00:19, 18. Studeni 2018

aktualni komentar...

Reljef kralja Tomislava Frane Cote u Novigradu

Objavljeno: 27.10.2018 u 11:45
Pregledano 83 puta

Autor: Branka Hlevnjak

Zagreb, 27. listopada 2018. (Icom) - Frane Cota rodio se u Kninu 1898. Njegovo djelo villa Deutsch i villa Botteri nalaze se u svim pregledima moderne arhitekture. Referentne su mu i villa Marangunić u Splitu. No, Frane Cota je uz arhitekturu koju je diplomirao na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje je potom i radio od 1934.-1950. (umro 1951.), studirao i kiparstvo na Akademiji lijepih umjetnosti u Beču. Uz arhitekturu bavio se i oblikovanjem medalja, plaketa, skulptura i reljefa. Od većih kiparskih spomenika čuveni je onaj portretni Đure Deželića, kao osnivača dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi.

Ovaj tekst, međutim, odnosi se na reljef posvećen kralju Tomislavu naručenom 1925. povodom proslave 1000.- te obljetnice ujedinjenja Hrvatske. Frane Cota postavio je kralja u pozu staro-egipatskih vladara: glava i noge iz profila a tijelo lagano zakrenuto naprijed. Time je postigao osobito svečarsko držanje kralja i omogućio publici da dobro vidi sve simbole kraljevske vlasti: krunu, žezlo, globus (kraljevska jabuka) s križem na vrhu, što je bio simbol globalne kršćanske pripadnosti. Pored prijestolja na kojem sjedi, naslonjen je štit s hrvatskim grbom (šahovnicom) kako bi bilo odmah jasno o čijem se prijestolju radi. Oblikovan ravnim glatkim plohama, vrlo moderno, Cota je ostvario kiparski čisto i estetski uzvišeno djelo, te ne čudi da su ga, te obljetničke godine, dali izliti u bronci brojni gradovi: Šibenik, Valpovo, Kraljevica, Jabuka i Novigrad. Na rubu prijestolja bile su upisane godine 925 – 1925. Ali novigradska je ploča doživjela burne politički nesretne dane: prvo je uklonjena 1941. zbog okupacije Talijana. Vraćena je na općinsku zgradu tek 1971. Zatim je razbijena u Domovinskom ratu nakon veliko-srpske okupacije (1991.-1992.). Vraćena je, eto, 8.listopada 2018. na Dan neovisnosti, upravo kao simbol hrvatske borbe za neovisnost uz doličnu svečanost, kojoj je uz sve uzvanike i mjesne političare, prisustvovao i sin kipara, Ljubo Cota, također arhitekt i kipar. Zanimljiv je podatak u Elaboratu o novigradskoj spomen-ploči Plemenka Anzulovića, citirani protest Stjepana Radića, tada najjačeg hrvatskog političara, zato što je crkva 1925.organizirala zasebnu proslavu obljetnice, smatrajući da se crkva treba baviti duhovnim problemima, a ne politikom.“

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus