00:48, 20. Rujan 2018

aktualni komentar...

Economist: Svjetlija budućnost ili marginalizacija Balkana?

Objavljeno: 08.07.2018 u 09:57
Pregledano 76 puta

Autor: Icom
 Economist: Svjetlija budućnost ili marginalizacija Balkana?

Zagreb, 8. srpnja 2018. (Icom) - Zapadni Balkan - Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija - pati od raznih nedaća, jedan je od zaključaka izvješća Obavještajne jedinice uglednog lista Economist (EIU), koja svake godine objavljuje niz izvješća o aktuelnim teškoćama pojedinih država i regija.


Izvešće EK upozorava na kriminal i korupciju na Balkanu

U izvješću o Zapadnom Balkanu stoji da to područje obilježava visok geopolitički rizik. Sigurnosni rizici uključuju brojne međusobne sporove; trajna neprijateljstva iz ratova 90-ih godina i prijetnje islamskog fundamentalizma.

Uz ove napetosti, Europska unija se suočava sa geopolitičkim natjecanjem za regiju između Kine, Rusije i Turske.

Čimbenici koji su preduvjet političkog rizika i nestabilnosti regije uključuju etničku podijeljenost, slabo povjerenje u vlade, povijest sukoba, visoku stopu nezaposlenosti, dostupnost oružja, rizik od terorizma, međunarodne napetosti, kršenja ljudskih prava, te veliki broj izbjeglica i raseljenih osoba.

Tijekom skupa u Solunu godine 2003., čelnici EU obećali su balkanskim zemljama da će im vrata za članstvo u Uniji biti otvorena. Petnaest godina kasnije, članstvo u EU ostaje daleka budućnost za zapadnobalkanske zemlje.

Europska komisija, ali i neki EU čelnici, rekli su da je 2018. ključna godina u kojoj očekuju odlučujući napredak u rješavanju dugotrajnih sporova koji su spriječavali brži pristup.

Nakon nedavnog napretka u 27 godina starom sporu oko imena između Grčke i Makedonije, čelnici EU se nadaju da bi sličan korak naprijed mogao biti napravljen oko statusa Kosova. Ovo će biti jedna od ključnih poruka na Skupu za Zapadni Balkan, koji će organizirati vlada Ujedinjenog Kraljevstva 10. srpnja 2018. u Londonu.

Prema demokratskom indeksu Obavještajne jedinice Economista, Srbija, koja se nalazila na 66. mjestu od 167 zemalja i teritorija, označena je kao jedina sa "manjkavom demokracijom" u regiji. Sve ostale zemlje su označene kao "hibridni režimi", s Albanijom na 77. mjestu, Crnom Gorom na 83, a Bosna i Hercegovina koja se našla na 101. mjestu je bila najslabije svrstana zapadnobalkanska zemlja.

Crna Gora i (donedavno) Makedonija su skoro cijelo desetljeće bile zapravo jednostranačke države, s izbornim manipulacijama i neslužbenim mrežama klijentelizma i pokroviteljstva.​

Na Kosovu postoji značajan broj konkurentskih političkih stranaka, ali moć je u rukama elite koju čine uglavnom kosovski "ratni vođe" koji su se koristili izbornim manipulacijama da ostanu na vlasti.

U BiH stranke, čija nadmoć obično potiče iz vremena rata 1992-1995, uživaju u vladanju nad "šarolikim etničkim političkim feudima", u kojima čelnicima uporište daje složen sustav decentraliziranog upravljanja zemlje.

U Srbiji je predsjednik Aleksandar Vučić ojačao svoju osobnu moć kroz stalno stalno aktivnu izbornu kampanju i kontrolu nad medijima.


Suočava li se Zapadni Balkan s dolaskom ruske oluje?

Među objašnjenjima koja su ponuđena kao razlozi za nedavno nazadovanje na Zapadnom Balkanu, najistaknutiji su razmjerno slab ekonomski razvoj u regiji, geopolitički utjecaj autoritarne Rusije, kao i odsutnost ili neuspjeh da se ispune i prate smjernice koje je postavila EU.






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus