03:55, 24. Lipanj 2018

aktualni komentar...

Diplomatska ofenziva Britanije, SAD-a i EU na Zapadni Balkan

Objavljeno: 04.03.2018 u 03:29
Pregledano 177 puta

Autor: Icom, Hina
  Diplomatska ofenziva Britanije, SAD-a i EU na Zapadni Balkan

Zagreb, 4. ožujka 2018. (Icom) - Izmišljeni tzv. Zapadni Balkan ove će godine opet biti u središtu vanjske politike velikih sila. Do sada su to najavile Velika Britanija, SAD i EU.

Smatra se da će SAD igrati aktivniju ulogu na Balkanu, te da će većinu tih aktivnosti provoditi think-tank organizacije koje će imati savjetodavnu ulogu. Stoga se može očekivati ozbiljna strateška, sigurnosna studija posvećena budućnosti tzv. Zapadnog Balkana. Nju navodno vodi jedna skupina od pet vodećih ljudi koji se trenutno nalaze u SAD-u u različitim područjima, ali su bili uključeni u američku vanjsku politiku zadnjih deset ili petnaest godina”.

Europska Unija pak najavljuje da će se u narednoj godini više usmjeriti na proces proširenja i reforme. Stoga će po svemu sudeći glavna zadaća pred zemljama regije biti nastavak provođenja reforma.

Za akciju prema Zapadnom Balkanu međunarodna se zajednica sprema osobito u okviru Londonske konferencije koja treba biti održana u srpnju u okviru Berlinskog procesa. Za koordinatora ovog skupa u Londonu imenovan je Andrew Page koji je bio britanski veleposlanik u Sloveniji od 2009. do 2013. godine što znači da se Britanci ozbiljno pripremaju za akciju.

Inače, britanski diplomat Andrew Page, već jučer je posjetio Zagreb i tom prilikom izjavio za Hinu da Velika Britanija i nakon Brexita ostaje snažno zainteresirana za stabilnost i ekonomski napredak jugoistočne Europe, te naglasio da London i dalje želi biti pouzdan partner “europskog projekta”.

Page je s hrvatskim dužnosnicima u vladi i ministarstvu vanjskih poslova razgovarao o pripremama za londonski skup. Riječ je o petom u nizu godišnjih sastanaka na vrhu čelnika šest zemalja Zapadnog Balkana, koje žele članstvo u EU-u, s čelnicima Unije u sklopu tzv. Berlinskog procesa, koji je 2014. pokrenula njemačka kancelarica Angela Merkel kako bi ohrabrila zemlje regije na provedbu reformi i pokazala im da EU unatoč zamoru od proširenja i dalje drži otvorena vrata za sve zemlje jugoistoka kontinenta koje ispune kriterije za članstvo.

“Da, britanska je javnost glasovala za izlazak iz EU-a i to će se i dogoditi u ožujku 2019. … no bez obzira na činjenicu da ćemo napustiti EU, i dalje ćemo biti članica NATO-a. U slučaju Zapadnog Balkana odlučni smo poštovati sve svoje obveze u EUFOR-u i KFOR-u”, rekao je Page.

Naglasio je da je britanska premijerka Theresa May u svom govoru na nedavnoj Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu poručila da Velika Britanija “u godinama koje dolaze” i dalje želi biti “važan, trajan i pouzdan” partner EU-u, osobito u pitanjima sigurnosti.

“Također ćemo se dalje jednako snažno zanimati za stabilnost jugoistočne Europe … Dok pregovaramo o izlazu iz EU, ne želimo ni na koji način spriječiti, ili usporiti ili utjecati na razvoj europskog projekta za zemlje koje ostaju u EU-u”, rekao je Page.

U razgovoru za Hinu Page je ocijenio da je, nakon što su se u EU-u pojavile spekulacije da nakon ulaska Hrvatske 2013. više ne će biti daljnjeg proširenja, Njemačka pokrenula Berlinski proces kako bi “popunila vakuum i ponudila ohrabrenje zemljama Zapadnog Balkana”.

“Berlinski proces od početka je bio usredotočen na ekonomsku stabilnost, pomaganje zemljama Zapadnog Balkana u međusobnom povezivanju infrastrukture – cesta, željezničkih pruga, telekomunikacija”, rekao je Page.

“Poseban naglasak stavljen je na ekonomsko povezivanje i ujedinjavanje regije – kako bi cijela regija postala jedinstveno investicijskog odredište”, dodao je.

Čelnici šest zemalja Zapadnog Balkana – Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, BiH i Kosova – održali su nakon prvog skupa u Berlinu još tri sastanka na vrhu sa zemljama EU-a, u Beču, Parisu i Trstu.

Page je podsjetio da je na “posljednjem skupu u Trstu donesen akcijski plan za uspostavu jedinstvenog regionalnog ekonomskog područja, usmjeren na uklanjanje carinskih i necarinskih zapreka, olakšavanje prelaska granica, međusobno priznavanje sveučilišnih kvalifikacija”. “U Trstu se također razgovaralo o tome što treba napraviti kao bi se počeo rješavati problem korupcije u tim zemljama. Skup u Londonu u srpnju trebao bi se nadovezati na sve dosadašnje inicijative … imamo puno zamisli o tome kako bismo mogli pomoći vladama da se počnu rješavati ta teška pitanja”, rekao je Page.

S europske strane na dosadašnjim skupovima sudjelovale su Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Francuska, Italija i Europska komisija, te Slovenija i Hrvatska kao susjedne zemlje.


Zemlje moraju raditi na rješavanju međusobnih sporova

Odgovarajući na pitanje o ulozi Hrvatske u Berlinskom procesu, koordinator londonskog skupa rekao je da je ona “gotovo jedinstvena unutar Europske unije”. “Ne sasvim jedinstvena, jer tu je i usporedba sa Slovenijom. Te dvije zemlje kao članice bivše zajedničke države na neki način bolje razumiju zemlje bivše Jugoslavije nego što to mogu druge članice EU-a. Govore isti jezik, stalo im je da zemlje Zapadnog Balkana naprave napredak prema EU-u … i Hrvatska i Slovenija aktivni su zagovornici (zemalja Zapadnog Balkana) u Bruxellesu”, naglasio je Page.

“Za približavanje su važni i dobrosusjedski odnosi zemalja zapadnog Balkana. U tom smislu je važno da te zemlje rade na rješavanju međusobnih sporova”, rekao je Page.

Page je iznio da “isto vrijedi i za slučaj Hrvatske i Srbije”. “Nedavno smo imali vrlo važan posjet predsjednika (Aleksandra) Vučića. Mi ostali smo s velikim zanimanjem pratili taj posjet. Vidjeli smo da je napravljen napredak na određenim područjima ali da još ima puno posla na prilično dugačkom popisu otvorenih međusobnih pitanja između Hrvatske i Srbije”, rekao je. “Vidimo određeni prostor za ohrabrenje i iz same činjenice da se o tim pitanjima razgovara”, zaključio je Page.

On je rekao da je sama činjenica da je Velika Britanija domaćin skupa sa Zapadnim Balkanom unatoč Brexitu prilika za službeni London da pokaže svijetu kako svoje “geostrateške obveze i odgovornosti i dalje namjerava poštovati i da će mu one biti jednako važne i nakon izlaska iz EU-a kao što su bile i prije”.

“I dalje ćemo biti važan vojni igrač. Zapravo su Velika Britanija i Francuska jedine europske zemlje koje mogu pokazati vojnu silu ako je to potrebno, i zbog toga imamo važnu ulogu u brojnim operacijama održavanja mira. To će se nastaviti”, rekao je. “Skup u Londonu bit će vjerojatno najvidljiviji pojedinačni događaj tijekom 2018. koji će pokazati da Britanija misli ono što govori kad kaže da će i dalje biti pouzdan sigurnosni partner”, naglasio je britanski diplomat

Na skupu u Londonu 9. i 10. srpnja sudjelovat će i Poljska koja će biti domaćin sastanka Berlinskog procesa g. 2019., te Bugarska koja kao trenutna predsjedateljica EU-a u svibnju u Sofiji organizira skup EU 28 + šest zemalja Zapadnog Balkana.









← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus