04:09, 22. Rujan 2018

eu...

Europska unija 12. rujna 2018.

Objavljeno: 11.09.2018 u 21:32
Pregledano 46 puta

Autor: Icom, Hina
Europska unija 12. rujna 2018.

ZAGREB, 12. rujna 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

BEČ - Austrijski list Kleine Zeitung, u kojemu je objavljen interview s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, potvrdio je u srijedu za N1 da je tekst bio kraćen i da je došlo do "zemljopisnog nesporazuma", izrazivši žaljenje što je hrvatska predsjednica zbog toga "imala neugodnosti". "Predsjednica Grabar-Kitarović je u pravu. Na njoj nije nikakva krivnja", odgovorio je Kleine Zeitung za N1. "Predsjednica se doista u spornom odlomku odnosila isključivo na muslimansku zajednicu u Velikoj Kladuši", kaže list. Grabar-Kitarović ranije u srijedu istaknula je da ni u kojem trenu nije iznijela tezu da su "hrvatski muslimani u strahu za vlastitu uklopljenost u društvu", te rekla da je prilikom novinarskog kraćenja odgovora izostao ključni dio njezine rečenice.

BERLIN -
Katolička crkva u Njemačkoj priznala je u srijedu "depresivno i sramotno" nasljeđe seksualnog zlostavljanja unutar crkve, nakon što je procurila studija prema kojoj su svećenici zlostavljali tisuće djece u periodu od preko sedamdeset godina. Studija koju je naručila Njemačka biskupska konferencija, otkrila je kako je 1670 pripadnika klera seksualno zlostavljalo 3677 maloljetnika, većinom dječaka, u Njemačkoj između 1946. i 2014., prenio je Der Spiegel.  Biskup Triera Stephan Ackermann rekao je kako su rezultati studije pokazali da je Crkva bila svjesna razmjera zlostavljanja. "Ovo je depresivno i sramotno za nas", rekao je Ackerman u srijedu.

LJUBLJANA -
Slovenski parlament u četvrtak će na izvanrednoj sjednici glasovati o imenovanju nove vlade, više od tri mjeseca nakon parlamentarnih izbora koji nisu dali jasnog izbornog pobjednika i koji su rezultirali razmrvljenim sastavom parlamenta u koji je ušlo devet političkih stranaka. Nakon neuspjeha Slovenske demokratske stranke (SDS) koja je na izborima osvojila najviše glasova, nastala je koalicija pet lijevih stranaka koju je uspio sastaviti Marjan Šarec sa svojom Listom Marjana Šarca (LMŠ) koja je uspjela dobiti većinu u parlamentu, pa je Šarec prošlog mjeseca imenovan mandatarom za sastav nove vlade, 13. po redu otkako je Slovenija samostalna država.

BRUXELLES/STRASBOURG -
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zauzeo se u svom zadnjem govoru o stanju Unije prije europskih izbora u svibnju sljedeće godine za snažniju ulogu EU-a na međunarodnoj sceni, pozvao Europljane da se odupru nacionalizmu te predstavio niz konkretnih zakonodavnih prijedloga, kojima bi se odgovorilo na najpreče izazove s kojima je Unija trenutno suočena. "Pokažimo više poštovanja prema Europskoj uniji.  Nemojmo kvariti njezinu sliku. Branimo naš način života. Recimo ne nacionalizmu, ali da oduševljenom domoljublju koje ima dva kraka, europski i nacionalni. Europa i njene države moraju voljeti Europu i svoje države kako bi stajali na nogama", rekao je Juncker.

STOCKHOLM -
Čelnici švedskog oporbenog Saveza (desni centar) pozvali su u srijedu vladajući socijaldemokratski blok da se povuče s vlasti i pomogne im u formiranju održive vlade kako bi se izišlo iz postizborne slijepe ulice. Premijer i vođa socijaldemokrata Stefan Lofven to je odmah odbio. Jačanje krajnje desnih Švedskih demokrata, s kojima ne žele surađivati ni lijevi ni desni centar, dovelo je dva mainstream bloka u slijepu ulicu jer ni jedni ni drugi nemaju većinu. "Prirodno je da Savez formira vladu nakon ovog izbornog rezultata", rekao je Ulf Kristersson, vođa Umjerene stranke i kandidat desnog centra za premijera. "Želimo da vlada poštuje rezultat i povuče se", rekao je.

BUDIMPEŠTA -
Odluka Europskog parlamenta, donesena u srijedu, kojom počinje kazneni postupak protiv Mađarske je "sitničava osveta" promigrantskih političara protiv Mađarske, rekao je u srijedu mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto. Szijjarto je rekao da će Mađarska tražiti pravne načine za osporavanje odluke, jer glasovi suzdržanih nisu uzeti u obzir, što je promijenilo ishod glasovanja, tvrdi Szijjarto.

PRAG -
Češki čelnici su u srijedu usvojili odluku o preseljenju veleposlanstva njihove zemlje iz Tel Aviva u Jeruzalem, nakon što su to učinile Sjedinjene Države u svibnju. U zajedničkom priopćenju su predsjednik, premijer i predsjednik parlamenta, te ministri vanjskih poslova i obrane izjavili da će u studenom biti otvorena Češka kuća, prvi korak prema  preseljenju češkog veleposlanstva u Jeruzalem. Jiri Ovcacek, glasnogovornik češkog predsjednika Miloša Zemana je rekao da će predsjednik službeno inaugurirati Češku kuću tijekom posjeta Izraelu u studenom.

PARIS -
Francuska državna željeznička tvrtka SNCF objavila je u srijedu da želi do 2023. uvesti u upotrebu vlakove bez vozača. Prvotni je cilj, u pet godina, imati spreman prototip autonomnog vlaka, za upotrebu na sporijim regionalnim i teretnim linijama. SNCF se nada da će do 2025. imati samovozeće vlakove na redovnim linijama.

STRASBOURG - Zastupnici Europskog parlamenta usvojii su u srijedu izvješće Judith Sargentini iz Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza koje poziva Europsko vijeće da "u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, utvrdi da postoji očita opasnost da Mađarska teško krši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija. Aktiviranje članka 7 Ugovora o EU-u teoretski može dovesti do oduzimanja prava glasa u Vijeću EU-a, no, iako je u EP-u izvješće izglasano dvotrećinskom većinom, oduzimanje prava glasa Mađarskoj mora biti jednoglasno, tj. moraju ga podržati sve zemlje članice. Od 693 zastupnika, izvješće je podržalo njih 448, 197 je bilo protiv, a 48 suzdržano, što znači da su zeleno svijetlo izvješću koje je mađarski premijer Viktor Orban odlučno odbacio kao "pristrano, ucjenjenivačko i uvredljivo" za mađarski narod, dali i zastupnici iz Europske pučke stranke (EPP) pod palicom Manfreda Webera koji je netom objavio kandidaturu za spitzenkandidata.

BERLIN -
Njemačka kancelarica Angela Merkel osudila je u obraćanju Bundestagu u srijedu napade na strance i neonacističke ispade u Chemnitzu ali je istodobno zatražila stroge kazne za počinitelje i protjerivanje onih koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj. „Židovi i muslimani su sastavni dio našeg društva isto kao kršćani i ateisti. Njima je mjesto u našim školama, našim strankama u našem društvenom životu“, rekla je Merkel obraćajući se Bundestagu. Ona je dodala da je suglasnost oko ovog pitanja „odlučna za jedinstvo društva“. Njemačka kancelarica je time odgovorila na nemire u saskom gradu Chemnitzu gdje je nakon jednog ubojstva, za koje su osumnjičene izbjeglice, došlo do nasilnih prosvjeda desnih ekstremista i napada na strance. Angela Merkel je nakon toga rekla da je „lov na strance“ u Njemačkoj nedopustiv.

BUKUREŠT -
Rumunjska je u utorak došla korak bliže zabrani istospolnih brakova, nakon što je gornji dom parlamenta uvjerljivo podržao ustavnu promjenu definicije braka. Tekst ustava je rodno neutralan po pitanju braka, odnosno brak se definira kao zajednica "supružnika". Aktivisti žele promjenu, po kojoj bi se brak definirao kao zajednica između muškarca i žene. Gornji dom parlamenta je uvjerljivom većinom podržao ustavnu promjenu u utorak, nakon što je prijedlog prihvatio donji dom parlamenta.

 STRASBOURG -
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je govoru o "stanju Unije" u Europskom parlamentu najavio višestruko jačanje Frontexa kako bi se zaustavile nezakonite migracije i zatražio ukidanje prakse pomicanja sata ljeti. Prihvati li se njegov prijedlog, Frontex bi narastao s 1500 na 10.000 ljudi do 2020. godine i dobio nove ovlasti. Narodne snage u EU-u, uključujuči vlade Italije, Austrije i srednjoeuropskih zemalja, traže da Bruxelles napravi više u suzbijanju migracija. "Moramo prestati s tim pomicanjem kazaljki", rekao je Juncker, dodavši kako će zemlje članice izabrati hoće li preći na tzv. "ljetno vrijeme" cijele godine ili će se vratiti na ono kakvo je bilo prije uvođenja ljetnog računanja vremena (tzv. "zimsko" vrijeme). U anketi Europske komisije o tome provedenoj od srpnja do kolovoza sudjelovalo je rekordnih 4,6 milijuna ljudi i velika većina izjasnila se protiv pomicanja kazaljki.

BERLIN -
Ryanair se u srijedu suočava s novim štrajkom koji primorava tvrtku da otkaže više od trećine letova iz i prema Njemačkoj. Štrajk u trajanju 24 sata koji je počeo u 3 sata na poziv njemačkih sindikata pilota Cockpit i kabinskog osoblja Verdi izazvao je otkazivanje 150 letova iz i u Njemačku. Tridesetak zaposlenika okupilo se tijekom jutra u zračnoj luci Berlin Schoenefeld s transparentima "Ryanair se mora promijeniti" i "Bez prava, bez letova". Ryanair ovog puta nije pozvao kao pojačanje inozemne pilote. Predložio je putnicima da besplatno odgode rezervacije sa srijede na četvrtak, petak, subotu ili nedjelju.

Njemački štrajk prethodnica je štrajka na razini Europe koji bi trebali službeno u četvrtak najaviti talijanski, portugalski, španjolski, nizozemski i belgijski sindikati. Oni su u zajedničkom priopćenju najavili za petak, 28. rujna, "najveći štrajk" u povijesti niskobudžetne irske kompanije, koja se mjesecima suočava sa štrajkovima osoblja.

STRASBOURG -
Zastupnici Europskog parlamenta glasovat će u srijedu o autorskim pravima na internetu, prijedlogu direktive o autorskim pravima na digitalnom tržištu koja je u posljednje vrijeme izazvala brojne polemike širom Europe. Prijedlog direktive, koja bi po tvrdnjama Komisije, Uniju trebao uvesti u 21. stoljeće i osigurati da autori glazbe, filmova i vijesti budu pravedno plaćeni za svoj rad, pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem snage odmjeravaju na jednoj strani medijske kuće i Paul McCartney, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta. "Otkako je Europska komisija iznijela svoj prijedlog prije dvije godine vode se zamršene raspre, koje su ponekad teške, a također se žestoko lobira sa svih strana", rekla je europska povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel uoči ključnog glasovanja u Europskom parlamentu. "Sada smo u odlučujućoj fazi: današnja pravila pripadaju prošlom svijetu u kojemu nije bilo širokopojasnog interneta, smartfona ili društvenih mreža", kazala je ona.
 
STOCKHOLM -
Ljudi u Europi žive dulje, rekla je u srijedu u izvješću Europska zdravstvena agencija, ali i upozorila da napredak ugrožavaju čimbenici rizika među kojima su pušenje i sve veća pretilost. Europsko zdravstveno izvješće kaže kako je prosječna očekivana životna dob 2015. bila 77.9 godina, što je više od godine u usporedbi s 2010. No, postoji jaz od više od 11 godina između zemalja s najvišom i najnižom očekivanom životnom dobi. U Luksemburgu je ona bila 83.1 godina u usporedbi sa 71.6 u Moldovi. Izvješće je objavio europski ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sa sjedištem u Kopenhagenu koji okuplja 53 zemlje. Pušenje, alkohol i pretilost su među čimbenicima rizika povezanim s načinom života koji mogu poništiti napredak prema šest ključnih ciljeva WHO-a prihvaćenih 2012. prema inicijativi Zdravlje 2020., rekla je organizacija. Među ciljevima je smanjivanje stopa prerane smrti, povećanje očekivane životne dobi i promicanje univerzalne dostupnosti zdravstvene skrbi.

PARIS - Suočeni s lažnim vijestima i krizom povjerenja koja potkapa demokracije, Reporteri bez granica (RSF) su zadužili neovisno povjerenstvo u čijem su sastavu nobelovci, novinari i pravnici, da sastavi međunarodnu deklaraciju o informiranju i demokraciji, 70 godina nakon Opće deklaracije o ljudskim pravima. Svrha te deklaracije je "navesti načela, odrediti zadatke i predložiti načine upravljanja". "Ona će biti referentna točka svima koji drže do slobodnog i pluralističkog javnog prostora, uvjeta demokracije", objašnjava RSF. Za sastavljanje deklaracije ta organizacija je osnovala neovisno povjerenstvo kojim predsjedaju Iranka Shirin Ebadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir, i glavni tajnik RSF-a Christophe Deloire.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus