13:52, 20. Studeni 2018

aktualni komentar...

Podjela europskih čelnika oko novca

Objavljeno: 26.02.2018 u 00:58
Pregledano 351 puta

Autor: Icom, Hina
 Podjela europskih čelnika oko novca

Bruxelles, 26. veljače 2018. (Icom) - Europski čelnici podijeljeni su u pogledu zamisli da se uvedu novi uvjeti za korištenje novca iz europskih fondova, uključujući solidarnost prilikom prihvata useljenika, na sastanku na vrhu u prošli petak u Bruxellesu na kojem je riječ o dugoročnim proračunskim planovima.

Neslužbeni sastanak, na kojem su se okupili predsjednici država i vlada 27 država članica, svih osim Velike Britanije koja ih napušta u ožujku 2019., početak je dugih i žučnih rasprava o višegodišnjem europskom proračunu, a među spornim pitanjima su manjak od 14 milijardi eura zbog Brexita i budući proračunski prioriteti poput politike useljavanja, obrambene unije, boljeg nadzora vanjskih granica i razmjene studenata.

U Europskoj uniji među nekim zemljama već neko vrijeme kruži zamisao da se dodjela kohezijskih sredstava uvjetuje poštovanjem načela i vrijednosti EU-a, za čije se kršenje zadnjih godina optužuju Mađarska i Poljska. Uz to, njemačka kancelarica Angela Merkel izjavila je u četvrtak da bi to trebalo uvjetovati solidarnošću prilikom prihvaćanja useljenika.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da Hrvatska načelno podržava povećanje prinosa za europski proračun, ali se protivi automatizmu kod mogućeg povezivanja kohezijskih sredstava i vladavine prava.

"Ono što je važno jest da se države članice pridržavaju temeljnih načela na kojima počiva Unija i to je najbitnije. Kao zemlja koja spada u kohezijsku skupinu zemalja mi naravno nismo ni u kakvoj kategoriji ni blizu takvog povezivanja, međutim, vjerujemo da tu moramo biti jako oprezni ukoliko bi došlo do nekog automatizma u povezivanju korištenja europskih fondova i pitanja koja se odnose na vladavinu prava", dodao je.

Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite rekla je da je jedina svrha europskih fondova uklapanje siromašnijih zemalja u EU, što su do sada isticale i druge srednjoeuropske i istočnoeuropske zemlje, poput Poljske i Mađarske. "Danas, po ugovorima, svrha kohezijskih i strukturnih fondova je bolja približavanje Uniji, ništa drugo", rekla je.

Luksemburški premijer Xavier Better također je kritizirao prijedlog njemačke kancelarice. "Tko će naposljetku biti kažnjen? Ne vlade, nego građani", rekao je.

Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je da u njemačkom prijedlogu "ima nekih prednosti" ali i da ga njegova zemlja još mora razmotriti.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz rekao je kako "načelno razumije" zamisao o uvjetovanosti, ali i zatražio od država članica da se "ne budu stalno usredotočene na useljenike".


Juncker ne želi nove podjele u Europi

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker upozorio je da ne želi da neslaganja oko proračuna uzrokuju dublju podjelu između država članica na istoku i na zapadu Europe. "Ne želim novu podjelu u Europi, toga nam je bilo dovoljno", rekao je.  

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk napomenuo je prije sastanka da je važno početi razgovore o tom pitanju, podsjetivši da su pregovori o proračunu za razdoblje od 2014. do 2020. trajali 29 mjeseci. Ovaj put, tajming postupka je složeniji zbog izbora za Europski parlament 2019.

Tusk je priznao da bi dogovor sa sadašnjim sazivom Europskog parlamenta bio "nerealan", dodajući da je realnija opcija dogovor europskih čelnika "tijekom 2019." s novim parlamentom.


Europski čelnici raspravljaju i o institucionalnim promjenama.

Očekuje se da će odobriti planove za smanjenje broja europskih zastupnika sa 751 na 705 nakon Brexita. Britanskih 73 zastupničkih mjesta trebalo bi biti smanjeno za 46, a ostatak bi bio preraspodijeljen zemljama koje imaju manje zastupnika.

Raspravljaju i o tzv. sustavu Spitzenkandidata, po kojem bi predsjednik Europske komisije bio izabran između nositelja izbornih lista europskih političkih stranaka.

Taj je koncept korišten prvi put 2014. kada je Jean-Claude Juncker izabran za predsjednika Komisije kao kandidat Europske pučke stranke koja je dobila najviše glasova. Prema tome pristupu, europske političke stranke trebaju istaknuti svoje kandidate za predsjednika Europske komisije, a Europsko vijeće, koje predlaže kandidate, dužno je predložiti onoga koji može okupiti većinu u Europskom parlamentu. Međutim, s tim pristupom se ne slaže nekoliko zemalja članica, tvrdeći da je to protivno Lisabonskom ugovoru i da to sužava ovlasti Europskog vijeća da autonomno predlaže svoga kandidata.

Europski parlament je nedavno izglasao rezoluciju u kojoj traži da se taj koncept i dalje zadrži, to podržava i njemačka kancelarica Angela Merkel, a jedan od najglasnijih protivnika je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Budući da je izvjesni pobjednik i na sljedećim europskim izborima Europska pučka stranka, mnogi kritiziraju taj pristup tvrdeći da on osigurava toj političkoj obitelji desnog centra stalno mjesto predsjednika Komisije. Tako je nizozemski premijer Mark Ruttte izjavio da to osigurava "EPP-u mjesto predsjednika Europske komisije u sljedećih 250 godina".









← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus