Slovačke i Poljske, okupljeni u Budimpešti, dovode u pitanje legitimitet mini- sastanka, no sudjelovat će na redovitom sastanku EU-a 28. i 29. lipnja, također u Bruxellesu.  Merkel je izložena velikom pritisku bavarskih saveznika iz CSU-a da zauzme žešće stajalište prema migrantskoj krizi. Italija će ipak sudjelovati na mini-sastanku iako je prvo zaprijetila bojkotom, tvrdeći da su zaključci sastanka već napisani. Ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, vođa krajnje desne Lige, poručio je prvo da očekuje "koristan prijedlog o zaštiti granica, sigurnosti i pravima pravih izbjeglica", a ne "domaću zadaću koju će unaprijed zadati Francuzi i Nijemci". Zemlje Višegradske skupine također se već više od dvije godine protive raspodjeli migranata po obveznim kvotama.

BRUXELLES - Europska unija razmatra uspostavu "regionalnih platformi za iskrcavanje" migranata koji su spašeni na moru, ali to nikako neće biti "Guantanamo za migrante", izjavio je u četvrtak povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.  "Regionalne plaftforme za iskrcavanje", koje se spominju u nacrtu zaključaka za summit čelnika EU-a kraljem sljedećeg tjedna, trebale bi osigurati hitno procesuiranje zahtjeva za azil kako bi se jasno razlučilo ekonomske migrante od onih koji imaju prava na međunarodnu zaštitu te bi poslužile i kao sredstvo za odvraćanje ljudi da se ne upućuju na opasno putovanje.  "To treba biti dogovor s mediteranskim zemljama kako bi se osiguralo da ti ljudi dobiju zaštitu koja im je potrebna i da ih se tretira s dostojanstvom koje zaslužuju. Ti centri moraju poštovati europske vrijednosti. Ja ne želim Guantanamo za migrante, to nije ono o čemu raspravljamo niti ono što predlažemo", rekao je Avrampoulos.  Ideja o regionalnim platformama za iskrcavanje pojavila se nakon što su Malta i Italija odbile primiti francuski humanitarni brod Aquarius s migrantima spašenima ispred libijske obale. Kao mogući domaćini tih centara neslužbeno se spominju Tunis i Libija,  ali i Albanija koja bi to navodno prihvatila u zamjenu za početak pregovora o članstvu EU-u.

RIM - Talijanski protuimigrantski ministar unutarnjih poslova optužio je u četvrtak njemačku humanitarnu udrugu da je ignorirala naloge obalne straže kada je njezin brod pod nizozemskom zastavom pokupio 226 migranata pred libijskom obalom te joj poručio da ih preveze u Nizozemsku, a ne Italiju. Matteo Salvini je ranije ovog mjeseca obećao da više ne će dopuštati brodovima humanitarnih organizacija iskrcavanje spašenih migranata u Italiji i ostavio je brod Aquarius s više od 600 migranata na moru nekoliko dana dok im Španjolska nije ponudila utočište. U četvrtak je njemačka organizacija Mission Lifeline sa sjedištem u Dresdenu spasila migrante iz dva gumena čamca u međunarodnim vodama iako im je Italija rekla da ih dolazi pokupiti libijska obalna straža, rekao je glasnogovornik organizacije. U Libiji oni ne bi bili sigurni, ustvrdila je organizacija Lifeline. "Namjerno niste slušali talijanske ni libijske vlasti. Dobro. Onda prevezite ove ljude u Nizozemsku", poručio je Salvini.

BUKUREŠT - Čelnik ljevice na vlasti u Rumunjskoj Liviu Dragnea osuđen je na prvoj instanci u četvrtak na tri i pol godine strogog zatvora u aferi fiktivnog zapošljavanja, što je težak udarac njegovim ambicijama da ostane u političkom vrhu. Dragnea, (55), čelnik socijaldemokratske stranke (PSD), koji stalno ponavlja da je nedužan, ne odlazi u zatvor dok ta presuda Vrhovnog suda ne bude potvrđena. Presuda je izrečena dok traju napetosti između lijeve većine i rumunjskih sudaca, koje vlast optužuje da su dio "paralelne države" i da "smišljaju predmete" protiv političara. Šteta koju je izazvao procijenjena je na 24.000 eura. Rumunjsko antikorupcijsko odvjetništvo (DNA) zatražilo je kaznu zatvora od sedam i pol godina. Dragnea je već uvjetno osuđen na dvije godine zatvora zbog izborne prijevare, osumnjičen je i za pronevjeru europskih fondova u trećem predmetu, kojega istraga još traje.

PRAG - Austrijski kancelar Sebastian Kurz i čelnici Višegradske skupine, koja uz Austriju još okuplja Češku, Slovačku, Poljsku i Mađarsku, sastaju se u četvrtak na sastanku u Budimpešti, do kojeg dolazi u trenutku dok se problem useljavanja nametnuo kao urgentan u cijeloj Europi. Današnji sastanak na vrhu sazvan je uoči sastanka na najvišoj razini između Njemačke, Austrije, Italije, Francuske i drugih zemalja EU, posvećenog upravo migraciji, koji će se održati u nedjelju. Najnovije razmirice u Njemačkoj i Italiji dovele su gorku raspravu o problemima useljavanja i azila, koju Europa pokušava razriješiti još od migrantske krize 2015., ponovno u središte interesa Europe. "Postojeće nesuglasice oko useljavanja dovele su do prijedloga u Njemačkoj o tome da se zatvori njena granica i ponovno uvedu granične kontrole, što je nama potpuno neprihvatljivo", rekao je češki premijer Andrei Babiš uoči današnjeg sastanka pozvavši zemlje članice da se ponašaju poštujući četiri europske slobode - slobodnog kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga - istodobno se založivši za snažniju zaštitu vanjskih granica EU.

LJUBLJANA - Novoizabrani zastupnici slovenskog parlamenta, Državnog zbora, sastat će se u petak na svojoj prvoj, konstituirajućoj sjednici, nakon izbora 3. lipnja čiji rezultat i raspored političkih snaga u parlamentu ne daju mnogo izgleda za formiranje stabilne vlade. Nakon potvrde mandata 90 izabranih zastupnika iz devet političkih stranaka najvažnija je točka sutrašnjeg zasjedanja biranje predsjednika parlamenta. To po već uhodanoj političkoj praksi može signalizirati oblikovanje buduće parlamentarne većine i koalicije stranaka koje će formirati novu vladu, uz mogućnosti taktiziranja, jer je glasovanje tajno. Na izborima početkom mjeseca relativnu većinu s 26 mandata u parlamentu je dobila Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, a nakon nje Lista Marjana Šarca (LMŠ) s 13 zastupnika. Obojica su neformalni kandidati za mandatara nove vlade, kojega će predsjednik Borut Pahor odrediti krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca, nakon konzultacija s političkim strankama. Mediji navode da, ne uspije li izbor predsjednika parlamenta iz prvog pokušaja, može biti biran i privremeni predsjednik, što bi proces konstituiranja nove vlasti samo produžilo.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus