00:36, 18. Studeni 2018

aktualni komentar...

HRVOJE MAHOVIĆ, predsjednik Fotokluba Zagreb

Objavljeno: 01.11.2018 u 13:45
Pregledano 61 puta

Autor: Branka Hlevnjak

Zagreb, 1. studenoga 2018. (Icom) - Ima već nekoliko godina kako se Fotoklub Zagreb pomladio, ne po stažu, to jest ne po svom trajanju, već po članstvu i predsjedniku koji ga uspješno vodi. Prošle je godine Fotoklub Zagreb proslavio 125. obljetnicu postojanja, a nedavno u Starogradskoj vjećnici u Zagrebu tu obljetnicu okrunio monografijom. Monografija obuhvaća radove triju generacija, one prve najstarije, sredovječne i najmlađe, te pokazuje životnost i živost medija, koji je na svom startu 1839., umalo slikarstvu oduzeo klijentelu. Fotoklub Zagreb ima svoju burnu povijest, nije uvijek sve išlo glatko, ali nije se odustajalo i to je ono najbitnije: entuzijazam pojedinaca koji su ga očuvali, važan je i danas. Ne treba zaboraviti da je u Fotoklubu Zagreb stasala i kinosekcija predvođena Oktavijem Miletićem, Maksimilijanom Paspom, a aktivni su u kinosekciji bili i Ljudevit  Griesbach i Tošo Dabac, Ljudevit Vidas i drugi. Fotoklub Zagreb danasima vrijednu fotografsku zbirku. Svojedobno,  u prosincu 1939. u doba prvog uzleta fotografije, klub je potaknuo pitanje formiranja Muzeja fotografije, te je u suradnju s Hrvatskim narodnim muzejem , odjelom za umjetnost i obrt, osnovao temelje tom Muzeju poklonivši znatan dio svoje vrijedne zbirke, to jest reprezentativne fotografije svojih najuglednijih članova. Muzej fotografije nije osnovan do danas kao samostalna institutucija, osim što je MUO, razvio unutar svojih grana, vrijednu fotografsku zbirku i ostvario niz značajnih fotografskih projekata. Pa, ipak, još se među fotografima javlja i budi potreba za osivanjem samostalnog Muzeja fotografije. No, to nije tema našeg razgovora. Čestitka Fotoklubu Zagreb na njegovoj obljetnici i na izvrsnosti kojom promovira fotografiju a s njom i Hrvatsku po svijetu.

Kako se osjećate kao relativno mladi predsjednik na čelu tako starog kluba, koji se, eto, veže, ne samo na svoju 90. obljetnicu (1929.-2019.) kada je klub istinski zaživio pod imenom Fotoklub „Zagreb“, već i na svoje predhodnike fotosekciju pri Društvu umjetnosti iz 1892.?

Moram priznati da se osjećam izuzetno ponosno što sam na čelu tako starog kluba. Međutim to stvara i jako veliku odgovornost. Obzirom da je klub opstao toliko dugi niz godina – čak 125, mora se paziti da se ne naruši ugled kluba, te da klub i dalje bude jedan od glavnih čimbenika hrvatske fotografije.
    
Prošle godine ste Milenijskom fotografijom Šime Strikomana obilježili simbolično 125. godišnjicu kluba. Ta se fotografija našla i na koricama fotomonografije koja je netom promovirana u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu?

Prošle godine smo nizom aktivnosti obilježili naših 125 godina postojanja. Organizirali smo devet izložbi u galerijama diljem Hrvatske - u Pazinu, Rijeci, Buzetu, Labinu, Umagu, Zadru, Vinkovcima, Rovinju i na kraju u Zagrebu.  Izvan Hrvatske smo organizirali izložbe u Grazu, Eisenstadtu, Trstu, Firenzi, Celju, te u nekoliko gradova u Australiji.
Osim toga, naš poznati fotograf Šime Strikoman je napravio dvije milenijske fotografije članova kluba. Na platou ispred Muzeja Mimara su članovi kluba tvorili brojeve 1892 i 2017, te je u pozadini bio veliki logo Kluba – poznati skok grofa Janka Draškovića. S obzirom na važnost ovih fotografija - simbolike s našim rođendanom, te veze s našim gradom, odlučili smo upravo te fotografije staviti na korice naše monografije.
    
Vašim dolaskom na čelo Kluba opet se osjetno klub počeo međunarodno promovirati i prezentirati rad svojih članova, kao recimo u sretnim danima tajnika Augusta Frajtića. Nastupali ste čak u dva kineska grada?

Jedan od glavnih ciljeva u mom predsjedavanju klubom je konstantno promoviranje Fotokluba Zagreb u zemlji i u inozemstvu. U zadnjih nekoliko godina smo uložili velike napore  u ostvarivanju međunarodne suradnje, kako nove tako i one  koja se kontinuirano odvija.
 
Prije tri godine smo započeli suradnju s talijanskim fotoklubom Idea Fotografica iz Firenze, gdje smo u 3 godine organizirali 3 izložbe naših članova u njihovoj fotografskoj galeriji.

Prošle godine smo u Australiji organizirali Fotofestival povodom 125 godina našeg kluba. U toj organizaciji nam je puno pomogao tadašnji Veleposlanik RH u Australiji g. Damir Kušen, koji je ujedno i naš najudaljeniji član kluba. Organizirali smo izložbe u Sydneyu, Melbourneu i Canberri. Uz izložbe je bilo organizirano nekoliko predavanja i prezentacija u atraktivnim i dobro posjećenim galerijskim prostorima. Uz australsku publiku, na prezentacijama i izložbama je bilo mnogo hrvatskih iseljenika koji žive i rade u Australiji. S obzirom da je izložba bila izuzetno dobro prihvaćena, ona je ostala u Australiji te je naknadno organizirana izložba u Port Lincolnu, a trenutno su u tijeku dogovori da se preseli i na Novi Zeland.

Ove godine smo sličan Festival organizirali i u Kini, gdje smo u Shanghaiu i Hangzhou otvorili ukupno 3 izložbe fotografija koje je vidjelo preko 25.000 ljudi. Teme ovih izložbi su bili 'Zagreb u srcu' i 'Advent u Zagrebu'. Ovaj projekt je napravljen s ciljem prezentiranja zagrebačkih ljepota kineskoj publici, s ciljem povećanja broj kineskih gostiju u Zagrebu i Hrvatskoj.

Za iduću godinu je u planu organizacija nekoliko izložbi fotografija u Južnoj Koreji.Internet je zasigurno olakšao međunarodnu komunikaciju. Da li radite po onom ključu reciprociteta: vi ugostite neki klub, a oni ugoste vaš?

Bez interneta bi takvi dogovori bili znatno teži i sporiji, a neke suradnje ne bi bile ni moguće.
Već dugi niz godina Fotoklub Zagreb ima aktivnu suradnju s Fotoklubom CDA iz Graza, Circolo Fotografico Fincantieri-Wärtsilä  iz Trsta, Fotokreis iz Eisenstadta, Društvom fotografa Svit iz Celja, Fotoklubom Maribor…
Sve ove suradnje imaju dugu tradiciju, te s njima redovito organiziramo izložbe i to na način da su jedne godine oni kod nas u Zagrebu, a druge mi gostujemo kod njih.
    
Postoji li u Klubu tečaj crno-bijele fotografije, koja je temelj svakoj fotografiji, pa i ovoj digitalnoj? Postoji li takav interes kod mladih, za svladavanje ove složene vještine?

Digitalna fotografija je jako uzela maha, te se na žalost interes za tečajeve u tamnoj komori praktički ugasio. Klub organizira osnovne i napredne tečajeve digitalne fotografije te tečaj Photoshopa, za koje vlada iznimno veliki interes. Upite za tečaj u tamnoj komori na žalost dobijemo jednom-dvaput godišnje.

Dugi niz godina se naš stari fotografski laboratorij nije koristio, međutim, sada smo ga uredili te ponovo omogućili njegovo korištenje. Nekoliko članova se odlučilo vratiti staroj tehnici izrade fotografija tako da se nadamo da će laboratorij ponovo zaživjeti.U klubu se organiziraju različite aktivnosti: od predavanja, izložbi do promocija fotomonografija.

Kakav je odaziv na takve događaje?

Fotoklub Zagreb ima bogati program aktivnosti koji se realizira tijekom cijele godine. Klupski dan je utorak kada se članovi i zaljubljenici u fotografiju okupljaju u klubu u 19:30. Izložbe otvaramo svaka 2-3 tjedna, a utorkom kada nije otvorenje izložbe, organiziramo zanimljiva predavanja i projekcije o raznim fotografskim temama ali i putovanjima. U klubu često gostuju i poznati hrvatski fotografi i umjetnici koji drže predavanja na koja dolazi 60-ak posjetitelja. Kada imamo otvorenja izložbi zna se skupiti i preko 150 ljudi, te atmosfera u klubu bude jako vesela. Prosječno svaku izložbu posjeti 250 posjetitelja. Ono što me posebno veseli je da u klubu viđam sve više posjetitelja, posebno mladih, za koje u suradnji sa srednjim školama često organiziramo grupne posjete.

Želio bih naglasiti da su naša događanja utorkom kao i razgled izložbi tokom tjedna potpuno besplatni za sve zainteresirane.

Koliko vas Grad Zagreb podržava, a koliko prepušta snalaženju kako biste izveli sve programe?

Veliki posao u vođenju kluba se odnosi na pripremu i prijavu na natječaje kako bi klubu osigurali što više financijskih sredstava bez kojih Klub ne bi mogao opstati.
Svake godine pripremamo za natječaje sve više raznih projekata, te moram reći da nas institucije manje više podržavaju. Financijski iznosi koje dobivamo često nisu dostatni da u cijelosti realiziramo projekte, međutim prilagođavamo ih i uspijemo ih odraditi više manje kako smo i zamislili.
Spas je što imamo mnogo volonterskih timova koji odrađuju veliki broj zadataka (postavljanje izložbi, pripreme fotografija, grafički dizajn, fotografiranje događaja utorkom, vođenje zbirke hrvatske fotografije, prijevodi, lekture...)

Najviše nas financiraju Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu i Gradski ured za obrazovanje, te Ministarstvo kulture. Zadnjih godina smo se počeli javljati na natječaje koje su raspisivali Gradska Skupština Grada Zagreba,  Turistička zajednica Grada Zagreba i Gradski ured za sport i mlade, te osigurali nove izvore financiranja. Ovim putem se želim zahvaliti svima koji prepoznaju kvalitetu naših programa te nas financijski podržaGodine 1973. Osnovana je pri Klubu ženska sekcija prema američkom uzoru, što je znatno unaprijedilo i medijski afirmiralo žensku fotografiju.

Postoji li takva sekcija i ima li ona više smisla?

Jedna od osnivačica Ženske sekcije je bila i Slavka Pavić, naša najstarija i najcjenjenija članica i to u vrijeme kada je u klubu bilo svega 7 žena. Ta sekcija je bila dosta jaka te se održala sve do danas. Naime, svake godine za Dan žena klub organizira izložbu svojih članica pod nazivom 'Žene snimaju', a muški članovi odrađuju sav posao oko pripreme, grafičkog dizajna, žiriranja i postava izožbe.
U zadnje vrijeme imamo sve više ženske populacije, a npr. na tečajevima fotografije na 20 polaznika budu svega 2-3 muška člana. S obzirom na to, postavlja se pitanje ne bi li se uskoro trebala oformiti  i muška sekcija.

Foto-zbirka Kluba jedna je od najvrijednijih foto-arhiva, kada je u pitanju povijest hrvatske fotografije jer sadrži djela gotovo svih značajnih hrvatskih fotografa. Da li se ona nadopunjuje novim imenima?

Fotoklub Zagreb posjeduje vrijednu i posebnu zbirku hrvatske fotografije, koja broji preko 10.000 unikatnih fotografija najpoznatijih fotografa. Fotografije datiraju od početka prošlog stoljeća pa sve do današnjih dana. Zbirka je u nekoliko navrata zaštićena od strane Ministarstva kulture i Grada Zagreba.
Zadnjih godina intenzivno radimo na postupku digitalizacije zbirke, kako bi ona postala javno dostupna. Do sada je digitalizirano oko 3.000 fotografija, te taj proces ide dalje, a to ponajprije zahvaljujući Ministarstvu kulture koje podržava i financira ovaj projekt. Sve do sada digitalizirane fotografije mogu se vidjeti na https://hrvatska-fotozbirka.com/
Zbirka se malo po malo nadopunjuje jer mnogi autori doniraju svoje stare vrijedne fotografije, a nekad kada imamo duplikate mijenjamo ih s drugim institucijama koje također posjeduju fotografske zbirke, tako da kontinuirano radimo na proširenju zbirke.

    
Klub po svojoj prilici raspolaže i brojnim publikacijama fotografskih izložbi. Da li je ta biblioteka sređena, može li se dobiti na čitanje ili posudbu?

Zadnje dvije godine smo radili na sortiranju i slaganju klupske biblioteke, te je u veljači otvorena nova biblioteka koja je klasificirana i nadopunjena novim naslovima. Trenutno u našoj biblioteci imamo 684 knjige, od kojih su neke iznimno vrijedne, a najstarija knjiga datira iz davne 1896. godine. U biblioteci imamo razne fotografske monografije, foto priručnike, te izdanja na raznim jezicima. Knjige su od veljače dostupne članovima kluba, one novije za posudbu, a one starije i vrijednije za čitanje i pregledavanje u klubu. Želim naglasiti kako se biblioteka stalno nadopunjuje novim naslovima, te nam mnogi članovi kluba i razne institucije poklanjaju svoje knjige.
Osim biblioteke, klub posjeduje i veliki broj starih i novih fotografskih časopisa, te kataloga s izložbi. Trenutno je u postupku njihova klasifikacija te će uskoro i ta građa biti dostupna članovima.

    
I za kraj, da li se osobno bavite fotografijom?

Fotografijom se bavim od 2002 godine, kada sam se upisao u Fotoklub Zagreb. Mislim da mi je to bila jedna od najboljih odluka u životu, jer sam u klubu puno toga naučio, upoznao poznate fotografe, te mi je to otvorilo nove horizonte. Na žalost, sada kada uz svoj redovan stalni posao, volonterski obavljam funkciju predsjednika kluba, ne ostaje mi dovoljno vremena za fotografiranje. Najviše vremena za fotografiranje imam kada sam na nekom putovanju, pa se maknem od briga i problema, te opušteno prepustim svojoj strasti – fotografiji!

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus