19:13, 20. Travanj 2019

aktualni komentar...

Ljerka Njerš u Muzeju antičkog stakla u Zadru

Objavljeno: 23.03.2019 u 02:02
Pregledano 455 puta

Autor: Branka Hlevnjak

Zagreb, 23. ožujka 2019. (Icom) - Staklo je zbog svoje prozračnosti i same materije na svoj način zadivljujuće, te je poput površine mirne vode bogato refleksijama, lako je lomljivo, baš kao što i slika na vodi nestane s prvim povjetarcem. Budući da traži uvijek oprezno rukovanje, staklo je među svim materijalima likovnih obrada u nekom povlaštenom položaju, maženo. Od vajkada primjenjeni umjetnici i slikari koriste staklo a ono im vraća svjetlom. Štoviše, kada kroz obojeno staklo, kroz vitraje primjerice, prosija sunce, unutarnji prostori poprime duhovnu dimenziju. Sve je to privuklo i Ljerku Njerš, slikaricu osobitog senzibiliteta, znatiželje i upornosti u istraživanju različitih tehnika, materijala i tehnologija. Već je na retrospektivnoj izložbi u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu 2007. pokazala javnosti mogući spoj slikarske intervencije i dizajna, kao prijedloga za uređenje interijera. Prilagodivši svoj prepoznatljiv slikopis novoj tehnici rada u staklu Ljerka Njerš je otkrila i nove načine slikanja prepuštajući se zapravo svom slikarskom nervu, koristeći se motivima koje poznajemo i s njezinih brojnih ranijih slika i grafika. To su veliki cvjetovi i ženski aktovi, fina gipka tijela savinutih leđa, ili pak opružene poput odaliska; motivi kakve su slikali i najveći majstori iz povijesti svjetske umjetnosti. Tu su i slobodni slikarski oblici koji se mogu i ne moraju referirati na krajolike. Na izložbi u Gliptoteci 2010. pokazala je umjetnica koliko joj je staklo blisko i u staklu je oslikala pladnjeve i vaze s vrhunskom elegancijom, da bi pomislio da su svi ti eksponati spremni za kakvu „kraljevsku gozbu“.

Boravak u Zadru i suradnja s Muzejom antičkog stakla gdje je od 2011. Ljerka Njerš prisutna svojim radom, u mnogome je presudna i za nova istraživanja. Tako je krenula s pozlatom, tehnikom staklo-fuzija koju se savladala u Londonu.

Ugodni  radionički susreti u Zadru rezultirali su i ovom izložbom. Prozračnost stakla, te odsjaj boje kroz svjetlo povelo je umjetnicu na ideju da staklenu plohu zamijeni oslikanom prozračnom svilo-slikom. Da bi postigla taj efekat novog i drugačijeg, a ostala vjerna sebi i svom slikarskom svijetu mašte, Ljerka Njerš se domogla suvremenih alata: fotografije i računala. Tako je ostvarila i eksperimentalni art film rađen u suradnji s Tomislavom Greglom  i kompozitorom Matejom Meštrovićem. Svježina i radost dolazila je na otvorenju sa svih strana (iz vitrina, sa zidova i iz projekcije) i širila se snažno dvoranom Muzeja antičkog stakla u Zadru te oplemenjivala mnogobrojnu publiku.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus