20:12, 21. Listopad 2018

eu...

Europska unija 12. listopada 2018.

Objavljeno: 11.10.2018 u 22:47
Pregledano 37 puta

Autor: Icom, Hina
Europska unija 12. listopada 2018.

ZAGREB, 12. listopada 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

LJUBLJANA -  Slovenski ministar vanjskih poslova Miro Cerar rekao je u petak da Slovenija mora nastojati na provođenju odluke arbitražnog suda o granici s Hrvatskom i da je dobro što politiku njegove prijašnje vlade o tom pitanju podržava i novi premijer Marjan Šarec. „Kad je riječ o Hrvatskoj, moramo nastojati na tome da se arbitražna presuda samo provede, da ustrajemo na provođenju arbitraže i drago mi je da to ističe i sadašnji predsjednik vlade Šarec“, rekao je donedavni slovenski premijer, a sada šef diplomacije, u razgovoru za tjedni politički magazin „Tarča“ (Meta) Slovenske televizije.

LJUBLJANA -
Slovenski premijer Marjan Šarec razgovarao je u petak u Berlinu s njemačkom kancelaricom Angelom Merkel, a na konferenciji za novinare nakon susreta Merkel je među ostalim izrazila spremnost Njemačke da pomogne rješenju slovensko-hrvatskog zapleta oko granice i arbitraže. Merkel je na zajedničkoj konferenciji za novinare potvrdila da je sa Šarcem razgovarala i o pitanju arbitražne presude koju Slovenija smatra konačnim rješenjem za granični spor. „Bilo bi vrijeme da se uz sve ostala aktualna pitanja i to riješi“, rekla je Merkel, dodavši da je Njemačka u tome spremna dati „mali prinos“ objema državama.

LJUBLJANA –
Slovenski premijer Marjan Šarec izjavio je u petak da njemačka kancelarica Angela Merkel može pomoći u primjeni arbitražne presude, ali je isključio njeno političko posredovanje u graničnom pitanju koje Slovenija smatra zaključenim. "Kancelarica Merkel ne može igrati ulogu medijatora jer je to već obavio arbitražni sud“, rekao je Šarec slovenskim novinarima koji prate njegov posjet Berlinu, reagirajući na njenu ponudu da dade svoj „mali prinos“ rješenju spora dviju članica EU-a, što je nagovijestila na konferenciji za novinare nakon razgovora sa slovenskim premijerom.

RIM -
Njemački politički veteran Wolfgang Schaeuble rekao je, komentirajući u interviewu od petka jedno od trenutno najaktualnijih političkih pitanja, ono o odlasku s vlasti kancelarice Angele Merkel, kako je "dio ljudske prirode da jednom svemu dođe kraj" te da "u jednom trenutku dođe do zasićenja". Schaeuble, koji je od 1972. zastupnik u njemačkom parlamentu, a trenutno je upravo on na čelu Bundestaga, rekao je u interviewu za talijansku La Reppublicu kako je malo vjerojatno da će Merkel odstupiti prije kraja svog mandata 2021., no da je kancelarica poznata po tome što drži sve svoje "opcije otvorene".

BARCELONA -
Tisuće ljudi okupile su u petak na ulicama Barcelone na suparničkim skupovima u povodu Nacionalnog dana Španjolske pokazujući podjele u Kataloniji oko potpore španjolskoj državi i onih koji traže neovisnost. Izvikujući slogane "Svi smo mi Španjolska", unionistički prosvjednici su, prolazeći gradskim središtem koje je obično puno turista, mahali zastavama Španjolske, Katalonije i Europske unije. Nosili su transparente s kritikama pobornika neovisnosti i regionalnog predsjednika Quima Torre te bivšeg čelnika Carlesa Puigdemonta, koji je sada u samonametnutom izgnanstvu u Belgiji. U drugom dijelu grada, interventna policija razdvojila je manju skupinu protuprosvjednika "antifašista" od unionista.

LUXEMBOURG - Sve zemlje članice EU-a slažu se da je Europska granična i obalna straža potrebna Europi kako bi čuvala europske granice od nezakonitih migracija, iako se razlikuju glede provedbe, ali te razlike nisu takve da se ne mogu prevladati, izjavio je u petak u Luxembourgu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Glavna tema sastanka ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU-a u Luxembourgu je prijedlog za jačanje Europske granične i obalne straže, koja bi naslijedila europsku agenciju za granice Frontex. Komisija je predložila da se ta agencija do 2020. pojača sa sadašnjih tisuću i pol na deset tisuća pripadnika. "Najvažnije je postoji suglasje da Europska granična i obalna straža treba Europi. Kada je u pitanju implementacija tu vidimo razlike između zemalja, ali one nisu takve da se ne bi mogle riješiti i poravnati zbog toga što apsolutno postoji svijest o tome da za ovu trenutnu i za buduću migrantsku krizu, do koje može ali i ne mora doći, Europa mora biti spremna", rekao je novinarima ministar Božinović. Ministar dodaje da je Hrvatskoj, zemlji s najdužom kopnenom vanjskom granicom EU-a, apsolutno u interesu jačanje Europske obalne i granične straže, ali pod uvjetom da ne zadire u nacionalni suverenitet.

LUXEMBOURG -
Povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos pozvao je u petak u Luxembourgu zemlje članice da ukinu granični nadzor unutar schengenskog prostora, ali dio njih i dalje nastavlja s nadzorom unutar toga prostora na kojem ne bi trebalo biti kontrola. "Ne mogu zamisliti Europu sa zatvorenim unutarnjim granicama. Ne ćemo nikada dopustiti da se Europa vrati natrag u prošlost", rekao je Avramopoulos u Luxembourgu, gdje zasjedaju ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a. "Postoji zabrinutost u nekim zemljama, a neke od tih zabrinutosti su opravdane, ali mi smo posljednjih godina omogućili veću sigurnost za naše građane", dodao je. Od 2015., godini goleme migracijske krize, šest zemalja uvelo je nadzor na unutarnjim granicama Schengena - Austrija, Danska, Francuska, Njemačka, Švedska i Norveška. Te zemlje pri tome se pozivaju na zakonske odredbe koje dopušta schengenski zakonik.
 
LJUBLJANA -
Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u petak da je pitanje arbitraže o granici za Sloveniju jasno, ali da arbitražnu presudu njegova zemlja ne može provesti jednostrano. „Za Sloveniju je sada jasno gdje teče granica, ali ju ne možemo jednostrano označiti“, rekao je Pahor govoreći u Mariboru na sastanku „Jadranskog vijeća“, nevladine inicijative koja promiče gospodarsku i drugu suradnju u regiji. „Jednostrano provođenje značila bi upotrebu sile, što na svaki način želimo izbjeći. U tom će smislu biti potrebna strpljivost koja, po mom mišljenju, ne može imati neograničeni rok trajanja“, rekao je Pahor.

BERLIN/MÜNCHEN -
Njemački proizvođač zrakoplovnih motora sa sjedištem u Münchenu, MTU Aero Engines, upozorio je svoje zaposlenike na populizam uoči regionalnih izbora u Bavarskoj povezujući protivljenje populizmu sa svojim gospodarskim probitcima, a savjetnička tvrtka EY dala je slične smjernice svojim djelatnicima. Iako nijedna tvrtka nije spomenula protuimigrantsku Alternativu za Njemačku (AfD) u svojim internim memorandumima, ove poruke pokazuju korporativnu zabrinutost zbog rasta desnice i moguće prijetnje njemačkoj političkoj stabilnosti. AfD, koji je vodio kampanju u Bavarskoj pod sloganom "naša država, naša domovina", sprema se ući u parlament Bavarske po prvi put nakon izbora u nedjelju. MTU je poručio zaposlenicima u pismu: "Populistički slogani ne vode našu zemlju naprijed, nego je vodi ciljana akcija vlade na osnovi naših temeljnih vrijednosti". "Njemačka, a posebice strateški usmjerena industrija poput naše, oslanja se na stabilne političke uvjete", dodaju upravitelji MTU-a u pismu objavljenom na intranetu tvrtke čiju je kopiju vidio Reuters.

LUXSEMBOURG -
Njemačka će produžiti granične kontrole duž granice s Austrijom za dodatnih pola godine, objavio je u petak njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer. Odluka, koja se temelji na argumentu da je migrantima još uvijek lako kretati se između zemalja Europske unije i da nedostaju vanjske migracijske kontrole za cijeli blok, biti će službeno predstavljena Europskoj uniji kasnije tijekom dana.  "Još uvijek ne postoje uvjeti za uklanjanje unutarnjeg nadzora", naveo je Seehofer. Ova odluka znači da će postojeći nadzori ostati na snazi do 11. svibnja. Oni su uvedeni 2015. nakon što su stotine tisuća imigranata ušli u Njemačku iz Austrije, ušavši prethodno u Europu preko Grčke i Bugarske i potom krenuvši dalje na zapad balkanskom rutom.

LUXEMBOURG
- Poljska vlada spriječila je u četvrtak usvajanje teksta o zaštiti temeljnih prava u Europskoj uniji, jer tekst spominje diskriminacije LGBT zajednica a ne navodi izričito diskriminaciju kršćana i židova. Poljski ministar pravosuđa Zbihniew Ziobro je rekao da je odlučio uložiti veto na zaključke Vijeća EU, instance koja okuplja zemlje članice, u priopćenju obavljenom nakon sastanka s europskim kolegama u Luxembourgu. On je objasnio svoje gledište odbijanjem drugih ministara da navedu židovsku i kršćansku religiju u odlomku koji govori o diskriminacijama vjerskih skupina. "Vjerska mržnja truje Europu", ocijenio je poljski ministar i dodao da treba štititi kršćane i židove od vjerske diskriminacije jednako kao što treba štititi prava LGBT osoba, djece i migranata i žena.

MADRID - Katalonski parlament je u četvrtak glasovanjem donio rezoluciju u kojoj se poziva na ukidanje monarhije u Španjolskoj, na što je španjolski premijer Pedro Sanchez zaprijetio sudom nazivajući je "neprihvatljivom". Pokreti za neovisnost i lijeva koalicija protivnika neovisnosti En Comu Podem (Zajedno možemo) ujedinili su se i dali glas rezoluciji u kojoj se osuđuje "upletanje kralja u katalonski sukob" i traži "ukidanje preživjele i nedemokratske ustanove kao što je monarhija". Kralj Filip VI. je na meti kritike u Kataloniji, napose nakon oštrog govora koji je uputio katalonskim pristašama neovisnosti u vrijeme krize koja je izbila lani u jesen.

BERLIN - Potpora konzervativcima Angele Merkel i njezinu koalicijskom partneru Socijaldemokratima (SPD) dosegnula je rekordno nisku razinu, pokazalo je u četvrtak istraživanje javnoga mišljenja, u vrijeme dok se njemačka kancelarica bori kako bi spriječila da se njezina razjedinjena vlada raspadne. Udio glasova konzervativaca Angele Merkel CDU/CSU kao i SPD-a je opao za 3 postotna boda, na 26 odnosno 15 posto, pokazalo je istraživanje koje je uradio DeutschlandTrend za radioteleviziju ARD. To su najniže brojke ikada u ovom mjesečnom istraživanju za ove koalicijske stranke, rekao je ARD.

MILANO - Talijanski parlament je u četvrtak izglasao ispravljeni zakon o financijama 2018. koji je podastrla narodnjačka vlada, a koji sadržava i sporne proračunske ciljeve za 2019., kako ih ocjenjuje Europska komisija. Tekst je najprije potvrdio Senat sa 165 glasova za, 197 protiv i 5 suzdržanih i zatim ga je usvojio Zastupnički dom s 331 glasom za i 191 protiv. Šef vlade Giuseppe Conte je rekao da potvrđivanje zakona znači da se parlament izjasnio. "Uvjereni smo u ono što radimo, mirni smo i odlučni. Bilo je nekih kritika, ali i jasno pozitivnih znakova, poput onog američkog ministra financija Stevena Mnuchina koji dobro poznaje temelje našeg gospodarstva, koji su vrlo čvrsti", dodao je.

KOPENHAGEN/TALLINN - Banke u Estoniji, koja je u središtu afere pranja novca preko Danske Bank, obavile su od 2008. do 2017. prekogranične transakcije u vrijednosti većoj od bilijun dolara, objavila je središnja banka. Estoniju trese afera otkako je otkriveno da se u toj članici Europske unije s 1,3 milijuna stanovnika prao novac iz Rusije, Moldavije i Azerbajdžana preko nerezidentnih bankovnih računa. Podatci o prekograničnim transakcijama, koje je prvi razotkrio Bloomeberg, govore da je operacija pranja novca preko te male baltičke zemlje u koju je bila upletena estonska podružnica danske banke Danske Bank, daleko veća nego što se isprva mislilo. Prema središnjoj banci Estonije ukupne prekogranične transakcije iznosile su 1,1 bilijuna eura, a to obuhvaća sva plaćanja, i rezidentne i nerezidentne transakcije.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus