21:29, 21. Listopad 2018

aktualni komentar...

Svijet grca u dugovima

Objavljeno: 19.08.2018 u 04:20
Pregledano 89 puta

Autor: Icom, Hina
 Svijet grca u dugovima

Zagreb, 19. kolovoza 2018. (Icom) - Sredinom prošle godine svi – od države, preko tvrtka, pa do stanovništva – ukupno su, prema novoj procjeni McKinsey Global Institutea (MGI), analitičke ruke savjetničke tvrtke McKinsey, dugovali, kada se isključe fluktuacije tečajeva, nevjerojatnih 169 milijardi američkih dolara, ili 236 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) svijeta u cjelini.

Prezaduženi su, može se reći, svi i svuda u svijetu. To je, tvrde ekonomisti, ponajprije posljedica velike likvidnosti i ere jeftinog novca, mjera kojima su države pokušavale pobijediti najtežu ekonomsku krizu od završetka Drugoga svjetskog rata. U tome su i uspjele. No, iako je kriza završila, nastavile su provoditi istu politiku, pa je novac i danas razmjerno jeftin i dostupan.

Ono u čemu najveće svjetske ekonomije nisu uspjele je želja da se smanji zaduženost. Naime, dugovi u svijetu od 2008. neprestalno rastu. Primjerice, još g. 2007.  ukupni su dugovi u svijetu, prema podatcima iz studije, iznosili 97 milijardi USD, ili 207 posto svjetskoga BDP-a.

Umjesto da se smanjuju, dugovi su se do sredine prošle godine znatno povećali, upozoravaju u MGI-ju. Tračak nade u cijeloj priči je taj što dugovi od 2014. ipak rastu znatno sporije.


Novo zaduživanje

Velik dio “zasluga” za rast svjetskoga duga stručnjaci pripisuju državama. Slično tvrde i domaći analitičari, koji ističu da su države iskoristile eru jeftinog i dostupnog novca kako bi se dodatno zaduživale i time pokrivale manjkove u državnim blagajnama, umjesto da su se okrenule reformama, koje bi im omogućile stvaranje dugoročno održivih proračunskih troškova.

Većina zemalja u svijetu nije provela reforme nužne za jačanje konkurentnosti gospodarstava, već su se okrenule novom zaduživanju. Može se reći da je novac nadomjestio nužne promjene – ističe Željko Lovrinčević iz zagrebačkoga Ekonomskog instituta.

Države u svijetu, uz rijetke izuzetke, nisu provele značajnije reforme, nego su iskoristile razdoblje jeftinog novca kako bi se dalje zaduživale – kaže i Hrvoje Stojić, makroekonomist Addiko banke.

Ipak, netočno bi bilo sav krimen za povećanje duga u svijetu pripisivati samo državama. Javni je dug, doduše, značajan u ukupnom zaduženju, ali nije jedini. Jedan od glavnih okidača rasta duga u posljednjih desetak godina su i tvrtke.

U studiji MGI-ja “Rastući korporativni dug: opasnost ili obećanje?”, primjerice, ističe se da su se brojne tvrtke od završetka krize okrenule zaduživanju izdavanjem korporativnih obveznica, budući da su poslovne banke uvelike zavrnule financijsku pipu prema njima. Danas je gotovo petina ukupnog duga tvrtka u svijetu u obveznicama, ili gotovo dvostruko više nego 2007., ističe se u studiji.

Pumpanje korporativnog duga ponajviše dolazi iz zemalja u razvoju, posebno iz Kine. Rast korporativnog duga u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta u velikoj je mjeri povezan s jačanjem kineskoga građevinskog odsjeka, ocjenjuju u MGI-ju.

Konačno, ne treba zanemariti ni dugove kućanstava, koji u svijetu također rastu, iako sporijom dinamikom od dugova država i tvrtka. Primjerice, ukupni dugovi stanovništva su sredinom prošle godine, kada se isključe fluktuacije tečajeva, iznosili oko 43 milijarde USD, dok su 2007. iznosili oko 31 milijardu USD.

Iako se radi o sporijem rastu u odnosu na dugove država i poduzeća, ni taj rast nije zanemariv u stvaranju slike o zaduženosti suvremenog svijeta. Ovdje valja naglasiti, upozorava dio ekonomista, i da na dinamiku i iznose zaduženja stanovništva uvelike utječu promjene na tržištu rada u svijetu.

To se prije svega odnosi na sve veću zastupljenost nesigurnog rada na određeno vrijeme, što smanjuje manevarski prostor za zaduživanje građana. S druge strane, i građani sve češće pribjegavaju refinanciranju postojećih kreditnih obveza.

Velika zaduženost u svijetu povezana je i s nizom rizika. Najveći je, upozoravaju ekonomisti, mogućnost rasta kamatnih stopa, što bi i javne i osobne financije, kao i bilance poduzeća, moglo ponovno baciti na koljena.

Svaki rast kamatnih stopa bit će problematičan za prezadužene države.

Stručnjaci MGI-ja rizik vide i u prevelikom iznosu korporativnih obveznica koji se nalazi u kategoriji “financijskog smeća”. Unatoč tome, nitko se ne usuđuje predvidjeti što bi se u budućnosti moglo događati. Živimo, kažu, u potpuno novom ekonomskom stanju u svijetu.

U ovakvom stanju svijet još nije bio. Velike su količine novca, a kamatne stope su niske. Može iznenaditi da tako velike količine novca nisu izazvale veliku inflaciju, no to se može objasniti promjenama u svijetu energetike, u kojem nafta više nije ono što je nekad bila, te globalizacijom.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus