04:29, 19. Siječanj 2019

aktualni komentar...

Svjetska zavjera: Bog je stvorio ‘biljku od milijardu dolara’, a onda su moćnici sve promijenili

Objavljeno: 22.11.2018 u 06:27
Pregledano 130 puta

Autor: Icom
 Svjetska zavjera: Bog je stvorio ‘biljku od milijardu dolara’, a onda su moćnici sve promijenili

Zagreb, 22. studenoga 2018. (Icom) - Udruženim interesima, sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća smišljena je jedna od najvećih svjetskih zavjera.

Američki pamučni lobi, kemijska industrija, farmaceuti, međunarodni bankari, naftne tvrtke, potkupljivi političari i mediji počeli su rat do istrebljenja konoplje. A od konoplje se može napraviti gotovo sve…

Prvi pisani tragovi o proizvodnji konoplje potječu još prije 5000 godina. Prvenstveno se uzgajala zbog vlakana, a u antičkoj Kini od nje su pravljeni odjeća, papir i konopci.

Gotovo svi značajni povijesni dokumenti i knjige, od prve Biblije, starih zemljopisnih karata i zastava bili su na papiru ili platnu od konoplje.

Na platnima od konoplje slikali su i Rembrant, Vincent van Gogh i mnogi drugi poznati slikari.

Širom svijeta, a naročito u Americi, prerada i uzgajanje industrijske konoplje nekada je bio jedan od najunosnijih poslova. Konoplja je nazivana „usjev od milijardu dolara“, jer se u to vrijeme od jedne žetve moglo bogato zaraditi.

Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje, a uzgajali su je i američki predsjednici George Washington, Thomas Jefferson i ostali njihovi nasljednici. Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica za preradu konoplje u Americi.

Koliko je konoplja bila važna, svjedoče i tvrdnje pojedinih publicista da je i rat g. 1812. vođen zbog konoplje, jer je Napoleon želio presjeći izvoz konoplje iz Rusije u Englesku.

Sve do 20. stoljeća, bila je najisplativija biljka na tržištu.

I u bivšoj Jugoslaviji se masovno uzgajala, pa je ovom biljkom nekada bilo prekriveno 50.000 hektara.

A onda se promijenilo sve…
 

Pod svaku cijenu istrijebiti konoplju

Udruženi zajedničkim interesima, sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća smišljena je jedna od najvećih svjetskih zavjera. Američki pamučni lobi, kemijska industrija, farmaceuti, međunarodni bankari, naftne tvrtke, potkupljivi političari i mediji počeli su rat do istrebljenja konoplje.

Konoplja je svima zasmetala: proizvođačima drvne celuloze, plastike, naftašima zbog jeftinog biodizela od konoplje, farmaceutima zbog prodaje skupih lijekova, i počeo je medijski napad s namjerom da se proizvodnja ove biljke stavi izvan zakona.

Namjerno je isticana samo jedna vrsta konoplje s visokim udjelom THC-a, koju su nazvali marihuanom i u orkestriranim napadima izjednačili ju s industrijskom konopljom te uvjerili javno mnijenje da je konoplja opasna i da je hitno treba zabraniti.

Već krajem tridesetih godina za uzgajanje konoplje uvedena je petogodišnja kazna zatvora ili novčana od 2000 dolara.

Vremenom je industrijska konoplja potpuno iščeznula s njiva, uprkos činjenici da od ove biljke koja se uzgaja bez ikakvih pesticida i koja čisti zemljište od radioaktivnosti i teških metala, može nastati više od 20.000 proizvoda.


Tihi povratak na svjetska tržišta

Bivša Jugoslavija je bila jedan od vodećih proizvođača industrijske konoplje u Europi, a u Vojvodini se uzgajalo na više od 40.000 hektara.

Širom Vojvodine bile su stotine kudjeljara koje su je prerađivale, a danas ne postoji niti jedna.

Od prije 15 godina konoplja se polako počinje vraćati na tržište Europe, a u posljednjih godinu dana i Amerike, te u ovom trenutku samo četiri države u SAD zabranjuju industrijsku konoplju.


Jedna biljka stvorena za sve…

Uzgajanje je jako isplativo, ali se ograničava proizvođače. U Europi je inače dopušteno uzgajanje čak 46 vrsta konoplje.

Inače se svaki dio konoplje može iskoristiti, sjeme, cvijet i stabiljka.

„Kažu da je Bog stvorio jednu biljku za sve i to je konoplja, jer se njome možete i hraniti i liječiti i odjenuti i sagraditi kuću… Oko 80 posto stvari koje vidimo oko sebe mogu se napraviti od konoplje“.

Uzgajanje industrijske konoplje ne zahtijeva upotrebu pesticida i herbicida, to je ekološka biljka, biljka budućnosti. Ne napadaju je insekti, tako da namirnice i bilo koji predmet koji se pravi od nje ne sadrži baš nikakvih štetnih tvari.

Konoplja uz sve to čisti zemljište od zagađenja. Zato su u Černobilu posijali goleme količine zemljišta pod konopljom jer čisti zemljište koje je bilo izloženo radioaktivnom zračenju. Isto tako, u okolci rudnika, gde se skladišti ruda, čisti zemlju od teških metala.

Od stabljike se dobivaju vlakna, a od njih se prave tkanine, papir, blokovi za izgradnju kuća, obloge za izolaciju itd.

Od sjemena se dobija ulje, a od prerade ulja mnoštvo kozmetičkih proizvoda.

Ulje industrijske konoplje djelotvorno za autoimune bolesti

Koristi se u farmaceutske svrhe jer se od cvijeta dobija CBD ulje koje je bogato kanabidiolima koji djeluju na imunološki sustav ljudi i životinja.

Od konoplje se pravi i biorazgradiva plastika i od nje se može napraviti više od 20.000 proizvoda.

I industrijska konoplja može da se koristi u medicinske svrhe, a najnovija istraživanja su pokazala da je ona mnogo bogatija kanabidiolima ili CBD-om od marihuane.

Dok za neke bolesti bolje djeluje kanabisovio ulje, na mnogo više bolesti, a pogotovo bolesti autoimunog sustava, mnogo bolje djeluje upravo ulje iz industrijske konoplje.

Jedna država u Americi koja je prije dvije godine dopustila uzgajanje industrijske konoplje ostvarila je više stotina milijuna dobiti za proračun.

A sjeme industrijske konoplje je iznimno bogato visoko kvalitetnim proteinima koji u sebi sadrže sve esencijalne masne kiseline.

Sjeme industrijske konoplje sadrži protein edestin koji je lako probavljiv i omega masne kiseline tri i šest u idealnom odnosu. I po tome je jedinstvena na svijetu.
 







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus